Chemin de navigation

Left navigation

Additional tools

Europska komisija poduzima odlučne mjere protiv zakonitih droga

Commission Européenne - IP/13/837   17/09/2013

Autres langues disponibles: FR EN DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 17. rujna 2013.

Europska komisija poduzima odlučne mjere protiv zakonitih droga

Europska komisija danas je predstavila prijedlog kojim se želi ojačati sposobnost Europske unije da odgovori na „zakonite droge” – nove psihoaktivne tvari koje se upotrebljavaju kao alternativa nezakonitim drogama kao što su kokain i ecstasy. U skladu s pravilima koja je danas predložila Komisija štetne psihoaktivne tvari moći će se brzo povući s tržišta, pri čemu se neće dovesti u pitanje njihova raznovrsna zakonita primjena u industrijske i komercijalne svrhe. Taj je zakonodavni prijedlog odgovor na upozorenja Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Europola o razmjerima ovog problema te na zaključke izvješća iz 2011. prema kojima je potrebno ojačati postojeće mehanizme kojima se EU bori protiv novih psihoaktivnih tvari (IP/11/1236).

Današnji je prijedlog predstavila potpredsjednica Reding zajedno s potpredsjednikom Tajanijem i povjerenikom Borgom.

„Zakonite droge sve su veći problem u Europi, a najugroženiji su mladi. Unutarnje tržište bez granica zahtijeva primjenu zajedničkih pravila na razini EU-a kako bi se taj problem riješio,” rekla je potpredsjednica Viviane Reding, povjerenica EU-a za pravosuđe. „Komisija je danas predložila stroge propise EU-a u području novih psihoaktivnih tvari kojima će se omogućiti brži i učinkovitiji odgovor Unije na taj problem, uključujući mogućnost neposrednog uklanjanja štetnih tvari s tržišta na određeno vrijeme.”

Nove psihoaktivne tvari sve su veći problem. Broj novih psihoaktivnih tvari zabilježen u EU-u utrostručio se u razdoblju od 2009. do 2012. Samo je u 2013. dosada svaki tjedan zabilježeno više od jedne nove tvari. Riječ je o problemu koji zahtijeva odgovor na razini Europe. Tvari su sve dostupnije putem interneta i brzo se šire među državama članicama EU-a: u više od jedne države članice otkriveno je 80 % novih psihoaktivnih tvari.

Najugroženije su mlade generacije: prema istraživanju Eurobarometra iz 2011. „Stavovi mladih prema drogama” prosječno 5 % mladih u EU-u barem je jednom u životu konzumiralo te tvari, s najvećim postotkom od 16 % u Irskoj i gotovo 10 % u Poljskoj, Latviji i Ujedinjenoj Kraljevini. Te su tvari velika opasnost za javno zdravlje i društvo u cjelini (vidi Prilog 2.).

Konzumiranje novih psihoaktivnih tvari može biti smrtonosno. Na primjer, u razdoblju od travnja do kolovoza 2012. u četiri države članice EU-a zabilježena su 24 smrtna slučaja uzrokovana konzumacijom tvari 5-IT. Samo je u razdoblju od 2010. do 2012. u četiri države članice preminula 21 osoba zbog konzumacije tvari 4-MA koja ima učinke jednake onima amfetamina.

Odgovor Europe mora biti snažan i odlučan. Postojeći sustav otkrivanja i zabranjivanja tih novih droga, koji je uspostavljen 2005., više nije učinkovit. Ovim prijedlogom Komisija želi ojačati instrumente kojima se Unija bori protiv novih psihoaktivnih tvari te ubrzati njihovu primjenu osiguravajući sljedeće:

    Brži postupak – Trenutačno postupak zabrane određene tvari u EU-u traje najmanje dvije godine. U budućnosti će Unija biti sposobna djelovati već u roku od deset mjeseci (vidi Prilog 1.). U posebno ozbiljnim slučajevima postupak će biti još kraći jer će biti moguće tvari odmah povući s tržišta na godinu dana. Tom će se mjerom osigurati da tvar više ne bude dostupna potrošačima dok se ne provede detaljna procjena rizika. Postojećim sustavom nisu predviđene privremene mjere pa Komisija mora pričekati na izvješće o detaljnoj procjeni rizika kako bi mogla predložiti mjere kojima se ograničuje dostupnost određene tvari.

  • Proporcionalniji sustav Novi će sustav omogućiti postupan pristup u okviru kojega će umjereno rizične tvari biti podvrgnute ograničenjima na potrošačkom tržištu, dok će visokorizične tvari biti zabranjene na svim tržištima. Kaznenopravne odredbe primjenjivat će se samo na najštetnije tvari koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje potrošača, kao što je slučaj s nezakonitim drogama. Prema postojećem sustavu Unija ima samo dvije mogućnosti: ili neće poduzeti nikakve mjere na razini EU-a ili će nametnuti zabranu na svim tržištima i kaznene sankcije. Zbog tako ograničenih mogućnosti Unija trenutačno ne poduzima mjere u vezi s određenim štetnim tvarima. Uspostavom novog sustava Unija će biti sposobna rješavati veći broj slučajeva na proporcionalniji način, prilagođavajući vlastito djelovanje razini rizika i uzimajući u obzir zakonite komercijalne i industrijske namjene.

Prijedlozi Komisije stupaju na snagu tek nakon što ih donesu Europski parlament i države članice u okviru Vijeća Europske unije.

Pozadina

Strategijom EU-a za borbu protiv droga 2013. – 2020. utvrđeni su prioriteti politike EU-a za borbu protiv droga. Tom su strategijom pojava i brzo širenje novih psihoaktivnih tvari prepoznati kao novi izazov koji zahtijeva snažno djelovanje, među ostalim i jačanjem postojećeg zakonodavstva EU-a.

Posljednjih je godina u EU-u svakog tjedna otkrivana u prosjeku jedna nova psihoaktivna tvar, a očekuje se da će se taj broj povećavati u godinama koje dolaze. Od 1997. države članice otkrile su više od 300 tvari i njihov se broj utrostručio između 2009. i 2012. (porast s 24 u 2009. na 73 u 2012.).

U skladu s postojećim instrumentom EU-a, Odlukom Vijeća 2005/387/PUP, Komisija može državama članicama predložiti da na nove droge primijene kaznene mjere. Zahvaljujući tom mehanizmu, devet je tvari podvrgnuto mjerama ograničenja i kaznenim sankcijama. Svojim nedavnim prijedlogom iz 2010. Komisija je postigla da se na razini cijelog EU-a zabrani mefedron, droga slična ecstasyju (MEMO/10/646), a 2013. droga slična amfetaminu, 4-MA (IP/13/75). U lipnju 2013. Komisija je predložila i zabranu sintetičke droge „5-IT” (IP/13/604).

Izvješćem iz 2011. utvrđeno je da postojeći sustav ne raspolaže kapacitetima potrebnim za praćenje velikog broja novih tvari koje se pojavljuju na tržištu. Postupak nametanja ograničenja na određenu tvar traje dvije godine. Stoga kriminalci s pomoću manjih izmjena kemijske strukture dotične tvari, pri čemu se njezin štetni učinak ne umanjuje, mogu izbjeći mjere kontrole. Unijinu sposobnost djelovanja dodatno ograničuje činjenica da trenutačni sustav nudi samo dvije krajnje mogućnosti – kazneni progon ili nepoduzimanje mjera. Uniji je potreban veći izbor učinkovitih mjera kontrole koje bi omogućile brzo i ciljano djelovanje.

Današnji prijedlozi odgovor su na ozbiljna upozorenja Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Europola. Oni su i odgovor na pozive Europskog parlamenta i država članica (vidi zaključke Vijeća iz 2011.) da se ažurira Odluka Vijeća 2005/387.

Dodatne informacije

Europska komisija – Politika kontrole droga:

http://ec.europa.eu/justice/anti-drugs/index_en.htm

Istraživanje Eurobarometra iz 2011. „Stavovi mladih prema drogama”

http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_330_en.pdf

„Europsko izvješće o drogama” Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama za 2013.:

http://www.emcdda.europa.eu/edr2013

Internetska stranica Viviane Reding, potpredsjednice Europske komisije i povjerenice EU-a za pravosuđe:

http://ec.europa.eu/reding

Osobe za kontakt:

Mina Andreeva (+32 2 299 13 82)

Natasha Bertaud (+32 2 296 74 56)

Prilog 1.

Prilog 2.

Rasprostranjenost novih psihoaktivnih tvari (NPT) unutar EU-a

Država članica

Obavijestii upućene EMCDDA-i od 2005.

Prve obavijestiii upućene EMCDDA-i od 2005.

Pojavnost uzimanja (15 – 24 godina) Eurobarometar 2011.

Austrija

43

11

4%

Belgija

79

8

4.8%

Bugarska

108

8

3.4%

Cipar

0

0

1.6%

Hrvatska

41

0

n.p.

Češka Republika

60

3

4%

Danska

62

10

3.8%

Estonija

0

0

6.2%

Finska

98

49

1%

Francuska

61

10

5.2%

Njemačka

127

35

3.7%

Grčka

34

0

1.6%

Mađarska

91

10

1.9%

Irska

18

4

16.3%

Italija

65

4

0.8%

Latvija

30

8

8.8%

Litva

4

1

5.2%

Luksemburg

3

0

6.8%

Malta

18

1

0.3%

Nizozemska

6

5

3.4%

Poljska

28

12

9%

Portugal

4

0

5.8%

Rumunjska

2

0

3.3%

Slovačka

35

0

3.1%

Slovenija

23

0

6.6%

Španjolska

24

4

4.9%

Švedska

116

33

3.3%

Ujedinjena Kraljevina

123

58

8.2%

Ukupno

1 303

274

Prosjek EU-a = 5%

Izvori: EMCDDA, Europska baza podataka o novim drogama i Europska komisija, Flash Eurobarometer br. 330, „Stavovi mladih prema drogama, 2011.”.

i :

Države članice nisu obvezne EMCDDA-u obavijestiti o svim novim psihoaktivnim tvarima koje otkriju, ali ih se potiče da to čine. Stoga je broj tih tvari prisutnih u državama članicama vjerojatno veći.

ii :

Prvi put kada je EMCDDA obaviještena o određenoj tvari.


Side Bar

Mon compte

Gérez vos recherches et notifications par email


Aidez-nous à améliorer ce site