Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 12. ožujka 2014.

Nesolventnost: Komisija predlaže novi pristup s ciljem spašavanja poduzeća i pružanja drugih prilika poštenim poduzetnicima

Europska komisija danas je utvrdila niz općih načela za nacionalne postupke nesolventnosti za poduzeća u financijskim poteškoćama. Cilj je odvratiti pozornost od likvidacije te je preusmjeriti na poticanje održivih poduzeća na restrukturiranje u ranoj fazi kako bi se spriječila nesolventnost. Činjenica je da se svake godine gotovo 200 000 poduzeća diljem EU-a suočava sa nesolventnosti i kao rezultat toga 1,7 milijuna osoba ostaje bez posla te Komisija stoga želi održivim poduzećima pružiti priliku za restrukturiranje i nastavak poslovanja. Reformiranje nacionalnih pravila o nesolventnosti značilo bi pozitivan ishod i za održiva poduzeća, tj. za nastavak njihova poslovanja i očuvanje radnih mjesta, i za vjerovnike koji bi u takvim boljim uvjetima mogli vratiti veći dio svojih ulaganja u usporedbi sa situacijom u kojoj dužnik propada. Nakon stečaja pošteni bi poduzetnici ubrzo dobili drugu priliku jer dokazi upućuju na činjenicu da su ti poduzetnici uspješniji u drugom pokušaju poslovanja. Danas donesena Preporuka nastavak je javnih savjetovanja o europskom pristupu nesolventnosti iz prošle godine (IP/13/655) i prijedloga za reviziju postojećih pravila EU-a o prekograničnim nesolventnostima, koji je nedavno odobrio Europski parlament (MEMO/14/88).

„Poduzeća su ključna za stvaranje napretka i radnih mjesta, ali otvaranje poduzeća i njegovo poslovanje zahtjevan je posao, posebno u trenutačnoj gospodarskoj klimi,” riječi su potpredsjednice Viviane Reding, povjerenice EU-a za pravosuđe. "Broj poduzeća koja se suočavaju s financijskim poteškoćama u stalnom je porastu zbog čega je potrebno razmisliti o novom pristupu rješavanju problema nesolventnosti poduzeća. Prvo trgovačko društvo automobilima Henryja Forda našlo se u problemima nakon 18 mjeseci poslovanja, ali on je nastavio s radom i utemeljio jedno od najuspješnijih poduzeća u svijetu. Ne smijemo gušiti inovacije i ako pošteni poduzetnik ne doživi uspjeh iz prvog pokušaja, potrebno mu je pružiti novu priliku. Naša pravila o nesolventnosti trebala bi olakšati novi početak.”

„Potrebno je uspostaviti učinkoviti mehanizam s pomoću kojeg će biti moguće razlikovati poštene i nepoštene poduzetnike jer je to neophodno kako bi se smanjila trenutačna stigma stečaja” naglasio je potpredsjednik Antonio Tajani, povjerenik EU-a za industriju i poduzetništvo. „Tim bi se razlikovanjem spriječila diskriminacija neprijevarnih stečajnih dužnika koji bi stekli pravo na svaku postojeću tržišnu potporu koja je dostupna u svrhu pokretanja novog posla.

Današnjom Preporukom Komisije omogućit će se pružanje sveobuhvatnog okvira za nacionalna pravila o nesolventnosti pri čemu se od država članica zahtijeva da:

  • olakšaju restrukturiranje poduzeća na samom početku njihovih financijskih poteškoća, prije službenog početka stečajnog postupka i bez dugotrajnih i skupih postupaka kako bi se ograničila primjena likvidacije;

  • omoguće dužnicima restrukturiranje svojih poduzeća bez potrebe otvaranja službenog sudskog postupka;

  • pruže poduzećima u financijskim poteškoćama mogućnost privremenog ostanka u trajanju od 4 mjeseca (s mogućnošću obnove do najviše 12 mjeseci) kako bi donijeli plan restrukturiranja prije nego dužnici protiv njih pokrenu ovršne postupke;

  • olakšaju postupak donošenja plana restrukturiranja, uzimajući u obzir interese i dužnika i vjerovnika, s ciljem povećanja mogućnosti spašavanja održivih poduzeća;

  • smanjiti negativan utjecaj stečaja na buduće prilike poduzetnika u kontekstu pokretanja poslovanja, posebno oprostom dugova unutar najviše tri godine.

Sljedeći koraci: U Preporuci se od država članica zahtijeva da donesu prikladne mjere unutar godine dana. Osamnaest mjeseci nakon donošenja Preporuke Komisija će procijeniti stanje stvari na temelju prijašnjih izvješća država članica kako bi ocijenila potrebu za dodatnim mjerama radi horizontalnog pristupa nesolventnosti.

Pozadina

Nesolventnost je životna činjenica u svijetu dinamičnog i modernog gospodarstva. Otprilike polovica poduzeća posluje kraće od pet godina, a otprilike 200 000 poduzeća u EU-u svake godine postane nesolventno. To znači da nekih 600 poduzeća u Europi svaki dan propadne. Četvrtina tih nesolventnosti prekograničnog su karaktera. No, taj je broj u porastu – broj nesolventnosti udvostručio se od početka krize, a taj će se trend nastaviti i u 2014.

Nadalje, dokazi upućuju na to da poduzetnici uče iz svojih pogrešaka i da su općenito puno uspješniji u svojem drugom pokušaju poslovanja. Do 18 % poduzetnika koji su trajno uspješni u prvom su poslovnom pothvatu doživjeli neuspjeh.

Stoga je neophodno postojanje modernih zakona i učinkovitih postupaka kako bi se poduzećima, koja imaju dostatnu gospodarsku vrijednost, pomoglo da prebrode financijske poteškoće i dobiju „drugu priliku”. Međutim, okvirima nesolventnosti u mnogim se državama EU-a održiva poduzeća u financijskim poteškoćama usmjerava prema likvidaciji namjesto restrukturiranju. Utvrđivanjem dugih razdoblja preustroja ovi okviri predstavljaju prepreke pružanju drugih prilika poštenim poduzetnicima nakon nesolventnosti.

Iskustvo pokazuje da poduzeća u poteškoćama koja imaju mogućnost restrukturiranja u ranoj fazi imaju veće mogućnosti za uspjeh. No, restrukturiranje u ranoj fazi (prije početka službenog stečajnog postupka) nije moguće u nekoliko država (npr. Bugarskoj, Mađarskoj, Češkoj Republici, Litvi, Slovačkoj, Danskoj), a u onima u kojima je moguće postupci su neučinkoviti i skupi čime se smanjuje poticaj poduzećima da nastave s poslovanjem. Naposljetku, u nekim državama potrebne su godine kako bi se poštenim poduzetnicima koji su otišli u stečaj oprostili stari dugovi i oni se mogli okušati u novim poslovnim idejama (Austrija, Belgija, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Hrvatska, Poljska, Portugal, Rumunjska). Kada pošteni poduzetnik ode u stečaj, skraćenim razdobljem preustroja u pogledu dugova osiguralo bi se da stečaj ne postane „doživotna kazna” ako poduzeće propadne.

Razlike među zakonima u državama članicama utječu na stope povrata prekograničnih vjerovnika, odluke o prekograničnom ulaganju i restrukturiranje skupina poduzeća. Sveobuhvatnijim pristupom na razini EU-a poboljšali bi se povrati vjerovnicima i tok prekograničnog ulaganja, kao i pozitivan učinak u pogledu poduzetništva, zapošljavanja i inovacija.

Postojeći okvir EU-a u području nesolventnosti

Europski propisi o prekograničnoj nesolventnosti utvrđeni su u Uredbi (EZ) br. 1346/2000 o stečajnom postupku („Uredba o stečaju”), koja se primjenjuje od 31. svibnja 2002. Uredba sadržava pravila o nadležnosti, priznavanju i pravu koje se primjenjuje te se njome omogućuje usklađenje stečajnog postupka koji je pokrenut u više država članica. Uredba se primjenjuje kada dužnik ima poslovni nastan ili vjerovnike u drugoj državi članici osim u svojoj.

Europska komisija je u prosincu 2012. predstavila paket mjera za poboljšanje ovih pravila o nesolventnosti (IP/12/1354, MEMO/12/969). Europski parlament je 5. veljače 2014. izglasao prihvaćanje Prijedloga Komisije koji, kako bi bio ozakonjen, trebaju odobriti ministri u Vijeću ( MEMO/14/88).

Usporedno s time Komisija je u srpnju 2013. pokrenula javno savjetovanje o europskom pristupu poslovnom neuspjehu i nesolventnosti (IP/13/655) radi prikupljanja mišljenja o ključnim problemima kao što su vrijeme potrebno za oprost dugova, uvjeti za otvaranje postupka, pravila za planove restrukturiranja i mjere potrebne za MSP-ove

Nekoliko država članica EU-a primile su preporuke u kontekstu Europskog semestra – ciklus usklađivanja gospodarske politike EU-a – u kojima ih pozivaju na reforme nekih od aspekata njihova sustava nesolventnosti (riječ je o Španjolskoj, Latviji, Malti i Sloveniji). Nekoliko drugih država trenutačno se nalaze u postupku reformiranja svojih zakona kako bi poboljšali mogućnosti spašavanja poduzeća u financijskim poteškoćama, smanjili razdoblja preustroja za poduzetnike ili u načelu poboljšali učinkovitost svojih okvira nesolventnosti (riječ je o Nizozemskoj, Luksemburgu, Poljskoj, Latviji, Cipru, Estoniji, Hrvatskoj i Ujedinjenoj Kraljevini).

Za više informacija:

Preporuka Komisije za novi europski pristup pitanju poslovnog neuspjeha i nesolventnosti:

http://ec.europa.eu/justice/newsroom/civil/news/140312_en.htm

Europska komisija – stečajni postupak:

http://ec.europa.eu/justice/civil/commercial/insolvency/index_en.htm

Internetska stranica potpredsjednice Viviane Reding, povjerenice EU-a za pravosuđe:

http://ec.europa.eu/reding

Pratite potpredsjednicu Reding na Twitteru: @VivianeRedingEU

Internetska stranica potpredsjednika Antonija Tajanija, povjerenika EU-a za industriju i poduzetništvo:

http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/tajani/index_en.htm

Pratite potpredsjednika Tajanija na Twitteru: @AntonioTajaniEU

Kontakti:

Mina Andreeva (+32 2 299 13 82)

Natasha Bertaud (+32 2 296 74 56)

Za javnost: Europe Direct telefonom 00 800 6 7 8 9 10 11 ilie­poštom


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website