Navigation path

Left navigation

Additional tools

Other available languages: EN FR DE BG

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 10. listopada 2014.

Fond solidarnosti EU-a: Komisija pomaže Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj nakon velikih poplava u svibnju

Povjerenik EU-a za regionalnu politiku Johannes Hahn danas je najavio prijedlog paketa pomoći Europske komisije u vrijednosti od gotovo 80 milijuna EUR namijenjenoga Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj nakon katastrofalnih poplava koje su ih zadesile u svibnju i lipnju 2014.

Predložena pomoć u visini od 60,2 milijuna eura za Srbiju, 8,96 milijuna eura za Hrvatsku i 10,5 milijuna eura za Bugarsku namijenjena je za pokrivanje dijela hitnih troškova tijela javne vlasti, nastalih zbog katastrofa u tim trima državama. Potporom će se posebno olakšati obnova ključne infrastrukture i usluga te omogućiti nadoknada troškova hitnih i spasilačkih operacija, a olakšat će se i podmirivanje dijela troškova čišćenja u regijama pogođenima katastrofom.

Srbija, koja je trenutačno u pregovorima za pristupanje EU-u te stoga ima pravo na pomoć u okviru Fonda, pretrpjela je najgore štete. Poplavama su najteže bili pogođeni Kolubara, Mačva, Moravcki, Pomoravlje te dio Beograda, što je imalo štetne posljedice za nekih 1,6 milijuna stanovnika. Oštećeni su glavni dovodi struje, a pitka voda još uvijek je zagađena.

Povjerenik Hahn, koji je odgovoran za Fond te je potpisao današnji prijedlog, izjavio je: „Ova odluka odražava bit ovog Fonda, a to je solidarnost s našim državama članicama te državama u pregovorima o pristupanju koje se nalaze teškoj situaciji nakon prirodnih katastrofa. Europski fond solidarnosti olakšava tim državama oporavak i omogućuje im da povrate stabilnost koju ugrožavaju ozbiljne štete u gospodarskim sektorima poput turizma ili uništenje osnovne infrastrukture. Predloženim paketom pomoći Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj olakšat će se oporavak nakon katastrofalnih poplava koje su se dogodile ranije ove godine te će im se omogućiti nadoknada troškova nastalih spasilačkim operacijama i aktivnostima čišćenja u pogođenim regijama.”

K tome je dodao: „Ovi iznosi su konkretni i njima se žele ublažiti neposredne i izravne posljedice prirodnih katastrofa. Komisija je odobrila te iznose bespovratnih sredstava. Izmijenili smo pravila Fonda solidarnosti EU-a te su 28. lipnja 2014. stupila na snagu nova pravila kojima se pojednostavljuju postojeći sustav i kriteriji kako bi se pomoć mogla brže isplaćivati. Vjerujemo da će države članice također pokazati solidarnost i ispuniti svoje obveze te se u kratkom roku dogovoriti o sredstvima izdvojenima u tu svrhu.”

Potporu u okviru Europskog fonda solidarnosti još moraju odobriti Europski parlament i Vijeće. Komisija će vjerojatno predložiti izmjenu proračuna u nadolazećim danima.

Kontekst

Srbija: U svibnju 2014. teško nevrijeme pogodilo je Srbiju što je dovelo do nezapamćenih poplava koje su uzrokovale veliko uništavanje javne i privatne infrastrukture te oštetile stotine tisuća domova. U njima je stradalo 60 osoba, gotovo 32 000 osoba spasili su djelatnici hitnih službi, a oko 5 000 osoba trebalo je privremeni smještaj.

Potopljene su otvorene jame rudnika Tamnava Zapadno polje, Veliki Crljeni, kao i dijelovi rudarskog bazena Kolubara. U tim rudnicima ugljena proizvodi se ugljen za glavnu termoelektranu „Nikola Tesla A” u Obrenovcu u kojoj se proizvodi oko 63 % električne energije za cijelu državu. Najteže pogođeni gospodarski sektori su sektori energetike, rudarstva i poljoprivrede, no znatne štete nanesene su i prometnoj infrastrukturi (cestama, mostovima i željeznicama) te brojnim objektima za zaštitu obale i zaštitu od poplava. Srbijanske vlasti procjenjuju ukupnu izravnu štetu nastalu katastrofom na 1 106 milijardi eura (što je šest puta više od praga Srbije za mobiliziciju EUFS-a koji iznosi 174 649 milijuna eura).

Hrvatska: Nacionalne vlasti procjenjuju štete na 297,6 milijuna eura, što je bitno više od praga države za mobilizaciju Fonda. Poplavama je pogođeno pet istočnih županija u slivu rijeke Save: Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka. Vodostaji su djelomično premašili one najveće ikada zabilježene, a poplave su prouzročile štete na stambenim, poslovnim, komunalnim i infrastrukturnim objektima. Stradali su i poljoprivredni usjevi te stoka. Više od 26 000 osoba moralo je biti evakuirano. Mreže opskrbe električnom energijom bile su prekinute, a ceste i mostovi bili su ozbiljno oštećeni. Potopljeno je nekih 2 700 stambenih objekata i više od 4 000 gospodarskih objekata, od kojih su mnogi pretrpjeli strukturna oštećenja.

Bugarska: Prijavljeno je nekih 311,3 milijuna eura štete, čime je i u Bugarskoj prekoračen prag za mobilizaciju Fonda. Poplave od 19. lipnja 2014. snažno su pogodile istočne, sjeverno-istočne i središnje dijelove države. Najgore su bile pogođene regije Varna, Dobrich, Gabrovo, Veliko Tarnovo, Burgas, Montana, Kyustendil, Plovdiv, Haskovo, Yambol i regija Sofije. U općini Asparuhovo (Varna) koja se nalazi uz obalu jaka kiša i plimni val uništili su kuće i farme, potopili zgrade i ulice te uništili automobile. Mreže električne energije i komunikacijske mreže prekinute su u cijeloj regiji. 15 osoba je stradalo, a stotine su morale biti evakuirane i zbrinute u privremenom smještaju. Oštećena je javna infrastruktura i objekti u području energetike, vode i vodnih resursa, telekomunikacija, prometa, zdravstva, obrazovanja, hitnih službi, kulturne baštine i zaštićenih područja prirode.

Fondu solidarnosti u 2014. ukupno je dodijeljeno 530,604 milijuna eura (500 milijuna EUR prema cijenama iz 2011.). Kako bi se uzela u obzir niža godišnja potpora uvedena 2014. (500 milijuna eura i eventualni ostaci od prethodne godine, u usporedbi s milijardom eura prije toga) te kako bi se spriječila rana potrošnja svih sredstava iz Fonda, maksimalni financijski doprinos za pojedinačnu katastrofu ne smije premašiti dvije trećine godišnje dodjele iz Fonda – u 2014. to iznosi 353,736 milijuna eura.

Financijski doprinos iz Fonda izračunava se na temelju ukupne izravne štete prouzročene katastrofom. Pomoć se smije koristiti samo za hitne operacije od ključne važnosti i operacije oporavka, kako je utvrđeno člankom 3. Uredbe.

Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan je radi pružanja financijske potpore državama članicama i državama pristupnicama nakon velikih prirodnih katastrofa. Fond je osnovan nakon velikih poplava u središnjoj Europi u ljeto 2002.

Revidirana Uredba o Fondu solidarnosti EU-a stupila je na snagu 28. lipnja 2014. te se njome pojednostavljuju postojeća pravila kako bi se financijska pomoć mogla brže isplaćivati. Novouvedeno plaćanje unaprijed biti će dostupno državama članicama od 2015.

Dodatne informacije

Odluke: Fond solidarnosti EU-a

Reforma EUSF-a: Priopćenje za tisak i MEMO/13/723

Na Twitteru: @EU_Regional @JHahnEU

Osobe za kontakt:

Shirin Wheeler +32 2 296 65 65 mobilni telefon: +32 460 766565

Annemarie Huber +32 2 299 33 10 mobilni telefon: +32 460 793310


Side Bar