Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 28. svibnja 2014.

Pregled rezultata digitalne strategije EU-a za 2014.

Novi podaci ukazuju na to da je Komisija na dobrom putu da ostvari 95 od 101 cilja digitalne strategije do 2015., što je dobar napredak. Građani i poduzetnici EU-a više se služe internetom i kupuju putem interneta. Njihovo se povjerenje u informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) povećalo, a i njihove vještine u tom području. No često, posebno u ruralnim područjima, ne raspolažu brzim širokopojasnim pristupom koji bi zadovoljio njihove digitalne apetite, a neminovni jaz u digitalnim vještinama i dalje je veliki problem (vidi MEMO/14/383).

Potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes (@NeelieKroesEU) izjavila je: „Većina Europljana danas živi digitalni život i njihova se digitalna glad povećava. Riješili smo problem pristupa internetu, no jaz u digitalnim vještinama i dalje je prisutan. Ako se svi ne potrudimo više, suočit ćemo se s problemom digitalno nepismene niže klase u Europi.”

Rezultate vaše zemlje možete provjeriti ovdje!

Ovdje pogledajte video

Dobre vijesti:

redovita uporaba interneta u porastu: broj osoba koje se služe internetom najmanje jedanput tjedno povećao se sa 60 % na 72 % od 2010. Najveći porast u Grčkoj, Rumunjskoj, Irskoj, Češkoj i Hrvatskoj.

Najbolji rezultati (više od 90 % služi se internetom) zabilježeni su u Danskoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Luksemburgu. U SAD-u internetom se služi 87 % odraslih osoba.

veliki napredak u skupinama u nepovoljnom položaju: broj nezaposlenih osoba, osoba s niskim stupnjem obrazovanja i starijih osoba koje se služe internetom povećao se s 41 % na 57 % u protekle četiri godine. Ako se taj trend nastavi, cilj od 60 % ostvarit će se prije 2015.

broj osoba koje se ne služe internetom smanjio se za trećinu: 20 % građana EU-a nikad se nije koristilo internetom (broj se smanjio za trećinu u odnosu na prije 4 godine). Ako se taj trend nastavi, cilj smanjenja tog broja na 15 % u okviru Digitalne agende za Europu ostvarit će se do 2015.

porast kupnje putem interneta: 47 % građana EU-a kupuje putem interneta (10 bodova više) i vjerojatno je da će se cilj od 50 % do 2015. ostvariti.

osiguran pristup: 100 % Europljana sada ima pristup širokopojasnoj mreži, što obično obuhvaća više opcija (mreža od optičkih vlakana, kabelska, ADSL ili mobilna mreža 3G/4G) i svim je Europljanima najmanje dostupan povoljan pristup satelitskoj širokopojasnoj mreži.

brze širokopojasne tehnologije: dostupnost mobilne širokopojasne 4G mreže dramatično je narasla od prošle godine, s 26 % na 59 %. Fiksna internetska linija od najmanje 30 Mbps dostupna je 62 % stanovništva EU-a, u odnosu na 54 % prije godinu dana i 29 % 2010. Brzi širokopojasni pristup već je dostupan u 90 % domova ili više u Belgiji, Danskoj, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Preostali izazovi:

mala poduzeća zaostaju: samo 14 % poduzeća s manje od 250 zaposlenika ima prodaju putem interneta. Nijedna država članica EU-a nije ni blizu ostvarivanja cilja prosjeka EU-a od 33 % do 2015.

ugrožena ruralna područja Europe: samo 18 % ruralnih domaćinstava ima pristup brzim širokopojasnim uslugama.

stagnacija usluga e-vlade u 2013.: njima se koristi samo 42 % građana EU-a. Ako se taj trend nastavi, države članice neće uspjeti ostvariti cilj od 50 % do 2015.

Prosjek EU-a

Širokopojasni pristup

2014.

Cilj

Dostupnost osnovnog širokopojasnog interneta za sve

100 %

100% (2013.)

Jedinstveno digitalno tržište

Postotak populacije koji kupuje putem interneta

47 %

50 % (2015.)

Prekogranična e-trgovina

12 %

20 % (2015.)

MSP-ovi s prodajom putem interneta

14 %

33 % (2015.)

Digitalna uključenost

Redovita uporaba interneta

72 %

75 % (2015.)

Postotak osoba u nepovoljnom položaju koje se redovito služe internetom

57 %

60 % (2015.)

Postotak populacije koji se nikad nije koristio internetom

20 %

15 % (2015.)

Javne usluge

Postotak građana koji komuniciraju s javnim tijelima putem interneta

42 %

50 % (2015.)

Postotak građana koji elektronički šalju ispunjene obrasce javnim tijelima do 2015.

21 %

25 % (2015.)

Komisija je danas objavila i 11. izdanje referentnih vrijednosti za e-vladu. Izvješće ukazuje na to da su građani i dalje znatno zadovoljniji privatnim internetskim uslugama (npr. e-bankarstvo) nego javnim internetskim uslugama (npr. informacije o zapošljavanju). Na internetu je dostupno više usluga e-vlade, no nisu uvijek jednostavne za korištenje, brze ili transparentne. Te prepreke stoje na putu većem korištenju uslugama e-vlade.

Kontekst

Europska komisija nastoji stvoriti regulatorno i poslovno okruženje koje će pridonijeti tržišnom natjecanju i ulaganju na europskim tržištima digitalne tehnologije.

Komisija je u 2013. predložila konkretne mjere za stvaranje jedinstvenog tržišta telekomunikacijskih usluga kako bi riješila mnoge probleme na koje ukazuju današnji podaci.

U pregledu rezultata Digitalne agende za 2014. ocjenjuje se napredak u ostvarivanju tog cilja na europskoj i nacionalnoj razini, na temelju 13 ključnih pokazatelja uspješnosti. Izvješće se temelji na podacima iz 2013.

Komisija je dosad provela 72 od 101 mjere u okviru Digitalne agende za Europu. Predviđena je provedba 23 dodatne mjere do isteka roka. Provedba šest mjera odgođena je ili postoji vjerojatnost njihove odgode.

Korisne poveznice

Pregled rezultata Digitalne agende

Pregled rezultata po državama: trendovi u području širokopojasnog pristupa, uporabe interneta, e-vlade te regulatorni i istraživački trendovi u području telekomunikacijskih usluga za svaku državu članicu EU-a

MEMO/14/383 Stvara li digitalna tehnologija radna mjesta ili ih uništava? Posjeduju li Europljani digitalne vještine koje su potrebne za dobivanje i zadržavanje posla?

Scoreboard infographic

Digitalna agenda

Neelie Kroes

Pratite Neelie na Twitteru

Oznake na Twitteru: #DAEscoreboard #connectedcontinent

Osobe za kontakt

E-pošta: comm-kroes@ec.europa.eu Tel.: +32.229.57361 Twitter: @RyanHeathEU


Side Bar