Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 17. srpnja 2013.

Zaštita poreznih obveznika od prijevare: Prijedlog Komisije o uspostavljanju Ureda europskog javnog tužitelja i jačanju postupovnih jamstava OLAF-a

Europska komisija uspostavljanjem Ureda europskog javnog tužitelja želi poboljšati progon počinitelja prijevara na štetu EU-ovih poreznih obveznika . Ured će isključivo biti nadležan za istragu, kazneni progon, a prema potrebi za podizanje optužnica pred sudovima država članica za kaznena djela koja utječu na proračun EU-a. Ured europskog javnog tužitelja bit će neovisna institucija podložna demokratskom nadzoru.

José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, izjavio je: Pozivajući se na obećanje u okviru obraćanja o stanju Unije 2012., Komisija je danas donijela prijedlog o uspostavljanju Ureda europskog javnog tužitelja. Ovom inicijativom potvrđuje se obveza Komisije prema načelu vladavine prava. Njome će se znatno poboljšati zaštita novca poreznih obveznika i omogućiti učinkovita borba protiv prijevare povezanom sa sredstvima EU-a. Komisija se obvezala da će jačati i učvrstiti postupke OLAF-a koji se primjenjuju na postupovna jamstva u skladu s jamstvima koja će primjenjivati Ured europskog javnog tužitelja."

„Današnjim prijedlogom Europska komisija ostvarila je svoje obećanje o primjeni politike nulte tolerancije po pitanju prijevare na štetu EU-ova proračuna. Kad je riječ o javnim sredstvima, svaki euro je bitan, posebno u sadašnjem gospodarskome ozračju," izjavila je potpredsjednica Komisije i povjerenica EU-a za pravosuđe Viviane Reding. Počinitelji kaznenih djela koji iskorištavaju rupe u zakonu kako bi došli do novca poreznih obveznika ne smiju ostati nekažnjeni samo zato što nemamo prave instrumente da ih privedemo pravdi. Da budemo jasni: ako mi Europska unija ne zaštitimo svoj zajednički proračun, nitko to neće učiniti za nas. Pozivam države članice i Europski parlament da podupru ovaj važni projekt kako bi Ured europskog javnog tužitelja mogao početi s obnašanjem svoje funkcije od 1. siječnja 2015.”

Radom Ureda europskog javnog tužitelja zaštiti proračuna EU-a posvetit će se važnost u cijeloj Europi. Njime će se povezati kazneni sustavi država članica čije nadležnosti završavaju na državnim granicama, a tijela Unije ne mogu provoditi kaznene istrage," izjavio je Algirdas Šemeta, povjerenik EU-a za borbu protiv prijevara. „U međuvremenu će OLAF nastaviti s važnim radom protiv prijevara u područjima koja nisu obuhvaćena novim Uredom. Ideje koje smo predstavili danas, a kojima se dalje poboljšava upravljanje, uz nedavno provedenu reformu, OLAF će u svojemu radu postati još učinkovitiji i djelotvorniji. Naš uspjeh, kao takav, u borbi protiv prijevara povezanih s financijskim sredstvima EU-a neminovno će rasti."

Razlozi su za uspostavljanje Ureda europskog javnog tužitelja jednostavni: zajednički proračun u koji dospijevaju sredstva iz svih država članica EU-a i kojim se upravlja zajedničkim pravilima također zahtijeva zajedničke instrumente kojima će se proračun štititi u cijeloj Uniji. U području suzbijanja prijevara povezanih s financijskim sredstvima EU-a trenutačno na razini Unije postoje različiti stupnjevi zaštite i različite provedbene mjere. Stopa uspješnosti kaznenih progona u pogledu kaznenih djela protiv proračuna EU-a znatno se razlikuje u pojedinim državama članicama, pri čemu prosjek EU-a iznosi samo 42,3 % (vidi prilog). Mnogi se slučajevi uopće ne progone čime počinitelji prijevara koriste rupe u zakonu i dolaze do novca građana EU-a. I u slučajevima kada se pokreće kazneni progon, postoji ogromna razlika među državama članicama u pogledu stopa osuda za kaznena djela protiv proračuna EU-a.

Ured europskog javnog tužitelja pobrinut će se da u svakom slučaju sumnje na prijevaru povezanu s proračunom EU-a pokrene postupak i uspješno ga okonča. Na taj način će počinitelji znati da će biti gonjeni i privedeni pravdi. To će u svakom slučaju imati snažan odvraćajući učinak.

U skladu s Ugovorima EU-a, Danska neće sudjelovati u radu Ureda europskog javnog tužitelja. Ujedinjena Kraljevina i Irska također neće sudjelovati osim ako se svojevoljno ill izričito odluče za klauzulu „priključenja”.

Uz prijedlog o uspostavljanju Ureda europskog javnog tužitelja, Komisija radi i na prijedlogu o reformiranju Ureda Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust) te na predstavljanju Komunikacije o upravljanju Uredom za borbu protiv prijevara.

Decentralizirana i troškovno učinkovita struktura

Ured europskog javnog tužitelja imat će decentraliziranu strukturu koja će biti uključena u nacionalne pravosudne sustave. Delegirani europski tužitelji provodit će istrage i kaznene progone u odgovarajućoj državi članici angažiranjem osoblja iz svoje države i primjenom nacionalnog zakonodavstva. Njihovim aktivnostima upravljat će europski javni tužitelj kako bi se zajamčio jedinstven pristup u cijelome EU-u, što je od izričite važnosti osobito u prekograničnim slučajevima. Cijela struktura temelji se na postojećim resursima i njome se ne bi trebali prouzročiti veći dodatni troškovi.

Nacionalni sudovi bit će zaduženi za sudsku reviziju, što znači da bi se pitanja povezana s mjerama europskog javnog tužitelja mogla riješiti prije njih. Istodobno, prijedlogom se znatno jačaju postupovna prava osumnjičenih u okviru istraga koje će provoditi Ured europskog javnog tužitelja.

„Kolegij od deset predstavnika” koji bi se sastojao od europskog javnog tužitelja, četiriju zamjenika i pet delegiranih tužitelja osigurat će povezivanje sustava na razini EU-a s nacionalnim sustavima, osobito u pogledu dogovora o općim pravilima i dodjele slučajeva.

Veća postupovna prava

Prijedlogom je zajamčena veća zaštita postupovnih prava osoba koje su upletene u istrage Ureda europskog javnog tužitelja od trenutačne zaštite na razini nacionalnih sustava, među ostalim pravo na tumačenje i prijevod, pravo na dobivanje informacija i pristup dokumentaciji povezanoj sa slučajem ili pravo na odvjetnika u slučaju pritvora.

Nadalje, pravilima o uspostavljanju Ureda europskog javnog tužitelja utvrđuju se i druga prava koja još nisu usklađena sa zakonodavstvom EU-a kako bi se osigurala čvrsta zaštita postupovnih pravila. Njima su primjerice obuhvaćena sljedeća prava: pravo na šutnju, načelo nedužnosti, pravo na pravnu pomoć te pravo na predočenje dokaza i saslušanje svjedoka.

Prijedlogom su također utvrđena jasna, usklađena pravila o istražnim mjerama kojima se Ured europskog javnog tužitelja može koristiti u okviru svojih istraga te o odredbama o prikupljanju i upotrebi dokaza.

Poboljšanje upravljanja Uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i jačanje postupovnih jamstava

Komisija prijedlogom želi učvrstiti upravljanje OLAF-om i ojačati postupovna jamstva prilikom svojih istraga u skladu s odredbama koje su predviđene za EPPO. U tom pogledu predviđene su dvije ključne inicijative. Prvom inicijativom namjerava se uspostaviti neovisni kontrolor za postupovna jamstva radi jačanja pravne revizije istražnih mjera koje provodi OLAF. Druga inicijativa odnosi se na posebnu postupovnu zaštitu u obliku autorizacije koju bi provodio kontrolor u pogledu nametljivijih istražnih mjera (pretraživanje ureda, zapljena dokumenata itd.), a koje bi OLAF morao provoditi u institucijama EU-a.

Uspostavljanjem Ureda europskog javnog tužitelja promijenit će se i uloga OLAF-a.

OLAF će ostati odgovoran za administrativne istrage u područjima koja ne spadaju u ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja. To se odnosi na nepravilnosti koje utječu na financijske interese EU-a, i ozbiljne povrede ili kaznena djela koje počini osoblje EU-a bez financijskih posljedica.

OLAF više ne bi provodio administrativne istrage povezane s prijevarama EU-a ili drugim kaznenim djelima povezanima s financijskim interesima EU-a. Nakon njegova uspostavljanja Ured europskog javnog tužitelja bit će isključivo nadležan za takva kaznena djela. Ako OLAF utvrdi sumnju na postojanje takvih kaznenih djela, bit će dužan da tu sumnju prijavi Uredu europskog javnog tužitelja u što bržem roku. Premda više neće provoditi istrage u tome području, OLAF će na zahtjev nastaviti pružati potporu Uredu europskog javnog tužitelja (takvu vrstu potpore već i sada pruža nacionalnim tužiteljima). Ovom promjenom istražni će postupak postati brži, a spriječit će se dvostruka administrativna te kaznena istraga povezana s istim činjenicama. Na taj način porast će i izgledi da se kazneni progon provede uspješno.

Sljedeći koraci

Predloženu uredbu sada države članice u Vijeću moraju donijeti jednoglasno, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

Ako jednoglasna odluka Vijeća izostane, Ugovorima je predviđeno da se skupina od najmanje devet država članica može odlučiti za pojačanu suradnju (članak 86. UFEU-a, vidi prilog).

Pozadina

Države članice svake godine izvješćuju da se oko 500 milijuna eura izgubi u rashodima i prihodima EU-a zbog sumnje na prijevaru.

Uspostavljanje Ureda europskog javnog tužitelja odlučeno je Ugovorom iz Lisabona (članak 86. UFEU-a) kao jačanje Eurojusta (članak 85. UFEU-a). Predsjednik Barroso u rujnu 2012. u svojemu govoru o stanju Unije (SPEECH/12/296) ponovio je obvezu Komisije da nastavi s radom ovog projekta.

U zajedničkom dokumentu od 20. ožujka 2013. francuski i njemački ministar pravosuđa izrazili su potporu uspostavljanju Ureda europskog javnog tužitelja.

Komisija je u svibnju 2011. donijela Komunikaciju o zaštiti financijskih interesa EU-a kaznenim i upravnim istragama u kojoj su obuhvaćeni prijedlozi za poboljšanjem zaštite financijskih interesa EU-a (vidi IP/11/644).

U srpnju 2012. Komisija je predložila donošenje direktive o borbi protiv prijevara povezanih s proračunom EU-a kaznenim pravom (IP/12/767, MEMO/12/544). U prijedlog su uključene zajedničke definicije kaznenih djela protiv proračuna EU-a, usklađene minimalne kazne (uključujući pritvor u ozbiljnim slučajevima) te zajednički rokovi zastare.

Dodatne informacije

MEMO/13/693

Informativni paket

http://ec.europa.eu/justice/newsroom/criminal/news/130717_en.htm

Europska komisija – kaznenopravna politika:

http://ec.europa.eu/justice/criminal/criminal-law-policy

Internetska stranica potpredsjednice Europske komisije i povjerenice EU-a za pravosuđe Viviane Reding:

http://ec.europa.eu/reding

Internetska stranica povjerenika Algirdasa Šemete

http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/semeta/index_en.htm

Kontaktni podaci:

Mina Andreeva (+32 2 299 13 82)

Emer Traynor (+32 2 292 15 48)

Natasha Bertaud (+32 2 296 74 56)

Natasja Bohez Rubiano (+32 2 296 64 70)

PRILOG 1. Raspodjela mjera prenesenih pojedinim državama članicama, sudske odluke i osude u razdoblju 2006. – 2011.

Mjere prenesene državama članicama

Mjere sa sudskom odlukom

Mjere sa sudskim odlukama u postotku prenesenih mjera

Osude

Osude u postotku mjera sa sudskom odlukom

Austrija

8

4

50 %

4

100 %

Belgija

56

28

50 %

18

64,3 %

Bugarska

37

14

37,8 %

6

42,9 %

Cipar

1

0

0 %

0

podaci nedostupni

Češka Republika

23

8

34,8 %

2

25 %

Danska

4

3

75 %

1

33,3 %

Estonija

3

1

33,3 %

1

100 %

Finska

12

12

100 %

11

91,7 %

Francuska

29

12

41,4 %

9

75 %

Njemačka

168

114

67,9 %

65

57 %

Grčka

86

26

30,2 %

5

19,2 %

Mađarska

10

1

10 %

0

0 %

Irska

0

0

podaci nedostupni

0

podaci nedostupni

Italija

112

37

33 %

14

37,8 %

Latvija

4

0

0 %

0

podaci nedostupni

Litva

9

9

100 %

8

88,9 %

Luksemburg

2

1

50 %

1

100 %

Malta

5

0

0 %

0

podaci nedostupni

Nizozemska

29

16

55,2 %

5

31,3 %

Poljska

90

17

18,9 %

6

35,3 %

Portugal

21

9

42,9 %

6

66,7 %

Rumunjska

225

128

56,9 %

30

23,4 %

Slovačka

16

9

56,3 %

0

0 %

Slovenija

2

0

0 %

0

podaci nedostupni

Španjolska

54

5

9,3 %

0

0 %

Švedska

5

4

80 %

4

100 %

Ujedinjena Kraljevina

19

13

68,4 %

3

23,1 %

Ukupno

1 030

471

45,7 %

199

42,3 %

Izvor: Izvješće OLAF-a za 2011.: Dvanaesto operativno izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, od 1. siječnja do 31. prosinca 2011., tablica 6., str. 22.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website