Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europske komisije - Priopćenja za medije

Godišnji pregled rasta EU-a za 2015.: novi zamah za radna mjesta, rast i ulaganja

Brisel, 28 studeni 2014

Godišnji pregled rasta za 2015. koji je danas objavila Europska komisija usmjeren je na odlučno vraćanje Europe na put održivog zapošljavanja i gospodarskog rasta. Dolazak nove Komisije s ambicioznim programomza radna mjesta, rast, pravednost i demokratske promjene pravi je trenutakza novi zamah. Prijedlogom ambicioznog plana ulaganja za pokretanje najmanje 315 milijardi dodatnih javnih i privatnih ulaganja tijekom sljedeće tri godine Europa okreće novu stranicu (Investment Plan website). To je dio ukupnog pristupa Europske komisije u podršci stvaranju radnih mjesta i poticanju rasta u Europi. U okviru tog pristupa Komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. preporučuje ekonomsku i socijalnu politiku koja se temelji na tri glavna stupa: 1. poticanje ulaganja, 2. ponovno zauzimanje za strukturne reforme i 3. postizanje fiskalne odgovornosti.


Potpredsjednik za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis izjavio je: „Europska unija suočena je s rizikom produljenog niskog gospodarskog rasta, što može pogoršati već ionako teške socijalne probleme u nekim dijelovima Unije. Stoga danas predlažemo skup strateških politika utemeljen na ulaganjima, strukturnim reformama i fiskalnoj odgovornosti.Pozivamo na poduzimanje hitnih mjera koje uključuju vlade, parlamente i socijalne partnere na razini EU-a i u svakoj državi članici.Zajedničkim djelovanjem sada možemo osigurati ispunjenje uvjeta za stabilan i održiv rast u budućnosti te više mogućnosti za zapošljavanje naših građana.”

Povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je:„Zapošljavanje i socijalne politike u središtu sunašeg programa i pri vrhu prioriteta Godišnjeg pregleda rasta.Svi moramo preuzeti odgovornost za to.Države članice koje su hrabro reformirale svoja tržišta rada dokazale su da reforme doista donose rezultate. To bi trebalo potaknuti druge države članice da slijede njihov primjer.Planom ulaganja 315 milijardi EUR koji je predstavila Komisija mogu se postići još bolji rezultati.”

Godišnjim pregledom rasta pokreće se godišnji ciklus ekonomskog upravljanja i utvrđuju opći ekonomski prioriteti za EU, a državama članicama pružaju političke smjernice za sljedeću godinu. Usprkos naporima koji se poduzimaju na nacionalnoj razini i razini EU-a oporavak europskog gospodarstva i dalje je slab i nestabilan. Time se otežava napredak u smanjenju visoke stope nezaposlenosti i siromaštva. Vraćanje povjerenja i pokretanje ponovnog rasta čitavog EU-a može se postići samo suradnjom: potrebna je odlučnost država članica u primjeni drugačijeg pristupa na nacionalnoj razini. S obzirom na bitne razlike u ekonomskoj situaciji među državama članicama odgovarajući pristup bez sumnje će se razlikovati od zemlje do zemlje. Kako bi odredila zajednički smjer i usmjeravala nacionalne pristupe, Komisija preporučuje tri glavna stupa ekonomske i socijalne politike EU-a u 2015.:

1. Poticanje ulaganja

Od svjetske gospodarske i financijske krize EU je pogodio pad razine ulaganja. Potrebni su zajednički i usklađeni napori na europskoj razini kako bi se zaustavio taj silazni trend, a Europa čvrsto usmjerila na put prema gospodarskom oporavku. Potrebna su ulaganja za modernizaciju sustava socijalne skrbi i financiranje obrazovanja, istraživanja i inovacija, zeleniju i učinkovitiju energiju, modernizaciju prometne infrastrukture i uvođenje proširene i brže širokopojasne mreže.

Europska komisija spremna je dati svoj doprinos: prije samo dva dana Komisija je pokrenula plan ulaganja 315 milijardi EUR za sljedeće tri godine (vidi IP/14/2128). Ovo ulaganje velikih razmjera temelji se na tri stupa koji se međusobno nadopunjuju: 1. pokretanje sredstava za ulaganja bez stvaranja novog duga, 2. podrška projektima i ulaganjima u ključnim područjima, poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija i 3. uklanjanje sektorskih i drugih financijskih i nefinancijskih prepreka ulaganju. Europska komisija poziva Europski parlament i države članice da pruže podršku Planu ulaganja i brzo poduzmu potrebne mjere kako bi se postigao snažan učinak na europsko gospodarstvo.

2. Ponovno zauzimanje za strukturne reforme:

S premještanjem naglaska s rješavanja hitnih situacija uzrokovanih krizom na izgradnju čvrstih temelja za zapošljavanje i rast potrebno se ponovno zauzeti za strukturne reforme. Produbljivanje jedinstvenog tržišta predstavlja strukturnu reformu na razini EU-a u pravom smislu riječi, kojom se našim gospodarstvima pomaže u modernizaciji, a Europi u nastojanjima da postane konkurentnija i privlačnija za ulagatelje. Prioriteti uključuju uklanjanje preostalih regulatornih i neregulatornih prepreka u sektorima kao što su energetika, telekomunikacije, promet i jedinstveno tržište roba i usluga.

Na razini država članica Komisija preporučuje usredotočenost na niz ključnih reformi sa sljedećim ciljevima: dinamičnija tržišta rada i rješavanje visokih stopa nezaposlenosti, osiguranje učinkovitosti i primjerenosti mirovinskih sustava i sustava socijalne zaštite, stvaranje fleksibilnijih tržišta proizvoda i usluga, poboljšanje uvjeta za poslovna ulaganja i kvalitete ulaganja u istraživanje i inovacije te učinkovitija javna uprava u cijeloj Europi.

3. Primjena fiskalne odgovornosti

U postizanju fiskalne konsolidacije postignut je znatan napredak: u samo tri godine prosječni fiskalni deficiti u EU-u srezani su s 4,5 % BDP-a u 2011. na oko 3,0 % BDP-a u 2014. Smanjenje broja zemalja obuhvaćenih postupkom u slučaju prekomjernog deficita – s 24 u 2011. na 11 u 2014. – odražava ta fiskalna poboljšanja koja su bila od ključne važnosti za vraćanje povjerenja u stabilnost naših javnih financija i za stabilizaciju financijske situacije. Osiguravanje dugoročne kontrole deficita i smanjenje visokih razina duga i dalje je ključna komponenta u postizanju održivog rasta. Potrebne su nam odgovorne fiskalne politike koje pogoduju rastu, u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir posebne situacije u državama članicama. Zemlje s više fiskalnog manevarskog prostora imaju više mogućnosti za poticanje domaće potražnje i ulaganja. Potrebni su pravedniji i učinkovitiji porezni sustavi te odlučna borba protiv porezne prijevare i utaje poreza.

Pojednostavnjenje europskog gospodarskog upravljanja

Europska komisija predlaže i pojednostavnjenje i jačanje europskog semestra uvođenjem veće usredotočenosti i snažnije političke uloge na temelju tri stupa Godišnjeg pregleda rasta. Cilj usredotočenijeg europskog semestra trebalo bi biti jačanje socijalnog tržišnog gospodarstva i učinkovitija koordinacija ekonomskih politika na razini EU-a na temelju veće i poboljšane odgovornosti svih dionika, uključujući socijalne partnere. Novim ciklusom ekonomske politike također se pojednostavnjuju dokumenti koje izrađuje Komisija te smanjuju zahtjevi za izvješćivanje država članica, a postupak postaje otvoreniji i multilateralan (vidi Prilog 1. i MEMO/14/2180).

Izvješće o mehanizmu upozoravanja

Godišnji pregled rasta popraćen je Izvješćem o mehanizmu upozoravanja, koje je dio redovnog praćenja u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža, a cilj mu je utvrditi i rješavati neravnoteže koje mogu ometati funkcioniranje nacionalnih ekonomija, europodručja ili EU-a u cjelini. U postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža uvode se pokazatelji povezani sa zapošljavanjem i socijalni pokazatelji kojima bi se trebalo koristiti za bolji uvid u tržište rada te socijalna kretanja i rizike.

Iz ovog Izvješća o mehanizmu upozoravanja vidljivo je da makroekonomske neravnoteže i njihove znatne socijalne posljedice i dalje uzrokuju ozbiljnu zabrinutost, iako su države članice EU-a postigle napredak u ispravljanju nekih neravnoteža, a u nizu gospodarstava se poboljšala konkurentnost. Spor oporavak i vrlo niska inflacija prepreka su znatnijem smanjenju neravnoteža i povezanih makroekonomskih rizika.

Osim toga, uravnoteženje tekućeg računa platne bilance i dalje je neujednačeno. Iako su deficiti smanjeni u nizu zemalja, taj je proces uglavnom vođen padom potražnje, a osobito padom ulaganja. Ako se ne ispravi, to bi moglo imati negativne posljedice za srednjoročni potencijal rasta. U međuvremenu se u Njemačkoj i Nizozemskoj i dalje bilježe visoki suficiti tekućeg računa platne bilance, što odražava nisku domaću potražnju i ulaganja.

Komisija smatra da je u pojedinim zemljama opravdano provesti dodatnu analizu (detaljna preispitivanja) kako bi se detaljno ispitala akumulacija i uklanjanje neravnoteža i povezanih rizika u 16 država članica: Belgija, Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina (za više podataka vidi MEMO/14/2231).

Zajedničko izvješće o zapošljavanju

Godišnji pregled rasta za 2015. popraćen je i objavljivanjem prijedloga Komisije za Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Njime se analizira situacija u pogledu zapošljavanja u Europi i politički odgovori država članica. Izvješće pokazuje da opsežne strukturne reforme donose rezultate. U njemu se analizira i potencijal za poboljšanje učinkovitosti zapošljavanja i socijalnih sustava EU-a u cjelini (za više podataka vidi MEMO/14/2234).


 Prilog

 1. Vremenski raspored pojednostavnjenog europskog semestra



2. Najvažniji zaključci jesenske prognoze Komisije za 2014.

Očekuje se da će rast realnog BDP-a dosegnuti 1,3 % u EU-u i 0,8 % u europodručju u 2014. u cjelini. S poboljšanjem inozemne i domaće potražnje rast realnog BDP-a trebao bi 2015. polagano porasti na 1,5 % odnosno 1,1 %. U 2016. očekuje se ubrzanje gospodarske aktivnosti na 2,0 % odnosno 1,7 %.

 

Nezaposlenost je u kolovozu 2014. dosegnula brojku od 24,6 milijuna osoba, među kojima je 5 milijuna u dobi od 15 godina do 24 godine. Pritom je izuzetno visoka dugotrajna nezaposlenost. Stope nezaposlenosti znatno variraju među državama članicama, a kreću se od 5,1 % u Njemačkoj i 5,3 % u Austriji do 24,8 % u Španjolskoj i 26,8 % u Grčkoj u 2014.

 

Očekuje se da će se ove godine nastaviti trend niske inflacije uz niže cijene robe, osobito za energiju i hranu, te lošije ekonomske izglede od očekivanih. Postupni oporavak gospodarske aktivnosti tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom trebao bi dovesti do povećanja inflacije u EU-u s 0,6 % u 2014. na 1,0 % u 2015. i 1,6 % u 2016.

 

Udio deficita u BDP-u trebao bi se nastaviti smanjivati tijekom godine, premda sporije nego u 2013., s 4,5 % u 2011. na 3,0 % u EU-u odnosno 2,6 % u europodručju. Predviđa se daljnje smanjenje državnih deficita tijekom sljedeće dvije godine, potaknuto jačanjem gospodarske aktivnosti. Očekuje se da će udio duga u BDP-u sljedeće godine dosegnuti vrhunac od 88,3 % u EU-u i 94,8 % u europodručju te ostati visok u nekoliko zemalja.

 

 


3. Primjeri učinkovitih strukturnih reformi u državama članicama

U Španjolskoj je vlada u prosincu 2013. odobrila zakon kojim se jamči jedinstvenost tržišta u interesu slobode kretanja i poslovnog nastana osoba i slobodnog kretanja robe. Taj je zakon ambiciozna racionalizacija španjolskih propisa koji se preklapaju, a namijenjen je rješavanju fragmentiranosti domaćeg tržišta i jačanju tržišnog natjecanja na tržištu proizvoda. Španjolska nadležna tijela procjenjuju da će se na temelju reforme BDP s vremenom povećati za više od 1,5 %.

 

Portugal je od 2011. do 2013. donio niz reformi tržišta rada. Usklađena je zaštita radnika s ugovorima na neodređeno i određeno vrijeme. Zakonodavstvo o radnom vremenu postalo je fleksibilnije te su poduzete mjere kako bi se plaće bolje prilagodile produktivnosti na razini poduzeća. Reformirane su naknade za nezaposlene i prošireni kriteriji prihvatljivosti. Reformiran je zavod za zapošljavanje, preispitane su postojeće aktivne politike tržišta rada te su uvedeni novi programi, među ostalim programi namijenjeni mladima. Stopa nezaposlenosti smanjila se između 2013. i 2014. za oko 2 postotna boda.

 

Poljska je pokrenula ambicioznu reformu kojom se olakšava pristup reguliranim profesijama. U prvom je valu reformi 2013. liberaliziran pristup u slučaju 50 profesija, uključujući pravnike, javne bilježnike, posrednike za prodaju nekretnina i vozače taksija. Poljski parlament donio je u travnju 2014. odluke koje obuhvaćaju dodatnu 91 profesiju, a početkom 2015. planira se deregulacija još 101 profesije.

 

Italija je 2013. provela skup mjera namijenjenih povećanju tržišnog natjecanja i transparentnosti na tržištima plina i električne energije. Inicijative koje je poduzela talijanska vlada pomogle su u rješavanju dugotrajnog pitanja visokih cijena energije u Italiji, a prema procjenama regulatora energetskih djelatnosti pridonijele su smanjenju cijena za krajnje korisnike.

 

For more information:

Annual Growth Survey 2015

Fourth Alert Mechanism Report on macroeconomic imbalances in EU Member States

2015 Draft joint Employment Report

The EU's economic governance explained

Europe 2020

Draft Budgetary Plans

IP/14/2235

Osobe za kontakt s medijima

Tove ERNST (+32 2 298 67 64)
Margaritis SCHINAS (+ 32 2 296 05 24)
Annikky LAMP (+32 2 295 61 51)

Upiti građana:


Side Bar