Chemin de navigation

Left navigation

Additional tools

Prognoza za zimu 2014.: sve veći oporavak

Commission Européenne - IP/14/188   25/02/2014

Autres langues disponibles: FR EN DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles/Strasbourg, 25. veljače 2014.

Prognoza za zimu 2014.: sve veći oporavak

U zimskoj prognozi Europske komisije predviđa se nastavak gospodarskog oporavka u većini država članica te općenito u cijelom EU-u. Nakon izlaska iz recesije u proljeće 2013. te tri uzastopna tromjesečja prigušenog oporavka, očekuje se umjereno ubrzanje gospodarskog rasta. Nakon rasta realnog BDP-a od 1,5 % u EU-u i 1,2 % u europodručju u 2014., u 2015. predviđa se ubrzanje tog rasta na 2,0 % u EU-u i 1,8 % u europodručju, što predstavlja povećanje od 0,1 postotnog boda u usporedbi s predviđanjima u jesenskoj prognozi 2013. Prognoza se i dalje temelji na pretpostavci da će provedbom usuglašenih mjera politike na razini EU-a i država članica doći i do porasta u povjerenju i do boljih financijskih uvjeta te da će se neometano provesti potrebne gospodarske prilagodbe u državama članicama, istovremeno jačajući njihov potencijal rasta.

Potrebno je naglasiti da se prognoza za Portugal temelji na predviđanjima pripremljenima u okviru desete revizije programa gospodarske prilagodbe sredinom prosinca i da će se ažurirati na temelju tekuće jedanaeste revizije programa. Prognoza za Cipar dovršena je početkom veljače, nakon treće revizije programa i prije no što je bila dostupna brza procjena BDP-a za četvrto tromjesečje.

Olli Rehn, potpredsjednik Komisije nadležan za ekonomska i monetarna pitanja i euro, izjavio je: „Nakon što je sredinom protekle godine ponovno pokrenut rast, u Europi se bilježi sve veći oporavak. Jačanje domaće potražnje ove bi nam godine trebalo omogućiti da postignemo uravnoteženiji i održiviji rast. Europsko gospodarstvo postupno pronalazi svoju ravnotežu, a vanjska se konkurentnost poboljšava, posebno u najranjivijim zemljama. Iako je najgore možda iza nas, još se uvijek ne smijemo opustiti jer je oporavak i dalje skroman. Kako bismo ga ojačali i stvorili nova radna mjesta, moramo nastaviti sa provedbom gospodarskih reformi.”

Opsežniji gospodarski rast

I u ranjivijim je državama aktivnost počela jačati, a očekuje se da će se taj trend nastaviti. Visokofrekventni pokazatelji ukazuju na snažne znakove poboljšanja u većini zemalja, no kao i kod prethodnih oporavaka nakon teških financijska kriza, i sadašnji preokret nabolje uglavnom prolazi neopaženo. To odražava trajni učinak gospodarske krize, koji ipak pomalo blijedi, u pogledu pritiska razduživanja, ograničenja u financiranju kao i unutarnjih i vanjskih potreba prilagodbe. Iako su financijski uvjeti u prosjeku povoljni, i dalje postoje značajne razlike među državama članicama i među poduzećima različite veličine. Ipak, nakon oštrog pada u proteklih nekoliko tromjesečja, ulaganja su doživjela snažan porast i očekuje se da će dobiti maha tijekom predviđenog razdoblja, u određenoj mjeri i u građevinarstvu. Sve manja nesigurnost trebala bi poduprijeti veću potražnju za koju se očekuje da će biti ključni pokretač rasta uz postupno nestajanje prethodno navedenih čimbenika.

Tržište rada postupno se stabilizira, dok je stopa nezaposlenosti i dalje visoka jer je obično potrebno najmanje šest mjeseci prije nego se razvoj BDP-a odrazi na tržištu rada. U skladu s tim, predviđa se skroman porast u zapošljavanju počevši od ove godine te smanjenje stope nezaposlenosti prema 10,4 % u EU-u i 11,7 % u europodručju do 2015., pri čemu razlike među pojedinačnim državama i dalje ostaju vrlo značajne.

U 2014. očekuje se umjerena inflacija potrošačkih cijena u EU-u i u europodručju, sa stopama od 1,2 % i 1,0 %, prije no što blago porastu za oko ¼ postotnih bodova u 2015. godini kada gospodarski rast dobije maha.

Zahvaljujući stalnim poboljšanjima u konkurentnosti cijena i jačanju izvoznih sektora u posljednjih su se nekoliko godina poboljšala stanja tekućih računa u ranjivim državama članicama. Za neke od njih u 2014. i 2015. očekuju se viškovi na tekućem računu.

Fiskalna konsolidacija donosi rezultate

Javni će se dug i dalje smanjivati. Predviđa se da će 2014. glavni fiskalni deficiti pasti na 2,7 % BDP-a u EU-u i 2,6 % u europodručju, a da će omjer duga prema BDP-u doseći gotovo 90 % u EU-u i 96 % u europodručju. Dinamika konsolidacije u smislu strukturnog proračunskog stanja ukazuje na pretežito neutralni fiskalni stav.

Bolja ravnoteža rizika

Ravnoteža rizika bolja je nego li je bila u jesen. Najveći rizik smanjenja perspektive rasta jest ponovni gubitak povjerenja do kojeg bi došlo da se reforme zaustave na nacionalnoj ili europskoj razini. Time bi se povećala vjerojatnost dužeg razdoblja slabog rasta u Europi s negativnim učinkom na gospodarsku djelatnost tijekom predviđenog razdoblja. Dok se razvojem tekućih cijena odražavaju i vanjski čimbenici i sadašnji postupak prilagodbe, vrlo niska inflacija u europodručju dovela bi do rizika za ponovnu uspostavu ravnoteže u gospodarstvu. Međutim, s obzirom na postupno jačanje oporavka i povećanje povjerenja, postoji samo neznatna vjerojatnost šokova koji su dovoljno snažni da poruše očekivanja povezana s inflacijom i pokrenu deflaciju u cijelom EU-u.

Postoji i pozitivan rizik da oporavak bude snažniji od predviđenog, do čega bi moglo doći ako se provedu daljnje ambiciozne strukturne reforme. Time bi se potkrijepili pozitivni povratni utjecaji na razini povjerenja, gospodarskog rasta, posebno ulaganja, i sposobnost bankarskog sektora da dodijeli zajmove.

Za više informacija pogledajte:

http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2014_winter_forecast_en.htm

Osobe za kontakt:

Simon O'Connor (+32 2 296 73 59)

Audrey Augier (+32 2 297 16 07)

Vandna Kalia (+32 2 299 58 24)

Za javnost: Europe Direct, telefonom 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e-poštom


Side Bar

Mon compte

Gérez vos recherches et notifications par email


Aidez-nous à améliorer ce site