Navigation path

Left navigation

Additional tools

Zapošljavanje u EU-u i socijalna situacija: u tromjesečnom izvješću prikazana je krhkost gospodarskog oporavka i trajne razlike unutar EMU-a

European Commission - IP/13/879   02/10/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 2. listopad 2013.

Zapošljavanje u EU-u i socijalna situacija: u tromjesečnom izvješću prikazana je krhkost gospodarskog oporavka i trajne razlike unutar EMU-a

Prema posljednjem tromjesečnom izvješću o zapošljavanju i socijalnoj situaciji Europske komisije u Europskoj uniji dolazi do krhkog gospodarskog oporavka, ali još uvijek postoje trajne razlike između zemalja, posebno unutar europodručja. U izvješću se ističe i potreba da tržište rada i socijalni uvjeti ostanu kritični te da uključivi rast zahtijeva daljnja strateška ulaganja i strukturne reforme.

Komisija je razmotrila pitanje ovih razlika u paketu mjera za zapošljavanje od travnja 2012., kao i posebne preporuke zemlje za rješavanje pitanja podijeljenog tržišta rada, poticanje poreznih reformi koje pogoduju zapošljavanju, osiguravanje učinkovitijih službi javnog zapošljavanja te prilagođavanje obrazovanja i osposobljavanja potrebama poslodavaca, program Jamstva za mlade, akcijske skupine za pomoć državama članicama da preusmjere sredstva strukturnih fondova EU-a na nezaposlenost mladih te da provedu mjere olakšavanja slobodnog kretanja radnika poput reforme mreže EURES za traženje poslova. Ove mjere upotpunit će se razvojem socijalne dimenzije Ekonomske i monetarne unije (EMU) boljim nadzorom i procjenom moguće neravnoteže u području zapošljavanja i socijalnih razlika što je predmet Komunikacije koju će Komisija donijeti 2. listopada.

Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost László Andor komentirao je „Prostora za zadovoljstvo nema: Previše ljudi pati zbog strašnih socijalnih posljedica krize te moramo povećati socijalna ulaganja i podržati stvaranje radnih mjesta. Sustavan oporavak zahtijeva dodatni napredak u reformiranju Ekonomske i monetarne unije, uključujući veću brigu o zapošljavanju i socijalnim problemima te o pobližoj koordinaciji politika u tim područjima. Moramo biti u stanju na vrijeme ustanoviti glavne izazove u području zapošljavanja i socijalnih pitanja te se s njima suočiti, a ne dozvoliti da se razlike u Europi produbljuju. "

Unatoč znakovima sporog oporavka, u tromjesečnom izvješću istaknuto je da uvjeti tržišta rada i socijalni uvjeti ostaju veliki izazovi:

  1. Stopa nezaposlenosti mladih dosegla je nezapamćene razine – u prosjeku 23 % za čitavi EU, a čak 63 % u Grčkoj.

  2. Dugotrajna nezaposlenost porasla je u većini država članica te dosegla rekordnu visinu u EU-u. Strukturna nezaposlenost i neusklađen odnos između ponude i potražnje kvalitete i kvantitete radne snage porasli su.

  3. Ukidanje radnih mjesta (neto brojka) događa se istovremeno s povećanjem broja nesigurnih radnih mjesta kao što su radna mjesta na nepuno radno vrijeme, posebno volontiranje, iako se udio ugovora na određeno radno vrijeme smanjio u EU-u jer upravo ti ugovori nosili su glavni teret recesije.

  4. Stopa siromaštva povećala se u EU-u od 2007. Dohodak kućanstava se smanjuje, a 24,2 % stanovništva EU-a na granici je siromaštva ili socijalne isključenosti. Djeca su posebno pogođena jer se povećala nezaposlenost, broj kućanstava čiji članovi ne rade te siromaštvo radnika.

Potrebna su dodatna socijalna ulaganja i reforme

Aktivne politike tržišta rada kao što su poticaji za zapošljavanje, smanjenje poreza za slabo plaćene poslove, podrška u traženju posla i osposobljavanje ključne su u ovoj fazi nadolazećeg oporavka kako bi pomogle ljudima pronaći poslove i spriječile dugotrajna razdoblja nezaposlenosti ili potakli one koji završavaju svoje školovanje da ne odustanu od potrage za poslom. Što više osoba radi, to se više pridonosi uravnoteženim proračunima, a kućanstva povećaju svoju potrošnju što omogućuje neprekidan oporavak gospodarske proizvodnje.

Posebni napori potrebni su za uvođenje Jamstava za mlade koje je donijelo Vijeće ministara EU-a u travnju 2013. te odobrilo Europsko vijeće 27. i 28. lipnja. Za mnoge zemlje to znači strukturne reforme kao što su poboljšanje javnih službi za zapošljavanje, uspostavljanje jakih partnerstava između javnih tijela koja su zadužena za zapošljavanje i obrazovanje te više ulaganja u programe osposobljavanja i pripravničke programe. Države članice trebaju dostaviti svoje nacionalne planove provedbe programa Jamstva za mlade u nadolazećim mjesecima.

Osim toga, države članice trebale bi nastaviti modernizirati svoje nacionalne sustave socijalne skrbi kako bi se povećala učinkovitost dostupnih resursa te postigao najveći učinak u pogledu socijalne i gospodarske uključenosti. Sustavi socijalne zaštite trebali bi odgovarati potrebama ljudi u kritičnim situacijama tijekom njihova života. Komisija je ponudila smjernice za bolja socijalna ulaganja u svojem paketu mjera za socijalno ulaganje iz veljače 2013. kojim su obuhvaćene posebne preporuke za rješavanje problema siromaštva djece i beskućništva (IP/13/125, MEMO/13/117, MEMO/13/118).

Razlike u eurozoni narušavaju EMU

U posljednjem tromjesečnom izvješću istaknute su trajne razlike među zemljama, posebno u europodručju:

  1. stopa nezaposlenosti na jugu i u rubnim dijelovima europodručja dosegla je prosjek od 17,3 % u 2012. naspram 7,1 % na sjeveru i u središtu europodručja.

  2. Prosječna stopa mladih ljudi koji nisu zaposleni te koji ne pohađaju ustanove obrazovanja i osposobljavanja dosegla je 22,4 % na jugu i u perifernim područjima naspram 11,4 % na sjeveru i u središtu eurozone.

  3. Stopa siromaštva porasla je u dvije trećine država članica osim u posljednjoj trećini.

Socijalne i gospodarske razlike glavni su izazov za EMU. Nedostatan učinak tržišta rada i socijalnih sustava ne utječu samo na državu članicu koja je izravno pogođena, već i na države koje su u boljem položaju zbog smanjene ukupne potražnje i produktivnosti te većih kamatnih stopa povezanih s političkom nestabilnošću i poljuljanim povjerenjem u euro i EU.

Čvrsti EMU sa socijalnom dimenzijom zahtijeva bolje nadziranje i ocjenjivanje potencijalnih razlika u pogledu zaposlenosti i socijalne situacije država članica. Osim toga u interesu EU-a mogla bi se osigurati i bolja koordinacija politika zapošljavanja i socijalnih politika kako bi se na vrijeme i učinkovito riješili takvi problemi. Preporuke programa Jamstvo za mlade te sporazum o pokretanju inicijative za zapošljavanje mladih s proračunom od 6 milijardi EUR primjeri su zajedničke akcije kojom se naglasak stavlja na rješavanje glavnih socijalnih problema i problema zapošljavanja koji nerazmjerno utječu na neke dijelove EMU-a.

Ova pitanja razmatraju se u Komunikaciji o socijalnoj dimenziji EMU-a koju je Komisija donijela 2. listopada – vidi IP/13/893.

Dodatne informacije

Employment and Social Situation Quarterly Review

Social Investment Package

Youth Employment Package

Employment Package

Employment and social analysis

Web-mjesto Lászlóa Andora

Pratite Lászlóa Andora na Twitteru

Pretplatite se na besplatni elektronički bilten Europske komisije o zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju.

Preporučene oznake: #EconomicRecovery #eurozone #emu

Kontaktne osobe:

Jonathan Todd (+32 2 299 41 07

Cécile Dubois (+32 2 295 18 83


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website