Navigation path

Left navigation

Additional tools

Oblikovanje budućih politika u području unutarnjih poslova — sljedeća faza

European Commission - IP/14/234   11/03/2014

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Strasbourg, 11. ožujka 2014.

Oblikovanje budućih politika u području unutarnjih poslova — sljedeća faza

Kako se djelovanjem EU-a u vezi s migracijom, azilom i sigurnosnim pitanjima može dodatno pridonijeti otvorenosti, bogatstvu i sigurnosti Europe kao mjesta za život i rad svih njezinih stanovnika? Stockholmski program, kojim se uređuju politike u području unutarnjih poslova od 2010. do 2014., privodi se kraju. Komisija sada predstavlja svoju stratešku viziju budućih političkih prioriteta u području unutarnjih poslova.

U proteklih je pet godina zahvaljujući dobroj i učinkovitoj suradnji između institucija EU-a, država članica, međunarodnih organizacija, civilnog društva i privatnog sektora već učinjeno mnogo kako bi Europa postala otvorenija i sigurnija. No posao nije ni približno završen.

Danas Komisija predstavlja svoju viziju budućeg plana za unutarnje poslove: potrebno je u potpunosti provesti dogovorene propise i postojeće instrumente te osigurati da EU može odgovoriti na predstojeće mogućnosti i izazove.

„Možemo se ponositi postignućima iz proteklih godina: uspostavili smo zajednički europski sustav azila, ojačali schengensko područje, i unaprijedili naše reakcije na organizirani kriminal kao što je trgovanje ljudima, prijetnje na internetu ili korupcija. No potrebno je učiniti još više i moramo se pripremiti za buduće izazove i mogućnosti. Želim da Europa bude usmjerena na budućnost, a da subjekti iz područja unutarnjih poslova doprinose gospodarskom rastu i sigurnom okruženju za sve europske građane. Treba donijeti važne odluke. Moramo udružiti snage i razviti politike koje odražavaju zajedničke prioritete i buduće potrebe”, izjavila je Cecilia Malmström, povjerenica EU-a za unutarnje poslove.

Europa je dio globaliziranog i međusobno povezanog svijeta u kojem se očekuje porast međunarodne mobilnosti. Trebala bi biti spremna bolje iskoristiti mogućnosti koje nudi migracija, posebno u kontekstu sve starijeg stanovništva i sve manje radne snage.

Poboljšanjima se može nastojati osigurati bolje sinergije s drugim područjima politika, na primjer s trgovinskim politikama, kako bi se omogućilo kratkoročno kretanje visokokvalificiranih stručnjaka koji pružaju usluge, započeti strukturne dijaloge s državama članicama, poduzećima i sindikatima o potrebama za migracijom radne snage, unaprijediti priznavanje stranih kvalifikacija i stručnih vještina, intenzivirati nastojanja da se migranti uspješno integriraju u tržište rada i općenitije u društva koja ih prihvaćaju.

EU mora biti spreman ispunjati obveze povezane s azilom na način koji odražava pravu solidarnost i podjelu odgovornosti među državama članicama. Potrebna je dosljedna i učinkovita provedba novih zajedničkih pravila o azilu. Budućim djelovanjem trebalo bi se osigurati i pružanje podrške u razdobljima privremenog velikog pritiska. Preseljenje osoba pod međunarodnom zaštitom primjer je solidarnosti. Druge ideje koje treba razmotriti su razvoj zajedničke obrade zahtjeva za azil i udruživanje prihvatnih mjesta za vrijeme krize.

EU bi također trebao povećati svoju predanost ponovnom naseljavanju i razmotriti otvaranje pravnih mogućnosti za osobe koje traže zaštitu, počevši od koordiniranog pristupa za humanitarne vize.

Potrebno je bolje iskoristiti postojeću politiku u području vanjske migracije i azila te njezine alate kako bi se riješili budući događaji na južnim granicama EU-a, uspješnije surađivalo sa susjednim zemljama i povećala privlačnost EU-a. U međusobno sve ovisnijem svijetu, pitanja unutarnjih poslova moraju biti ugrađena u opću vanjsku politiku EU-a čime će se omogućiti snažniji dijalog i suradnja s trećim zemljama te sinergija s drugim politikama EU-a.

Sprječavanje i smanjenje nezakonite migracije ključni su dio svake ispravno provedene migracijske politike koji zahtijeva kombinaciju mjera među kojima je djelovanje protiv poslodavaca koji zapošljavaju nezakonite radne snage, intenziviranje pristupa EU-a protiv krijumčarenja ljudi i trgovanja njima te jačanje suradnje s matičnim zemljama i tranzitnim zemljama.

Novim upravljanjem Schengenom može se osigurati da građani i gospodarstvo Europe i dalje uživaju sve prednosti kretanja unutar tog područja bez provjera. Pojednostavljivanjem mogućnosti za putovanja putnicima koji poštuju propise modernizacijom vizne politike EU-a i provedbom Inicijative za pametne granice pridonijet će se privlačnosti schengenskog područja dobronamjernim putnicima iz trećih zemalja i zadržavanju njegove visoke razine sigurnosti.

Kako bi se i dalje gradila zaštitnička Europa, treba se posvetiti novim ozbiljnim sigurnosnim izazovima povezanima s kibernetičkim kriminalom, prekograničnim organiziranim kriminalom, trgovanjem ljudima te nasilnim ekstremizmom i terorizmom.

Provedbom Strategije unutarnje sigurnosti donesene 2010. godine omogućen je napredak i pet se ciljeva Strategije i dalje nastoji ostvariti1, no treba revidirati konkretne mjere i djelovanja. Na primjer, treba ojačati praktičnu suradnju tijela za provedbu zakona u državama članicama (npr. kroz zajedničke istražne timove, osposobljavanja, zajedničke vježbe i bolju uporabu sustava za razmjenu informacija).

No, još se mnogo više može učiniti u sljedećim područjima: borba protiv korupcije (na temelju izvješća o borbi protiv korupcije), borba protiv trgovanja ljudima (treba razviti strategiju za razdoblje nakon 2016.), suzbijanje nezakonitog trgovanja oružjem (preispitivanjem postojećih propisa EU-a o prodaji i transferu oružja unutar EU-a te intenziviranjem operativne suradnje), reagiranje na prijetnje kibernetičkoj sigurnosti (provođenjem u djelo Strategije EU-a za kibernetičku sigurnost, poticanjem svih država članica da osnuju centre za kibernetički kriminal, daljnjom globalnom suradnjom u cilju borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu), sprječavanje terorizma te borba protiv radikalizacije i novačenja (među ostalim i jačanjem Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji), jačanje otpornosti Europe na veće krize i katastrofe (unapređenjem interoperabilnosti opreme i sustava za komunikaciju), rješavanje unutarnje sigurnosti kao dijela vanjskih politika EU-a i povezivanje unutarnje sigurnosti s programima EU-a za pomoć i suradnju.

Kontekst

Stockholmski program, kojim se od 2010. uređuju politike u području unutarnjih poslova, prestaje važiti 2014. godine. Komisija je zbog toga 2013. pokrenula raspravu o budućim izazovima i prioritetima koji se u nadolazećim godinama trebaju riješiti u okviru tih politika.

Današnja je Komunikacija nastavak niza događaja i rasprave o budućnosti politika u području unutarnjih poslova, gdje su dionici i civilno društvo imali mogućnost razmijeniti stajališta i ideje o pitanjima povezanima s portfeljem unutarnjih poslova.

Održani su seminari i rasprave s trustovima mozgova i organizacijama civilnog društva. Dionici i građani pozvani su i da izraze svoja stajališta i ideje tijekom javne rasprave na web-mjestu Glavne uprave za unutarnje poslove. Komisija je 29. i 30. siječnja 2014. u Bruxellesu organizirala konferenciju na visokoj razini o budućem razvoju politika u području unutarnjih poslova.

Komunikacija Komisije bit će doprinos strateškim smjernicama koje u lipnju 2014. treba donijeti Europsko vijeće.

Korisne poveznice

Poveznica na obavijest: MEMO/14/174

Komunikacija „Put ka ostvarenju otvorene i sigurne Europe”

Unutarnji poslovi EU-a u brojkama: osnovni statistički podaci

Web-mjesto Cecilije Malmström

Povjerenica Malmström na Twitteru

Web-mjesto Glavne uprave za unutarnje poslove

Pratite Glavnu upravu za unutarnje poslove na Twitteru i ondje ostavite poruku uz oznaku #euhome

Osobe za kontakt:

Michele Cercone (+32 2 298 09 63)

Tove Ernst (+32 2 298 67 64)

Za javnost: Europe Direct na broj telefona 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e-poštom

1 :

Pet odabranih strateških ciljeva su:(1) ometanje međunarodnih kriminalnih mreža, (2) sprječavanje terorizma te borba protiv radikalizacije i novačenja, (3) podizanje razine sigurnosti građana i poduzeća u virtualnom okruženju, (4) poboljšanje sigurnosti upravljanjem granicama i (5) jačanje otpornosti Europe na krize i katastrofe.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website