Chemin de navigation

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 7. kolovoza 2013.

Okoliš: komunalne otpadne vode na dobrom su putu

Posljednji podaci o pročišćavanju otpadnih voda u Europi upućuju na napredak u području prikupljanja i pročišćavanja iako među državama članicama i dalje postoje velike razlike. U tome predvode države kao Austrija, Njemačka i Nizozemska koje u velikoj mjeri ispunjavaju minimalne standarde EU-a za pročišćavanje otpadnih voda, a nekoliko je drugih država vrlo blizu tome. Novije države članice, koje su krenule od niže početne razine, također su općenito unaprijedile prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda iako je njihova stopa usklađenosti sa standardima i dalje niža. Taj se napredak može zahvaliti znatnoj potpori EU-a u obliku ulaganja koja je u razdoblju 2007. – 2013. iznosila 14,3 milijardi EUR.

Janez Potočnik, povjerenik EK-a za okoliš, izjavio je: „Pročišćavanje otpadnih voda jedan je od osnovnih testova za društvo. Čistimo li nered koji stvaramo ili zagađujemo okoliš o kojem ovisimo? Osjećam olakšanje jer idemo u pravom smjeru i sretan sam jer je djelovanje Komisije, kombinacija financijske potpore i strogih pravnih mjera kada je to bilo potrebno, donijelo korist građanima Europe.”

Izvješće upućuje na to da je velika većina (91 %) onečišćenja otpadnih voda iz velikih gradova EU-a podvrgnuta strožem pročišćavanju, što je znatan napredak u odnosu na situaciju iz prethodnog izvješća (77 %).

Uz to, bolje pročišćavanje voda i rjeđe ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš bez sumnje je pridonijelo poboljšanju kvalitete vode za kupanje (vidi IP/13/445). U ranim '90-ima samo je približno 60 % kupališta imalo izvrsnu kvalitetu vode, a danas ih je 78 %.

U skladu s propisima EU-a donesenima 1991. države članice obvezne su postaviti sustave za prikupljanje komunalnih otpadnih voda i osigurati odgovarajuće „sekundarno” pročišćavanje voda koje u njih ulaze s ciljem uklanjanja onečišćujućih tvari. Otpadne vode koje utječu u osjetljiva područja (primjerice kupališta ili izvori pitke vode) potrebno je podvrgnuti dodatnom strožem pročišćavanju.

Posljednje izvješće odnosi se na razdoblje 2009. – 2010. Glavni zaključci su sljedeći:

  • razina stopa prikupljanja vrlo je visoka, 15 država članica prikuplja 100 % svog ukupnog opterećenja onečišćenjem. Sve države članice zadržale su ili poboljšale postojeće rezultate iako je stopa usklađenosti u Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Latviji i Sloveniji i dalje niža od 30 %.

  • stope usklađenosti koje se odnose na sekundardno pročišćavanje iznose 82 %, što je porast od 4 postotna boda u odnosu na prošlo izvješće. Izrazito velike razlike postoje između država EU-15, gdje su stope u rasponu 90 – 100 %, i država EU-12, gdje je prosječna stopa pridržavanja 39 %.

  • stope usklađenosti koje se odnose na strože pročišćavanje s ciljem sprječavanja eutrofikacije ili smanjenja bakteriološkog zagađenja koji mogu naštetiti ljudskom zdravlju ukupno iznose 77 %. U državama članicama EU-12 prosjek je samo 14 %, dok su Austrija, Njemačka, Grčka i Finska dosegle 100 %.

  • udio područja EU-a proglašenih osjetljivim područjima porastao je za dva postotna boda i time dosegao gotovo 75 %. Do najvećeg je porasta došlo u Francuskoj i Grčkoj.

Izvješće upućuje na to da je velika većina (91 %) onečišćenja otpadnih voda iz velikih gradova EU-a podvrgnuta strožem pročišćavanju, što je znatan napredak u odnosu na situaciju iz prethodnog izvješća (77 %). Međutim, iz priloga izvješću u kojem se uspoređuje stanje u 27 glavnih europskih gradova može se iščitati i upozorenje. Samo 11 od 27 gradova ima odgovarajuće sustave prikupljanja i pročišćavanja unatoč tomu što su standardi postavljeni prije 20 godina.

Pozadina

Gradovi, mjesta i naselja diljem Europske unije obvezni su prikupljati i pročišćavati svoje komunalne otpadne vode u skladu s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Nepročišćene otpadne vode mogu biti zagađene štetnim bakterijama i virusima te ugrožavati javno zdravlje, a sadržavaju i hranjive tvari kao što su dušik i fosfor koje mogu naštetiti slatkim vodama i morskom okolišu poticanjem pretjeranog rasta algi koje uništavaju ostale oblike života (proces poznat kao eutrofikacija).

Direktivom se propisuje biološko pročišćavanje otpadnih voda poznato kao „sekundarno pročišćavanje” te njihovo strože pročišćavanje u području zahvata osobito osjetljivih područja. Svi su rokovi utvrđeni Direktivom za države članice EU-15 istekli, dok države članice EU-12 imaju produljene rokove od kojih zadnji istječe 2018.

Kohezijski fondovi i Europski fond za regionalni razvoj imaju veliku ulogu u provedbi Direktive. U 2009. 3,5 milijardi EUR dodijeljeno je infrastrukturnim projektima u području otpadnih voda, a 2010. ta je svota iznosila 9,7 milijardi EUR od čega je Poljskoj je dodijeljeno 3,2 milijardi EUR, Rumunjskoj 1,2 milijardi EUR, a Mađarskoj 600 milijuna EUR. Doprinos EU-a ulaganjima u području otpadnih voda za cijelo programsko razdoblje 2007. – 2013. procjenjuje se na otprilike 14,3 milijardi EUR.

Stope usklađenosti više su u državama u kojima su troškovi pokriveni i primjenuje se načelo „zagađivač plaća”. Komisija promiče pridržavanje propisa stalnim dijalogom i, kada je to potrebno, postupcima radi utvrđivanja povrede prava od kojih su neki pokrenuti još 1997. Slučajevi povrede prava protiv 10 država članica još su u tijeku.

Dodatne informacije:

Poveznica na izvješće:

http://ec.europa.eu/environment/water/water-urbanwaste/implementation/implementationreports_en.htm

Vidi i:

http://ec.europa.eu/environment/water/water-urbanwaste/index_en.html

Kontakt:

Joe Hennon (+32 2 295 35 93)

Monica Westeren (+32 2 299 18 30)


Side Bar

Mon compte

Gérez vos recherches et notifications par email


Aidez-nous à améliorer ce site