Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 17. listopada 2014.

Velike razlike u visini studentskih školarina i stipendija u Europi

Prema izvješću koje je danas objavila mreža Eurydice Europske komisije u Europi još uvijek postoje velike razlike u visini studentskih školarina, stipendija i zajmova. Tim izvješćem, kojim su obuhvaćene ukupno 33 europske zemlje, potvrđeno je da su sustavi školarina još uvijek relativno stabilni na području Europe unatoč nekoliko značajnih iznimaka. Njemačka je jedina zemlja u kojoj su nedavno ukinute školarine, koje su uvedene tek 2007.

Estonija je 2014. bitno promijenila svoj sustav financiranja uvođenjem školarine ovisne o akademskom uspjehu, pri čemu školarinu plaćaju samo oni studenti koji ne ispunjavaju svoje obveze redovito odnosno ne ostvaruju potreban broj bodova svake godine. Prema kriteriju izvrsnosti školarine se naplaćuju i u drugim zemljama, primjerice Češkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Poljskoj i Slovačkoj.

Nakon velike reforme sustava visokog obrazovanja 2012. u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska) naplaćuju su najviše školarine u Europi. Školarine se ne naplaćuje tijekom studija, već nakon stjecanja diplome kada prihodi studenata prijeđu određeni prag, što je jedinstven model u Europi. Relativno visoke školarine tijekom studija plaćaju studenti u Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Nizozemskoj i Sloveniji.

U Europi je nužno poboljšati pristup visokom obrazovanju mladim ljudima. Time se ne poboljšavaju samo njihovi izgledi za dobivanje dobrih radnih mjesta, već i unaprjeđuju naša gospodarstva u kojima postoji potreba za inovacijama i kreativnošću koju donose talentirani diplomanti, izjavila je Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade. Države članice koje su odlučile uvesti školarine uvijek moraju imati na snazi mjere, primjerice stipendije, kojima se osigurava jednak pristup visokom obrazovanju za sve, posebice studente nepovoljnijeg socijalnog statusa.

U izvješću National student fee and support systems in European Higher Education 2014/2015 (Studentske školarine i sustavi podrške u europskom visokom obrazovanju 2014./2015.) naglašavaju se velike razlike u broju studenata koji plaćaju školarine u javno financiranim visokoškolskim obrazovnim ustanovama. U znatnom broju zemalja (Cipar, Danska, Njemačka, Grčka, Malta, Finska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina (Škotska), Norveška i Turska) ne naplaćuju se nikakve školarine. Na drugom kraju ljestvice, u sljedećih devet zemalja školarine plaćaju svi studenti preddiplomskih studija: Češka, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Ujedinjena Kraljevina (Engleska, Wales i Sjeverna Irska), Island, Lihtenštajn).

U većini europskih zemalja potporu u obliku stipendije prima tek mali broj studenata. U devet zemalja stipendije primaju svi studenti (Cipar, Danska, Malta, Finska) ili većina studenata (Luksemburg, Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina (Škotska), Švedska, Norveška). Island je jedina zemlja u kojoj ne postoji sustav javnih stipendija, premda se trenutačno razmatra njihovo uvođenje.

U 35 obrazovnih sustava (u nekim je zemljama u primjeni više sustava, npr. u Belgiji i Ujedinjenoj Kraljevini) stipendije se dodjeljuju nekim ili svim studentima prema kriteriju imovinskog statusa (Danska, Finska i Švedska dodjeljuju univerzalne stipendije redovnim studentima pod uvjetom da ispunjavaju osnovne uvjete uspješnosti); u 23 sustava stipendije se dodjeljuju prema kriteriju izvrsnosti na temelju procjene akademskog uspjeha. U gotovo svim spomenutim sustavima stipendije se dodjeljuju na temelju oba kriterija: kriterija imovinskog statusa i kriterija izvrsnosti.

U otprilike polovini zemalja uključenih u izvješće javno financirani studentski zajmovi imaju važnu ulogu u financijskoj potpori studentima. Također u otprilike polovini zemalja neki aspekti potpore studentima ovise o sveukupnim obiteljskim prilikama te se potpora ne isplaćuje izravno studentima, već u obliku porezne olakšice roditeljima ili u obliku obiteljskog doplatka.

Kontekst

U ovom godišnjem izvješću mreže Eurydice dan je usporedni pregled studentskih školarina i sustava potpore (stipendije i zajmovi). Izvješćem su obuhvaćene 33 europske zemlje (države članice EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška, Crna Gora i Turska).

U izvješću se navode i sljedeće informacije po zemljama:

školarine (prema studijskom stupnju – preddiplomski/diplomski), po godinama (za redovne i izvanredne studente) i ovisno o tome plaćaju li međunarodni studenti različite školarine u usporedbi s domaćim studentima odnosno studentima iz EU-a. Školarinama su obuhvaćeni svi troškovi koji se naplaćuju studentima, uključujući troškove registracije, upisa i izdavanja diplome

potpore u obliku stipendija, prema kriteriju imovinskog statusa i kriteriju izvrsnosti

tri dodatna elementa uključena su u slučajevima kada predstavljaju glavno sredstvo potpore studentima: zajmovi (ako postoji nacionalni sustav studentskih zajmova i više od 5 % studenata uzima zajam); porezne olakšice za roditelje i obiteljski doplaci

kratak opis planiranih reformi koje utječu na javne sustave školarina i potpora o kojima se trenutačno raspravlja u pojedinim zemljama.

U drugom izvješću koje je Europska komisija objavila u lipnju (vidi IP/14/709) vidljivo je da se uvođenjem školarina obično povećava ukupan iznos sredstava dostupnih visokoškolskim ustanovama, međutim prihodi od školarina ne ulažu se uvijek na način koji izravno pridonosi poboljšanju iskustva studiranja, primjerice zapošljavanje dodatnog nastavnog osoblja.

Prema podacima iz tog izvješća, studentske školarine ukupno gledano nemaju negativan utjecaj na broj upisa u visokoškolske ustanove, čak ni među studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa, osim u slučajevima kada su razlike iznimno velike. Međutim, povećanje školarina može dovesti do smanjenja broja upisa među starijim studentima. U navedenom se izvješću naglašava da su stipendije i/ili zajmovi ključni za ublažavanje potencijalno negativnih posljedica školarina ili povećanja školarina na upise na sveučilišta, posebice među osjetljivim skupinama.

Eurydice

Mreža Eurydice Europske komisije pruža informacije i provodi analize o obrazovnim sustavima i strategijama obrazovanja u Europi. Njome je obuhvaćeno 40 nacionalnih odjela smještenih u 36 zemalja koje sudjeluju u EU-ovom programu Erasmus+ (države članice EU-a, Bosna i Hercegovina, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Norveška, Srbija i Turska). Mrežu koordinira i njome upravlja Izvršna agencija EU-a za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu u Bruxellesu koja izrađuje studije i pruža niz internetskih resursa.

Dodatne informacije

Cjelovito izvješće (EN)

Europska komisija: Obrazovanje i osposobljavanje

Web-mjesto povjerenice Androulle Vassiliou

Pratite Androullu Vassiliou na Twitteru @VassiliouEU

Osobe za kontakt:

Dennis Abbott (+32 2 295 92 58); Twitter: @DennisAbbott

Dina Avraam (+32 2 295 96 67)

Za javnost: Europe Direct telefonom na 00 800 6 7 8 9 10 11 ili e-poštom

Prilog

Postotak studenata koji plaćaju školarine za studijske programe prvog stupnja, 2014./2015.

Postotak studenata koji primaju stipendije na prvom studijskom stupnju, 2014./2015.

Napomena o zemlji

Podaci navedeni za Englesku, Wales i Sjevernu Irsku pokazuju postotak studenata kojima je odobrena stipendija. Nisu svi podnositelji zahtjeva registrirani kao studenti.


Side Bar