Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 27. ožujka 2014.

Komisijin plan djelovanja za ispunjavanje potreba europskog gospodarstva za dugoročnim financiranjem

Europska komisija danas je donijela paket mjera za poticanje novih i različitih načina za pokretanje dugoročnog financiranja i potpore povratka Europe održivom gospodarskom rastu. Bit će potrebna znatna dugoročna ulaganja u okviru strategije Europa 2020. i klimatsko-energetskog paketa 2030.u infrastrukturu, nove tehnologije i inovacije, istraživanje i razvoj te ljudski kapital U okviru instrumenta za povezivanje Europe utvrđeno je da je samo za potrebe ulaganja u mreže prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture koje su važne za EU-a potrebno izdvojiti 1 trilijun eura za razdoblje do 2020.

Gospodarska i financijska kriza utjecala je na sposobnost financijskog sektora za usmjeravanje sredstava u realno gospodarstvo, posebice u dugoročna ulaganja. Europa se uvijek snažno oslanjala na to da banke financiraju realno gospodarstvo (dvije trećine sredstava potječe od banaka u usporedbi s jednom trećinom u SAD-u). Budući da se banke razdužuju, na raspolaganju je manje financiranja za sve sektore gospodarstva – primjerice manje od jedne trećine nizozemskih i grčkih malih i srednjih poduzeća i samo oko polovica španjolskih i talijanskih malih i srednjih poduzeća dobilo je puni iznos kredita koji su zatražili u 2013.

Ključno je djelovati kako bi se obnovili uvjeti za održiv rast i ulaganja, a to znači i pronalazak novih načina da se sredstva usmjere na dugoročna ulaganja. Komisijinom Zelenom knjigom o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva od ožujka 2013. (IP/13/274) započela je opsežna rasprava i dovela do odgovora iz svih segmenata gospodarstva. Paketom mjera koje su danas donesene obuhvaćeni su komunikacija o dugoročnom financiranju gospodarstva, zakonodavni prijedlog za nova pravila za strukovne mirovinske fondove i komunikacija o skupnom financiranju. Komunikacija predstavlja daljnji razvoj odgovora na to savjetovanje i rasprave na međunarodnim forumima kao npr. G20 i OECD. Njome se utvrđuju posebne mjere koje EU može poduzeti za promicanje dugoročnog financiranja.

Povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier izjavio je: „U našem programu o financijskim propisima bili smo ambiciozni, s pozitivnim rezultatima za financijsku stabilnost i povjerenje. Budući da se gospodarski oporavak ubrzava, moramo biti jednako ambiciozni u našoj potpori rastu. Europa ima velike potrebe za dugoročnim financiranjem kako bi se financirao održivi rast – i to onaj kojim se povećava konkurentnost i stvaraju radna mjesta na pametan, održiv i sveobuhvatan način. Naš se financijski sustav mora oporaviti i povećati sposobnost za financiranje realnog gospodarstva. To obuhvaća banke kao i institucionalne ulagače npr. osiguravatelje i mirovinske fondove. No trebamo i diversificirati financijske izvore u Europi i olakšati malim i srednjim poduzećima koji su okosnica europskog gospodarstva pristup financiranju. Uvjeren sam da će danas predstavljene mjere pridonijeti poboljšanju sposobnosti europskih tržišta kapitala da usmjere sredstva na naše dugoročne potrebe. ”U pogledu institucija za strukovno mirovinsko osiguranje Povjerenik Barner dodao je: „Sva europska društva suočena su s kombinacijom izazova strukovnog mirovinskog osiguranja za sve starije stanovništvo i dugoročnih ulaganja za poticanje rasta. Strukovni mirovinski fondovi nalaze se na mjestu gdje se sastaju ta dva izazova. Dugoročno upravljaju s preko 2,5 trilijuna eura imovine, a 75 milijuna Europljana u velikoj mjeri ovisi o njima u pogledu mirovine. Današnjim zakonodavnim prijedlogom poboljšat će se upravljanje tim fondovima i njihova transparentnost u Europi tako što će se poboljšati financijska stabilnost i promicati prekogranične aktivnosti, u cilju daljnjeg razvoja strukovnih mirovinskih fondova kao ključnih dugoročnih ulagača.”

Olli Rehn, potpredsjednik nadležan za ekonomska i monetarna pitanja i euro, izjavio je: „Moramo bolje iskoristiti javne fondove kako bi u najvećoj mjeri pojačali učinak produktivnih ulaganja na rast i otvaranje radnih mjesta. To znači stvaranje sinergija i olakšavanje pristupa financiranju za obnovu ključne infrastrukture. Nacionalni proračuni i proračun EU-a, kao i promidžbene banke i agencije za kreditiranje izvoza imaju u tome svoju ulogu. Kako bi pomogli MSP-ovima da dobiju sredstva koja trebaju za ulaganja i širenje, moramo promicati sekuritizaciju visoke kvalitete kako bi olakšali njihov pristup financiranju tržišta kapitala.”

Antonio Tajani, potpredsjednik za industriju i poduzetništvo dodao je: „Ambiciozne inicijative koje su danas predstavljene pridonijet će tome da financijski sustav bolje preusmjerava sredstva na dugoročna ulaganja koja su potrebna za osiguranje položaja Europe na putu održivog rasta. Financijska kriza utjecala je na sposobnost financijskog sektora da sredstva preusmjeri na realno gospodarstvo. MSP-ovi su ključni pridonositelji održivom rastu, međutim dobivanje financiranja za njih je još uvijek izazov, posebice u rubnim gospodarskim granama. Inicijative predstavljene danas usmjerene su pokretanju dodatnih izvora financiranja realnog gospodarstva, a sve imaju zajednički cilj: promicanje jedinstvenog tržišta stvaranjem najboljih uvjeta za rast i konkurentnost u Europi.”

Glavni elementi:

Komunikacija o dugoročnom financiranju predstavlja niz posebnih mjera koje će Komisija poduzeti za poboljšanje dugoročnog financiranja europskog gospodarstva (MEMO/14/238) Dvije od tih mjera objavljene su danas:

  • prijedlog za reviziju pravila za strukovne mirovinske fondove (revizija Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje) za potporu daljnjeg razvoja važnog dugoročnog ulagača u EU-u (MEMO/14/239);

  • komunikacija o kolektivnom financiranju koje predstavlja alternativne mogućnosti financiranja za MSP-ove (MEMO/14/240).

Mjere se mogu podijeliti u šest glavnih područja:

1. Mobiliziranje privatnih izvora dugoročnog financiranja: mjere obuhvaćaju finaliziranje pojedinosti bonitetnog okvira za banke i osiguravajuća društva na način kojim se podupiru dugoročna ulaganja u realno gospodarstvo, mobiliziranjem više osobnih mirovinskih štednji i istražujući načine za olakšavanje većeg prekograničnog preusmjeravanja štednje i prednosti mogućeg štednog računa EU-a.

U tom kontekstu današnji zakonodavni prijedlog za nova pravila o strukovnim mirovinskim fondovima (Direktiva o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje 2) trebao bi pridonijeti većem broju dugoročnih ulaganja. Tri su glavna cilja prijedloga:

osigurati da su članovi mirovinskog sustava primjereno zaštićeni od rizika;

u potpunosti iskoristiti pogodnosti jedinstvenog tržišta za strukovne mirovine uklanjanjem prepreka prekograničnom pružanju usluga;

pojačati sposobnost strukovnih mirovinskih fondova za ulaganja u financijsku imovinu s dugoročnim gospodarskim profilom i time poduprijeti financiranje rasta u realnom gospodarstvu.

2. Bolje iskorištavanje javnog financiranja: olakšavanje djelatnosti nacionalnih promidžbenih banaka (financijske institucije koje je osnovala vlada, a koje osiguravaju financiranje za potrebe gospodarskog razvoja) i promicanje bolje suradnje među postojećim nacionalnim sustavima za kreditiranje izvoza (institucije koje djeluju kao posrednik između nacionalnih vlada i izvoznika za financiranje izvoza). I promidžbene banke i sustavi za kreditiranje izvoza imaju važnu ulogu u dugoročnom financiranju.

3. Razvoj europskih tržišta kapitala: olakšavanje pristupa MSP-ova tržištima kapitala i većim ulaganjima stvaranjem likvidnog i transparentnog sekundarnog tržišta za obveznice poduzeća, oživljavanje tržišta sekuritizacije uvažavajući rizike kao i različitu prirodu tih proizvoda te poboljšanje okruženja EU-a za pokrivene obveznice i privatni plasman.

4. Poboljšanje pristupa MSP-ova financiranju: mjere navedene u komunikaciji o dugoročnom financiranju obuhvaćaju poboljšanje informacija o kreditima za MSP-ove, poticanja dijaloga između banaka i MSP-ova i ocjenjivanje najboljih praksi za pomoć MSP-ovima u pristupu tržištima kapitala. Podizanje svijesti i pružanje informacija o projektima također su među ključnim elementima mjera predstavljenih u komunikaciji o skupnom financiranju koja je donesena danas i u kojoj Komisija predlaže sljedeće:

  • promicanje najboljih praksi industrije, podizanje svijesti i olakšavanje razvoja oznake kvalitete

  • blisko praćenje razvoja tržišta kolektivnog financiranja i nacionalnih pravnih okvira

  • redovito ocjenjivanje potrebe za bilo kakvim drugim oblikom dodatnih mjera EU-a, uključujući zakonodavne mjere. Cilj je utvrditi pitanja koja će možda biti potrebno riješiti kako bi se pridonijelo rastu skupnog financiranja.

5. Privlačenje privatnog financiranja za infrastrukturu radi ostvarenja strategije Europa 2020.:povećavanje dostupnosti informacija o planovima ulaganja u infrastrukturu i poboljšavanje kreditnih statistika o zajmovima za infrastrukturu.

6. Unapređenje šireg okvira za održivo financiranje: poboljšanje sustava koroporativnog upravljanja za dugoročno financiranje, npr. u pogledu angažmana dioničara (revizijom prijedloga Direktive o pravima dioničara – koji uskoro treba biti donesen), suvlasništva zaposlenika, izvješćivanja o korporativnom upravljanju te ekoloških, socijalnih i upravljačkih pitanja.

Više informacija

http://ec.europa.eu/internal_market/finances/financing-growth/long-term/index_en.htm

http://ec.europa.eu/internal_market/pensions/directive/index_en.htm

http://ec.europa.eu/internal_market/finances/crowdfunding/index_en.htm

Osobe za kontakt:

Chantal Hughes (+32 2 296 44 50)

Simon O'Connor (+32 2 296 73 59)

Carlo Corazza (+32 2 295 17 52)

Za javnost: Europe Direct na broj telefona 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e-poštom


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website