Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 21. siječnja 2014.

Razvoj na području zapošljavanja i socijalne politike: Godišnji pregled naglašava potrebu za rješavanjem rizika siromaštva zaposlenih

Značajan porast siromaštva unutar stanovništva radno aktivne dobi jedna je od najvidljivijih društvenih posljedica gospodarske krize. Postupno smanjivanje stope nezaposlenosti možda neće biti dovoljno za mijenjanje te situacije ako se nastavi polarizacija plaća, posebno zbog porasta rada s nepunim radnim vremenom. To je jedan od glavnih zaključaka Pregleda nezaposlenosti i socijalnih kretanja u Europi 2013. koji također razmatra pozitivni učinak socijalnih naknada na vjerojatnost ponovnog zaposlenja, posljedice trajne neravnoteže između spolova i socijalnu dimenziju Ekonomske i monetarne unije.

Pregled pokazuje kako zaposlenje može pomoći ljudima da se izvuku iz siromaštva, ali samo u polovici slučajeva jer mnogo toga ovisi o vrsti posla koji su našli, kao i o sastavu kućanstva te položaju partnera na tržištu rada.

"Moramo voditi računa ne samo o stvaranju radnih mjesta već i o njihovoj kvaliteti kako bismo postigli održiv oporavak koji neće samo smanjiti nezaposlenost nego i siromaštvo", naglasio je povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje László Andor.

Pozitivan učinak socijalnih naknada i naknada za slučaj nezaposlenosti

Pregled također sadrži analizu prema kojoj je, suprotno uvriježenom mišljenju, vjerojatnije da će posao dobiti osobe koje primaju naknade za slučaj nezaposlenosti nego osobe koje ne primaju naknade (ako su ostale okolnosti jednake). To se posebno odnosi na dobro osmišljene sustave naknada (koji na primjer tijekom vremena snižavaju visinu naknade) zajedno s odgovarajućim uvjetima kao što su zahtjevi za traženjem posla. Takvi sustavi obično potiču bolje usklađivanje vještina, a time i dobivanje kvalitetnijih radnih mjesta, što pomaže ljudima da se izvuku iz siromaštva.

Pregled također naglašava da u nekim državama (npr. u Poljskoj i u Bugarskoj) značajan dio nezaposlenih nije zaštićen standardnim zaštitnim mrežama (naknadama za slučaj nezaposlenosti, socijalnom pomoći) pa često ovise o obiteljskoj solidarnosti ili neformalnom radu. Za nezaposlene koji ne primaju naknade za slučaj nezaposlenosti manja je vjerojatnost da će pronaći posao jer je manje izgledno da će se uključiti u aktivacijske mjere i jer nemaju obavezu traženja posla kako bi primali naknade.

Trajna neravnoteža među spolovima

Iako su se tijekom krize smanjile neke razlike među spolovima s kojima se žene suočavaju kroz povijest (u velikoj mjeri zato što je kriza najviše pogodila sektore u kojima prevladavaju muškarci), neravnoteža među spolovima i dalje je prisutna u njihovom sudjelovanju na tržištu rada, njihovim plaćama i riziku siromaštva. Usto, žene i dalje često ukupno rade manje sati nego muškarci što, iako to može odražavati želje pojedinaca, i dalje vodi do smanjenja mogućnosti za razvoj karijere, niže plaće i nižih mirovina u budućnosti, premale iskorištenosti ljudskog kapitala, a time i do manjeg gospodarskog rasta i blagostanja. Razlike među spolovima stoga uzrokuju veće gospodarske i društvene troškove te se s njima treba učinkovito uhvatiti u koštac kad god proizlaze iz društvenih ili institucionalnih prepreka ili ograničenja.

Među državama članicama može se naći nekoliko jasnih uzoraka u vezi s razlikama među spolovima s obzirom na broj radnih sati. U nekim slučajevima mnogo je žena zaposleno, no rade relativno manje sati (na primjer u Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji i Ujedinjenoj Kraljevini), dok je u drugima udio zaposlenih žena manji, no ako su zaposlene, žene obično rade relativno više sati (u mnogim državama srednje i istočne Europe, Španjolskoj, Irskoj). Samo neke države članice (uglavnom nordijske i baltičke države) uspješno objedinjuju visoku stopu zaposlenosti žena i malu razliku među spolovima s obzirom na broj radnih sati. Čini se da se učinkovita kombinacija mjera sastoji od jednakog radnog vremena za oba spola, dostupnosti fleksibilnih oblika rada, poticanja podjele neplaćenog rada između partnera te skrbi za djecu koja se može uskladiti sa zaposlenjem, dostupne i povoljne, s dužim radnim vremenom dječjih vrtića.

Socijalna dimenzija EMU-a

Makroekonomske razlike te razlike na području zaposlenosti i socijalnih pitanja koje još uvijek rastu ugrožavaju ključne ciljeve EU-a iz Ugovora, koji bi trebali koristiti svim članicama potičući gospodarsku konvergenciju i poboljšati živote građana u državama članicama. Zadnji pregled pokazuje da trenutačne razlike proizlaze iz ranih godina eura jer je neuravnotežen rast u nekim državama članicama, temeljen na gomilanju dugova potaknutim niskim kamatnim stopama i velikim dotokom kapitala, često bio povezan s razočaravajućim razvojem produktivnosti i problemima s konkurentnošću.

Budući da nemaju mogućnosti devalvacije valute, države euro područja koje nastoje ponovo pridobiti troškovnu konkurentnost moraju se osloniti na unutarnju devalvaciju (ograničavanje plaća i cijena). Ta politika ima svoja ograničenja i slabosti i u smislu povećanja nezaposlenosti i socijalnih poteškoća, a njena učinkovitost ovisi o mnogo čimbenika kao što su otvorenost gospodarstva, vanjska potražnja prisutnost politika i ulaganja koja jačaju netroškovnu konkurentnost.

Komisija je u listopadu 2013. u svojoj Komunikaciji o socijalnoj dimenziji EMU-a predložila pojačani nadzor razvoja na području zapošljavanja i socijalne politike (vidi IP/13/893). Nakon izmjena ugovora, dugoročno gledajući, fiskalni bi kapacitet za čitav EMU s funkcijom ublaživanja šokova mogao nadopuniti postojeće instrumente za usklađivanje politike.

Dodatne informacije

Novo na web-mjestu Glavne uprave za zapošljavanje

Analiza na području zapošljavanja i socijalne politike

Web-mjesto Lászla Andora

Pratite Lászla Andora na Twitteru

Pretplatite se na besplatni elektronički bilten Europske komisije o zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju: http://ec.europa.eu/social/e-newsletter

Kontakti:

Jonathan Todd (+32 2 299 41 07)

Cécile Dubois (+32 2 295 18 83)

Za javnost: Europe Direct, telefon 00 800 6 7 8 9 10 11 ili elektronička pošta


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website