Chemin de navigation

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 21. listopada 2013.

Vrijeme je za odlučnije mjere EU-a protiv oružanog nasilja

Tijekom posljednjih nekoliko godina više smo puta svjedočili napadima vatrenim oružjem s tragičnim ishodom, posebno u Norveškoj, Belgiji, Finskoj, Francuskoj ili Italiji, da spomenemo samo neke. Ni jedna zemlja nije ostala pošteđena tog problema: na razini EU-a svake godine preko tisuću ljudi bude ubijeno vatrenim oružjem a pola milijuna komada vatrenog oružja koje se u EU-u prijavi kao izgubljeno ili ukradeno nikad ne bude pronađeno.

Danas Komisija iznosi prijedloge o tome kako smanjiti oružano nasilje u Europi. Ona utvrđuje mjere na razini EU-a u obliku zakonodavstva, operativnih djelatnosti, osposobljavanja i financiranja sredstvima EU-a kako bi se uklonile opasnosti u vezi s nezakonitom uporabom vatrenog oružja.

Istim povodom Europska komisija objavljuje rezultate istraživanja Eurobarometra koji pokazuju da šest od deset Europljana vjeruje da će broj kaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem sljedećih pet godina vjerojatno rasti. istraživanje isto tako pokazuje da ukupno 55 % Europljana želi stroža pravila o tome tko može posjedovati, kupovati ili prodavati vatreno oružje.

Svakog tjedna slušamo o novim slučajevima nasilja počinjenog vatrenim oružjem. Ipak, rasprava o nezakonitoj uporabi i krijumčarenju vatrenog oružja u Europi zabrinjavajuće je tiha. Često se više pozornosti pridaje američkoj raspravi o raširenosti vatrenog oružja, dok bismo se više trebali usredotočiti na domaći teren. U Europi imamo još puno neobavljenog posla kako bismo osigurali da pištolji, puške i jurišno oružje ne dospije u ruke kriminalcima”, rekla je povjerenica EU-a za unutarnje poslove Cecilia Malmström.

Komisija stoga iznosi prijedloge o tome kako ukloniti slabosti unutar EU-a tijekom cijelog životnog ciklusa oružja, uključujući proizvodnju, prodaju, posjedovanje, trgovinu, skladištenje i deaktiviranje, uz poštovanje izraženih tradicija zakonite uporabe vatrenog oružja, primjerice u streljaštvu i lovu.

Strožim zajedničkim pravilima na razini EU-a o tome kako deaktivirati vatreno oružje moglo bi se osigurati da to oružje ostane i dalje neupotrebljivo nakon što se stavi izvan uporabe.

Komisija će razmotriti zajednički pristup o tome kako se serijskim brojevima može označivati vatreno oružje pri proizvodnji, kako bi se lakše pronašlo ono kojima se koriste kriminalci.

Potrebno je uzeti u obzir donošenje zakonodavstva EU-a s pravilima koja sadržavaju minimalne zahtjeve o kaznenim sankcijama kako bi se osiguralo da učinak odvraćanja djeluje u svim državama članicama te da se krijumčari ne mogu koristiti rupama u zakonu. Tim bi se pravilima moglo propisivati koja bi nezakonita djela povezana s vatrenim oružjem podlijegala kaznenim sankcijama (nezakonita proizvodnja, krijumčarenje, izmjena oznaka, nezakonito posjedovanje vatrenog oružja ili namjera nezakonitog pribavljanja vatrenog oružja), kao i određivanje razine sankcija koje bi trebale izricati države članice.

Smanjenje broja slučajeva oružanog nasilja moglo bi se isto tako ostvariti strožom primjenom direktive o unutarnjem tržištu u odnosu na posjedovanje oružja u državama članicama, primjerice ograničenjem pristupa posebno opasnim modelima oružja za civilnu uporabu. U potrazi za konkretnim rješenjima isto će se tako razmatrati i postupci izdavanja dozvola za oružje .

Nadzor nad prodajom i nezakonitom proizvodnjom vatrenog oružja trebao bi se primjereno provoditi. Komisija će tražiti i više informacija o novim tehnološkom izazovima, primjerice prodaji oružja na internetu i trodimenzionalnom tiskanju sastavnih dijelova oružja, ali i o tome kako se može smanjiti opasnost od nezakonite dostave vatrenog oružja poštom.

Komisija će isto tako razmotriti i mogućnosti smanjenja rizika od preusmjeravanja iz trećih zemalja pružanjem tehničke pomoći, između ostalog i za pojačanu kontrolu njihova sustava izvoza naoružanja, prekidanje krijumčarskih putova i bolje upravljanje zalihama vojnog naoružanja

O tim će se prijedlozima raspravljati s Europskim parlamentom, državama članicama i dionicima kako bi se procijenila različita rješenja, uključujući zakonodavne mjere.

Ti prioriteti temelje se na raspravama s pravosudnim tijelima, stajalištima žrtava zločina, NVO-a i ovlaštenih proizvođača, prodavača i korisnika, kao i na rezultatima istraživanja Eurobarometra te reakcijama sudionika javnog savjetovanja.

Korisne poveznice

Link to Communication

MEMO/13/916

Internetska stranica Cecilije Malmström

Pratite povjerenicu Malmström na Twitteru

Internetska stranica GU-a za unutarnje poslove

Pratite GU za unutarnje poslove na Twitteru

Kontakti:

Michele Cercone (+32 2 298 09 63)

Tove Ernst (+32 2 298 67 64)


Side Bar

Mon compte

Gérez vos recherches et notifications par email


Aidez-nous à améliorer ce site