Navigation path

Left navigation

Additional tools

Neprijavljeni rad: istraživanje ukazuje na raširenost problema

European Commission - IP/14/298   24/03/2014

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 24. ožujka 2014.

Neprijavljeni rad: istraživanje ukazuje na raširenost problema

Približno svaki deseti Europljanin (11 %) priznaje da je u protekloj godini kupovao robu ili usluge povezane s neprijavljenim radom, dok ih 4 % priznaje da su primali neprijavljenu plaću za svoj rad. Nadalje, svakom tridesetom stanovniku Europe (3 %) poslodavac je dio plaće isplaćivao u gotovini („plaća na ruke”). To su neki od rezultata istraživanja Eurobarometra koje je pokazalo da je neprijavljeni rad i dalje raširen problem u Europi, iako njegova rasprostranjenost i percepcija varira od države do države.

Problemi na koje je ukazalo istraživanje bit će predmetom prijedloga koji će Komisija donijeti u travnju, a kojim predlaže pokretanje europske platforme za sprečavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada čija je svrha jačanje suradnje među državama članicama s ciljem učinkovitijeg rješavanja tog problema.

Neprijavljeni rad šteti radnicima jer ih izlaže opasnim radnim uvjetima i znači niža primanja te istodobno osiromašuje državnu blagajnu i ugrožava sustave socijalne zaštite. Države članice moraju provesti politike za odvraćanje od neprijavljenog rada ili poticanje njegova pretvaranja u zakoniti rad te moraju tješnje surađivati na suzbijanju ove pošasti. Europska Komisija stoga će u travnju predložiti uspostavljanje europske platforme za sprečavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada kojom će se poboljšati suradnja među radnim inspektoratima i izvršnim tijelima u čitavoj Europi”, komentirao je povjerenik EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje László Andor.

Istraživanje Eurobarometra, koje je provedeno u 28 država EU-a, pokazalo je da:

11 % ispitanika priznaje da su u protekloj godini kupovali robu i usluge povezane s neprijavljenim radom, dok njih 4 % priznaje da su obavljali neprijavljene plaćene djelatnosti.

60 % ispitanika kao glavni razlog za kupnju neprijavljene robe i usluga navode niže cijene, a 22 % ih spominje da su time činili uslugu prijateljima.

50 % ih kao glavni razlog za rad na crno spominje da od toga imaju korist obje strane, 21 % ispitanika spominje teškoće u pronalasku redovnog zaposlenja, 16 % ih smatra da su porezi previsoki, dok ih 15 % spominje nepostojanje drugih prihoda. Stanovnici južne Europe su među ispitanicima koji najčešće spominju teškoće u pronalasku redovnog zaposlenja (41 %) ili nepostojanje drugih izvora prihoda (26 %).

Europljani godišnje potroše u prosjeku 200 EUR na neprijavljenu robu ili usluge, dok osobe koje obavljaju neprijavljeni rad u prosjeku zarade 300 EUR godišnje.

neprijavljena roba ili usluge za kojima postoji najveća potražnja su kućanski popravci i renovacija (29 %), popravci automobila (22 %), čišćenje doma (15 %) i hrana (12 %).

najčešće vrste neprijavljenog rada koje obavljaju Europljani su kućanski popravci i renovacija (19 %), vrtlarstvo (14 %), čišćenje (13 %) i čuvanje djece (12 %).

Najveći postotak ispitanika koji obavljaju neprijavljeni rad (11 %) zabilježen je u Latviji, Nizozemskoj i Estoniji. Međutim, među državama postoje znatne razlike u odnosu prema neprijavljenom radu i poimanju onog što on predstavlja kao i u prirodi i opsegu usluga koje se pružaju.

3 % ispitanika navodi da dio plaće primaju „na ruke”, što je učestalija praksa u manjim poduzećima. Udio godišnjih primanja koja se dobivaju „na ruke” najveći je u južnoj Europi (69 %), koju slijedi istočna i središnja Europa (29 %), dok je u kontinentalnoj Europi i nordijskim zemljama zabilježena niža stopa (17 % odnosno 7 %).

Podrobnija analiza ovih rezultata dostupna je u godišnjem pregledu zapošljavanja i socijalnog stanja u Europi (ESDE) za 2013. U usporedbi s istraživanjem provedenim 2007. vidljive su određene promjene u pojedinim zemljama, iako se ukupni razmjer neprijavljenog rada čini prilično stabilnim.

U nekim se zemljama ponuda neprijavljenog rada bitno smanjila, primjerice u Latviji, dok se u Španjolskoj i Sloveniji blago povećala.

Iznimno povećanje potražnje za neprijavljenim radom zabilježeno je u Grčkoj, na Cipru, na Malti i u Sloveniji.

Tijekom krize smanjila se učestalost isplata plaće „na ruke”, osobito u središnjoj i istočnoj Europi, no povećala se u Grčkoj.

Daljnja analiza učinka krize na učestalost neprijavljenog rada ukazuje na to da je slabljenje tržišta rada nakon 2007. dovelo do povećanja privatne ponude neprijavljenog rada, premda je njegova povezanost s porastom siromaštva manje očita. Međutim, povećanje prihvaćanja isplate plaće „na ruke” po svemu je sudeći uvjetovano većom nezaposlenošću i porastom siromaštva. Jednako tako, čini se da visina poreza ne utječe izravno na učestalost neprijavljenog rada, međutim, utjecaj može imati percepcija ljudi o javnim službama i o tome koliko se dobro troše porezni prihodi.

Analizom ESDE obuhvaćen je i prikaz nekoliko uspješnih mjera koje su poduzete u pojedinim državama članicama u cilju suzbijanja neprijavljenog rada. Tim su mjerama obuhvaćeni:

poticaji za formalizaciju neprijavljenih djelatnosti, kao što su pojednostavnjenje administrativnih postupaka, izravni porezni poticaji za kupce ili kuponi za usluge

mjere poticanja većeg poreznog morala i kulture poštovanja obveza, primjerice kampanjama osvješćivanja javnosti

lakše otkrivanje i strože sankcije.

Sljedeći koraci

U travnju 2014. Komisija planira predložiti uspostavu europske platforme za sprečavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada koja će okupiti različita izvršna tijela država članica, kao što su radni inspektorati, tijela socijalne sigurnosti, porezna i useljenička tijela te druge dionike. Platforma će poboljšati suradnju na razini EU-a u cilju učinkovitijeg i djelotvornijeg sprječavanja neprijavljenog rada i odvraćanja od njegove uporabe.

Kontekst

U istraživanju Eurobarometra sudjelovalo je 26 563 ispitanika iz različitih socijalnih i demografskih skupina iz svih država članica. Njegovi se rezultati temelje na rezultatima prvog ispitivanja, provedenog 2007. godine, kojim se pokušalo izmjeriti neprijavljeni rad na razini čitavog EU-a. Oba su istraživanja bila usredotočena na pojedinačnu ponudu i kupnju usluga i robe te isplate plaće „na crno”, što znači da nisu bili obuhvaćeni svi oblici neprijavljenog rada u poduzećima.

Neprijavljeni rad su sve plaćene djelatnosti koje su po svojoj prirodi zakonite, ali nisu prijavljene javnim tijelima, uzimajući u obzir razlike u propisima među državama članicama. Taj je pojam postao sastavni dio Europske strategije zapošljavanja i od 2001. obuhvaćen je smjernicama za zapošljavanje koje se dostavljaju državama članicama.

U paketu za zapošljavanje donesenom u travnju 2012. već je naglašeno da bi pretvaranje neformalnog ili neprijavljenog rada u redovito zaposlenje moglo pridonijeti smanjenju nezaposlenosti te je istaknuta potreba za boljom suradnjom među državama članicama.

Sredinom 2013. Komisija je provela prvi krug savjetovanja s predstavnicima poslodavaca i zaposlenika na razini EU-a o mogućim budućim mjerama EU-a za povećanje suradnje među nacionalnim izvršnim tijelima (IP/13/650). Drugi krug savjetovanja uslijedio je početkom 2014.

Dodatne informacije:

http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb_special_419_400_en.htm - 402Eurobarometar „Neprijavljeni rad u EU-u

Web-mjesto Lászla Andora

Pratite Lászla Andora na Twitteru

Pretplatite se na besplatni elektronički bilten Europske komisije o zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju

Osobe za kontakt:

Jonathan Todd (+32 2 299 41 07)

Cécile Dubois (+32 2 295 18 83)


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website