Navigation path

Left navigation

Additional tools

Prema istinskom europskom području pravde: Jačanje povjerenja, mobilnosti i rasta

European Commission - IP/14/233   11/03/2014

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Strasbourg, 11. ožujka 2014.

Prema istinskom europskom području pravde: Jačanje povjerenja, mobilnosti i rasta

Europska komisija danas je iznijela svoju viziju budućnosti pravosudne politike EU-a. Četiri godine nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, stvaranje europskog područja pravde naglo je napredovalo. Zakonodavstvom u području pravde, Komisija je smanjila administrativne formalnosti i srezala troškove za građane i poduzeća, pokrenula gospodarski oporavak i građanima olakšala svakodnevicu koristeći njihova prava za slobodno kretanje. Cilj Komisije za budućnost je daljnji napredak prema potpuno funkcionalnom zajedničkom europskom području pravde koje se temelji na povjerenju, mobilnosti i rastu do 2020.

„U samo nekoliko godina, pravosudna je politika dospjela u središte aktivnosti Europske unije, što bi se moglo usporediti s poticanjem razvoja jedinstvenog tržišta u devedesetima. Puno smo postigli, ali možemo učiniti još mnogo više kako bismo ostvarili istinsko europsko područje pravde”, izjavila je potpredsjednica Viviane Reding, povjerenica EU-a za pravosuđe. „Izgradnja mostova između različitih pravosudnih sustava zapravo je izgradnja povjerenja. Istinsko europsko područje pravde može funkcionirati samo ako postoji uzajamno povjerenje u pravosudne sustave. Isto tako se moramo usredotočiti na druga dva izazova: mobilnost građana EU-a i poduzeća u području bez unutarnjih granica te doprinos pravosudne politike EU-a rastu i stvaranju novih radnih mjesta u Europi.”

Završetak 2014. prekretnica je u razvoju pravosudne politike EU-a: petogodišnji Stockholmski program Europskog Vijeća i povezani Akcijski plan Komisije (IP/10/447) kojim se utvrđuju prioriteti u području slobode, sigurnosti i pravde, završit će 1. prosinca 2014. Time će završiti i prijelazna faza utvrđena u Ugovoru iz Lisabona za područje pravde. Uklonit će se ograničenja koja trenutačno postoje za sudski nadzor od strane Europskog suda i ulogu Komisije kao zaštitnice Ugovora u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima, što znači da će Komisija imati ovlasti za pokretanje postupaka zbog povrede prava ako pravo EU-a, koje su države članice prethodno jednoglasno dogovorile, nije pravilno provedeno.

Vizija Komisije o budućnosti pravosudne politike EU-a objavljena je danas zajedno s budućim planom aktivnosti Komisije u području unutarnjih poslova (vidi IP/14/234). Oba buduća plana aktivnosti iznesena su u obliku komunikacije. U području pravosuđa, Komisija je utvrdila tri ključna izazova: jačanje uzajamnog povjerenja, unapređenje mobilnosti i doprinos gospodarskom rastu.

  • Povjerenje. Uzajamno povjerenje temelj je na kojem bi trebala biti izgrađena pravosudna politika EU-a. Instrumenti EU-a poput europskog uhidbenog naloga ili pravila o sukobima zakona između država članica zahtijevaju visoku razinu uzajamnog povjerenja između pravosudnih tijela različitih država članica. Premda je EU postavila važne temelje za promicanje uzajamnog povjerenja, to povjerenje potrebno je dalje jačati kako bi se osiguralo da građani, pravosudno osoblje i suci imaju potpuno povjerenje u sudske odluke bez obzira u kojoj su državi članici one donesene.

  • Mobilnost. Europljani sve više koriste svoje pravo na slobodu kretanja: sve više putuju, studiraju, vjenčaju se, zasnivaju obitelj, kupuju i prodaju proizvode i usluge preko granica u Europi. Trenutačno gotovo 14 milijuna građana EU-a boravi u nekoj državi članici čiji nisu državljani. Iako građani sve više koriste svoja prava, i dalje se suočavaju s praktičnim i pravnim teškoćama prilikom pokušaja ostvarivanja prava koja imaju kod kuće u drugoj državi članici. Komisija uklanja takve svakodnevne prepreke: primjerice, u svojem najnovijem izvješću o građanstvu EU-a, predloženo je 12 mjera za jačanje prava građana (IP/13/410 i MEMO/13/409). Pravosudnom politikom treba se prvenstveno nastaviti uklanjanje prepreka za građane EU-a koji ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje i žive u bilo kojoj državi članici EU-a.

  • Rast. Tijekom proteklih godina, pravosudne politike EU-a pokrenute su kako bi se osigurala podrška poduzećima, rastu i gospodarskoj stabilnosti poboljšavanjem pristupa pravosuđu i olakšavanjem rješavanja sporova. Osigurano je da se presuda donesena u jednoj državi članici može priznati u drugoj državi članici bez birokratskih postupaka (IP/12/1321); prijedlog za dispozitivno europsko prodajno pravo koje poduzeća mogu izabrati za poslovanje u 28 država članica EU-a (MEMO/14/137); suvremeni zakon o zaštiti podataka za jedinstveno digitalno tržište (MEMO/14/60) i koraci prema kulturi „spašavanja i oporavka” u vezi s prekograničnim stečajnim postupcima (MEMO/14/1354) samo su neki od primjera. U budućnosti, pravosudnom politikom EU-a treba se nastaviti poticati gospodarski oporavak, rast i uklanjanje nezaposlenosti. Potrebne su strukturne reforme kako bi se osiguralo da se pravnim sustavima može izvršavati pravda na brz, pouzdan i vjerodostojan način. Poduzeća trebaju biti sigurna da će moći učinkovito provesti ugovore i riješiti sporove u cijelom EU-u, bez prepreka na koje nailaze još i danas.

Kako bi se riješili ti izazovi, Komisija predlaže utvrđivanje buduće pravosudne politike EU-a na temelju kombinacije različitih metoda: konsolidiranje onoga što je već postignuto, kodificiranje prava i prakse EU-a gdje je to potrebno i dopunjavanje postojećeg okvira novim inicijativama, gdje je to primjereno. Pojedinačna analiza svakog slučaja i procjena utjecaja bit će potrebne za odlučivanje o najboljem pristupu u svakom području.

Konsolidiranje je primjerice potrebno kako bi se zajamčilo da postoje učinkovita pravna sredstva i neovisna nacionalna provedbena tijela za primjenu prava u stvarnim slučajevima; obuka sudaca i pravosudnog osoblja kako bi postali pravi „suci prava Unije”; poboljšanje korištenja informacijske tehnologije na sudovima te u sudskim i izvansudskim postupcima.

Kodificiranje postojećeg prava EU-a i prava sudske prakse Europskog suda moglo bi se razmotriti u vezi sa zakonodavstvom u području zaštite potrošača ili postupovnih prava za osumnjičenike kako bi se pojednostavnio postojeći okvir i kako bi prava postala dostupnija građanima i poduzećima.

Dopunjavanje postojećih pravosudnih politika i pravnih instrumenata trebalo bi se uvijek provoditi s ciljem jačanja uzajamnog povjerenja, olakšavanja svakodnevice građana i doprinosa rastu. Pristupi koji se mogu odabrati mogu biti uzajamno priznavanje, tradicionalna harmonizacija i usklađeno dispozitivno materijalno ili postupovno pravo.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće već su održali rasprave o budućnosti pravosudnih politika EU-a. Kolegij povjerenika održao je orijentacijsku raspravu 25. veljače. Komunikacija Komisije koja je donesena danas pridonijet će daljnjim raspravama, a posebno onima Europskog vijeća 24. lipnja.

Pozadina

Pravosudna politika EU-a prošla je temeljite promjene u posljednjih nekoliko godina. Tek 2010., s početkom mandata sadašnje Europske komisije, stvoren je portfelj pravosuđa. Od tada je Komisija iznijela više od 50 inicijativa u tom području, ostvarujući 95 % Stockholmskog programa i stvarajući temelje istinskog europskog područja slobode, pravde i sigurnosti u službi građana Europe, što je jedan od ključnih ciljeva navedenih u Ugovoru iz Lisabona.

Veliki koraci napravljeni su u samo nekoliko godina: Novim pravima EU-a za žrtve zločina (IP/12/1200), jačim pravima na pošteno suđenje za osumnjičene u kaznenim postupcima (IP/12/575, IP/13/995, IP/13/921) i jednostavnijim priznavanjem sudskih odluka (IP/12/1321) poboljšan je pristup pravosuđu, dok je cilj prijedloga Komisije o zaštiti osobnih podataka ojačati temeljna prava i jedinstveno digitalno tržište (MEMO/14/60). Komisija je također pokrenula osnivanje ureda europskog javnog tužitelja da se osigura da se svaki euro iz proračuna EU-a iskoristi u svoju svrhu i da je zaštićen od zločinaca (MEMO/14/124). Nadalje, inicijative poput Analize stanja u pravosuđu EU-a (IP/13/285) naglasile su kako su učinkoviti pravosudni sustavi i politike ključni za gospodarski rast.

U studenom prošle godine, Europska komisija organizirala je konferenciju „Assises de la Justice” (IP/13/1117), okupljajući suce, pravnike, znanstvenike, političare i predstavnike poduzeća iz čitave Europe u raspravi o budućnosti pravosudnih politika. U siječnju 2014. organizirana je slična konferencija kako bi se raspravile buduće politike EU-a u području unutarnjih poslova.

Dodatne informacije:

Press pack:

http://ec.europa.eu/justice/newsroom/effective-justice/news/140311_en.htm

Poveznica na MEMO: MEMO/14/174

Link na ažurirane informativne listiće Assises

Internetska stranica potpredsjednice Viviane Reding, povjerenice EU-a za pravosuđe: http://ec.europa.eu/reding

Pratite potpredsjednicu na Twitteru: @VivianeRedingEU

Pravosuđe EU-a na Twitteru: @EU_Justice

Kontakt:

Mina Andreeva (+32 2 299 13 82)

Natasha Bertaud (+32 2 296 74 56)

Za javnost: Europe Direct telefonom 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e­poštom

Prilog: Povjerenje u nacionalne pravosudne sustave

Izvor: Istraživanje Eurobarometra 385 iz studenog 2013. – Pravosuđe u EU-u


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website