Navigation path

Left navigation

Additional tools

Plan Komisije za rješavanje rizika svojstvenih usporednom bankarskom sustavu

European Commission - IP/13/812   04/09/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 4. rujna 2013.

Plan Komisije za rješavanje rizika svojstvenih usporednom bankarskom sustavu

Europska komisija danas je donijela Komunikaciju o usporednom bankarskom sustavu i predložila nova pravila za novčane fondove.

Komunikacija je nastavak prošlogodišnje Zelene knjige o usporednom bankarskom sustavu (IP/12/253). U njoj je predstavljen sažetak dosadašnjih napora Komisije i moguće daljnje mjere u ovom vrlo važnom području.

Danas se predstavlja prva od navedenih daljnjih mjera, prijedlog novih pravila za novčane fondove, čiji je cilj osigurati da se poboljšavanjem njihovog profila likvidnosti i stabilnosti novčani fondovi bolje nose s pritiskom isplate u uvjetima stresa na financijskim tržištima.

„Na sveobuhvatan smo način regulirali banke i tržišta. Sada moramo rješavati rizike povezane s usporednim bankarskim sustavom. On ima važnu ulogu u financiranju realnog gospodarstva. Stoga moramo osigurati njegovu transparentnost i spriječiti da rizici povezani s prijelazom na manje regulirane sektore umanje korist od jačanja određenih financijskih subjekata i tržišta”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier.

Pozadina

Usporedni bankarski sustav sustav je kreditnog posredovanja u koji su uključene institucije i aktivnosti koje su izvan redovnog bankarskog sustava. Banke u usporednom bankarskom sustavu nisu uređene kao banke, ali posluju na sličan način. Odbor za financijsku stabilnost procijenio je da je 2011. veličina globalnog usporednog bankarskog sustava iznosila otprilike 51 trilijun EUR. To je 25 – 30 % cjelokupnog financijskog sustava i polovica bankovne imovine. Stoga je usporedni bankarski sustav od sistemske važnosti za financijski sustav Europe.

Od početka financijske krize 2007. godine, Europska komisija provodi sveobuhvatnu reformu sektora financijskih usluga u Europi. Cilj je uklanjanjem nedostataka i slabosti naglašenih krizom uspostaviti solidan i stabilan financijski sektor, što je od ključne važnosti za realno gospodarstvo. No ne smije se dopustiti da se u sustavu usporednog bankarstva akumuliraju rizici, djelomično zbog toga što bi nova bankarska pravila određene bankarske aktivnosti mogla usmjeriti prema manje reguliranom sustavu usporednog bankarstva.

Novčani fondovi važan su izvor kratkoročnog financiranja financijskih institucija, poduzeća i država. Novčani fondovi drže oko 22 % kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira europskog državnog i korporativnog sektora. Oni drže i 38 % kratkoročnih dužničkih instrumenata bankarskog sektora. Zbog ove sistemske povezanosti novčanih fondova s bankarskim sustavom i financijama poduzeća i država, njihovo je poslovanje u središtu međunarodnih napora u području usporednog bankarskog sustava.

Glavni elementi današnje Komunikacije o usporednom bankarskom sustavu i nacrta uredbe o novčanim fondovima:

U Komunikaciji su navedena relevantna pitanja u vezi s usporednim bankarskim sustavom, kao i mjere koje su već poduzete u cilju rješavanja rizika povezanih s usporednim bankarskim sustavom, poput pravila kojima su regulirane aktivnosti spekulativnih fondova (vidjeti MEMO/10/572) te kojima se jača odnos banaka i nereguliranih subjekata (odredbe koje se odnose na izloženost pri sekuritizaciji u revidiranom zakonodavstvu o potrebnom kapitalu – MEMO/13/272).

Navode se utvrđeni prioriteti na temelju kojih Komisija namjerava poduzeti inicijative u sljedećim područjima:

  1. omogućivanje okvira za novčane fondove: danas predloženim novim pravilima (MEMO/13/764) obuhvaćeni su novčani fondovi koji imaju domicil u Europi ili se tamo prodaju, a cilj je pravila poboljšati njihov profil likvidnosti i stabilnost:

  • upravljanje likvidnošću: Najmanje 10 % portfelja novčanih fondova trebalo bi biti u imovini koja dospijeva u roku od jednog dana, a 20 % u imovini koja dospijeva u roku od jednog tjedna. Svrha je tog zahtjeva omogućiti novčanim fondovima povrat novca ulagačima koji u kratkom roku žele povući sredstva. Kako bi se izbjeglo da pojedinačni izdavatelji snose nepotreban teret u neto vrijednosti imovine novčanog fonda, gornja granica izloženosti po pojedinačnom izdavatelju bila bi 5 % vrijednosti portfelja novčanog fonda. Kod standardnih novčanih fondova pojedinačni izdavatelj mogao bi činiti 10 % portfelja

  • stabilnost: kako bi se u obzir uzela stalna neto vrijednost imovine i činjenica da je novčanim fondovima pri stabiliziranju isplate u nominalnoj vrijednosti često potrebna pomoć pokrovitelja, na temelju novih pravila takva bi vrsta novčanog fonda morala imati prethodno utvrđeni zaštitni kapital. Taj se zaštitni kapital aktivira u cilju podrške stabilnim isplatama u razdoblju smanjivanja vrijednosti investicijske imovine novčanog fonda

  1. transparentnost usporednog bankarskog sustava: u cilju učinkovitog praćenja rizika i intervencije po potrebi, nužno je prikupljati detaljne, pouzdane i cjelovite podatke o ovom sektoru

  2. zakonodavstvo o vrijednosnim papirima i rizici povezani s transakcijama financiranja vrijednosnih papira (u načelu transakcije za pozajmljivanje i ponovnu kupnju vrijednosnih papira). Te transakcije mogu pridonijeti povećanju učinka i jačanju procikličke prirode financijskog sustava koji tada postaje izložen povlačenju novca iz banaka i naglom smanjenju zaduživanja. Nadalje, nedostatak transparentnosti navedenih tržišta otežava utvrđivanje vlasničkih prava („tko je vlasnik čega?”), praćenje koncentracije rizika i utvrđivanje drugih ugovornih stranaka („tko je izložen kome?”)

  3. omogućivanje okvira za međudjelovanje s bankama: visoka razina povezanosti usporednog bankarskog sustava s ostatkom financijskog sektora, osobito bankarskim sustavom, glavni je izvor rizika od širenja problema. Ti se rizici mogu rješavati pooštravanjem bonitetnih pravila koja se primjenjuju na banke u njihovom poslovanju s nereguliranim financijskim subjektima.

Osim toga, posebna pozornost posvetit će se mehanizmima nadzora subjekata/aktivnosti usporednog bankarskog sustava kako bi se osiguralo da se posebni rizici rješavaju na odgovarajući način. Potrebno je dodatno analizirati i kasnije razjasniti određena područja, poput donošenja instrumenata za rješavanje nebankarskih financijskih institucija i strukturne reforme bankarskog sustava.

Naposljetku, cilj je osigurati pokrivanje potencijalnih sistemskih rizika u financijskom sektoru i ograničiti mogućnosti regulatorne arbitraže, kako bi se ojačao integritet tržišta i povećalo povjerenje štediša i potrošača.

Komunikacija Komisije u skladu je s preporukama Odbora za financijsku stabilnost koje će čelnici skupine G20 podržati na sastanku u Sankt Peterburgu od 5. do 6. rujna 2013.

Vidjeti i MEMO/13/763 (usporedni bankarski sustav) i MEMO/13/764 (novčani fondovi).

Više informacija

http://ec.europa.eu/internal_market/finances/shadow-banking/index_en.htm

http://ec.europa.eu/internal_market/investment/money-market-funds/index_en.htm

Kontakt:

Chantal Hughes (+32 2 296 44 50)

Carmel Dunne (+32 2 299 88 94)

Audrey Augier (+32 2 297 16 07)


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website