Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 24. travnja 2014.

Uvjeti rada: novo istraživanje otkriva pogoršanje i velike razlike u zadovoljstvu radnika

Danas objavljeno istraživanje Eurobarometra koje se bavi utjecajem krize na kvalitetu rada pokazuje da, iako nešto više od polovice (53 %) europskih radnika ocjenjuje radne uvjete u svojoj državi dobrima, većina (57 %) ipak smatra da su se njihovi uvjeti rada u posljednjih 5 godina pogoršali. Premda je većina radnika zadovoljna svojim radnim uvjetima (prosječno 77 % u EU-u), postoje vrlo velike razlike među državama članicama, u rasponu od 94 % u Danskoj do 38 % u Grčkoj. Općenito, većina radnika izražava visoku razinu zadovoljstva u pogledu radnog vremena (80 %) te zaštite zdravlja i sigurnosti na radu (85 %).

Rezultati Eurobarometra uzet će se u obzir tijekom razgovora o trenutačnim i budućim izgledima za djelovanje EU-a u području uvjeta rada u Bruxellesu 28. travnja. Konferencija će pružiti priliku da se razmotri kako dalje razviti dosljedan i dalekosežan pristup uvjetima rada u EU-u u cilju osiguravanja visoke razine kvalitete, sigurnosti i pravičnosti na radu.

„Zaštita i promicanje uvjeta rada u EU-u zapravo znači skrb o našem ljudskom kapitalu. Već postoji velika baština prava i politika za osiguravanje dobrih uvjeta rada čime se omogućuje visok stupanj zadovoljstva među europskim radnicima. Međutim, postoji i strah i realna opasnost da će se uvjeti rada pogoršati kao posljedica gospodarske krize. Zajedno s državama članicama te udrugama poslodavaca i zaposlenika moramo pojačati napore za očuvanje i poboljšanje uvjeta rada”, izjavio je László Andor, povjerenik EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje.

U istraživanju Eurobarometra provedenom u 28 država članica pokazalo se da:

preko 80 % ispitanika u Danskoj, Finskoj, Luksemburgu i Nizozemskoj smatra da su uvjeti rada u njihovoj državi dobri. Na razini pojedinačnih radnika Danska je s 94 % radnika koji su zadovoljni uvjetima na radu također na prvome mjestu, dok su Austrija i Belgija na drugome mjestu s 9 od 10 zadovoljnih radnika, a odmah iza njih slijede Finska (89 %), Ujedinjena Kraljevina i Estonija (obje sa 88 %)

s druge strane, u Grčkoj je zabilježen najniži stupanj zadovoljstva na nacionalnoj razini (16 %) i to je jedina država u kojoj je manje od polovice ispitanika zadovoljno postojećim uvjetima (38 %)

u manjoj je mjeri niži stupanj zadovoljstva na razini države zabilježen u Hrvatskoj (18 %), Španjolskoj (20 %), Italiji (25 %), Bugarskoj (31 %), Sloveniji, Portugalu i Rumunjskoj (po 32 %), ali i u Slovačkoj (36 %) i Poljskoj (38 %).

Ta se razlika u razini zadovoljstva može objasniti pomoću više različitih čimbenika: društvenim i gospodarskim kontekstom na koji utječe kriza, ali i strukturnim obilježjima u smislu socijalnog dijaloga, socijalnih politika i radnog prava, koja mogu biti jače ili slabije izražena ovisno o situaciji u pojedinim državama EU-a.

Drugi ključni zaključci istraživanja pokazuju da postoje mogućnosti za poboljšanje, posebno u sljedećim područjima:

Rezultati istraživanja potvrđuju povećanje intenziteta rada. Istraživanje je jasno pokazalo da se stres doživljava kao najvažniji rizik na radu (za 53 % ispitanika). Osim toga, nezadovoljstvo u pogledu radnog opterećenja, brzine rada i dugog radnog dana (više od 13 sati) je raširenije nego druga pitanja kao što su nedostatak interesa za radne zadatke ili neadekvatan tjedni ili godišnji odmor;

U pogledu organizacije rada i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, 40 % ispitanika izjavljuje da im nije ponuđena mogućnost korištenja fleksibilnih oblika rada;

U području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu manje od trećine radnika izjavilo je da se na njihovom radnom mjestu provode mjere za uklanjanje novih rizika u nastajanju (npr. uzrokovanih nanotehnologijom ili biotehnologijom) ili mjere namijenjene starijim i kronično bolesnim radnicima. Uz stres, loša ergonomija doživljava se kao jedan od najvažnijih rizika na radu, pa tako 28 % ispitanika konstatira da su pokreti koji se ponavljaju i zamorni ili bolni položaji glavni zdravstveni i sigurnosni rizici na njihovom radnom mjestu, a 24 % ih navodi svakodnevno podizanje, nošenje ili pomicanje tereta.

Predstojeća konferencija EU-a o uvjetima rada

Na konferenciji koja će se održati 28. travnja sudjelovat će oko 300 dionika. Pet radionica u sklopu konferencije omogućit će temeljitu raspravu o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, restrukturiranju, usklađivanju poslovnog i privatnog života, stažiranju i međunarodnoj dimenziji djelovanja EU-a u području uvjeta rada.

Sindikati, udruge poslodavaca i kreatori politika, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini, pozivaju se da razmisle i poduzmu zajedničke inicijative koje će pridonijeti unapređenju uvjeta rada i kvaliteti radnih mjesta, što je ključno kako bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020. Dobri uvjeti rada, uključujući zdravu i sigurnu okolinu, često su povezani s visokom motivacijom radnika, kreativnošću i predanošću, što u konačnici vodi do visokih razina produktivnosti.

Kontekst

Istraživanje je provedeno u 28 država članica u razdoblju između 3. i 5. travnja 2014. Putem telefona (fiksni i mobilni telefon) na materinjem je jeziku anketirano 26 571 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih skupina.

Za potrebe ovog istraživanja Eurobarometra uvjeti rada definirani su kao radno vrijeme, organizacija rada, zaštita zdravlja i sigurnost na radu, suodlučivanje zaposlenika i odnos s poslodavcem.

Strategija Europa 2020. postavlja ambiciozne ciljeve za povećanje zaposlenosti i smanjenje siromaštva. Europski semestar, Paket mjera za zapošljavanje i Paket mjera za ulaganje u socijalnu politiku također daju svoj doprinos sustavnom suočavanju s izazovima u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u svjetlu paneuropskog interesa.

EU se oslanja na sveobuhvatan skup politika i zakonodavstva s ciljem potpore boljim uvjetima rada u EU-u, uključujući minimalne standarde radnog prava i sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Prošle je godine Europska komisija također predložila dva kvalitativna okvira za restrukturiranje (IP/13/1246) i za stažiranje (IP/13/1200). Potonji je usvojilo Vijeće ministara u ožujku 2014. (IP/14/236)

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) je 7. travnja 2014. pokrenula kampanju pod nazivom „Savladavanje stresa za zdrava radna mjesta” za jačanje svijesti o psihičkim, fizičkim i socijalnim rizicima povezanima sa stresom na radu (vidi IP/14/386).

Za više informacija

Eurobarometar „Uvjeti rada u EU-u” i pregled podataka po državama na njihovim službenim jezicima

Konferencija o uvjetima rada, Bruxelles, 28. travnja 2014.

Prava na radu

Restrukturiranje

Zaposlenost mladih

Web-mjesto Lászla Andora

Pratite Lászla Andora na Twitteru

Pretplatite se na besplatni elektronički bilten Europske komisije o zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju

Kontakti:

Jonathan Todd (+32 2 299 41 07)

Cécile Dubois (+32 2 295 18 83)

Za javnost: Europe Direct, telefon 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e-pošta


Side Bar