Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 10. srpnja 2013.

Komisija predlaže jedinstveni mehanizam rješavanja za bankarsku uniju

Europska komisija danas je predložila jedinstveni mehanizam rješavanja (SRM) za bankarsku uniju. Njime se dopunjuje jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) (IP/12/953) u skladu s kojim će, kada krajem 2014. postane operativan, Europska središnja banka (ESB) izravno nadzirati banke u eurozoni i drugim državama članicama koje odluče pristupiti bankarskoj uniji. Osim jačeg nadzora, jedinstvenim mehanizmom rješavanja osiguralo bi se učinkovito upravljanje rješavanjem banaka podložnih jedinstvenom nadzornom mehanizmu koje su suočene s velikim poteškoćama, uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno gospodarstvo.

Predsjednik Komisije José Manuel Barroso izjavio je: „Ovim se prijedlogom na raspolaganje stavljaju svi elementi potrebni kako bi bankarska unija učvrstila temelje predmetnog sektora, vratila povjerenje i prevladala rascjepkanost financijskih tržišta. Već smo postigli dogovor o zajedničkom europskom nadzoru za banke eurozone i drugih država članica koje žele sudjelovati. Na temelju današnjeg prijedloga taj se dogovor dopunjuje čvrstim i integriranim jedinstvenim sustavom za postupanje s posrnulim bankama.  Ne možemo ukloniti opasnost od budućeg stečaja banaka, ali bi banke na temelju jedinstvenog mehanizma rješavanja i fonda za rješavanje ubuduće trebale same snositi teret gubitaka umjesto da to čine porezni obveznici.”

Povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier izjavio je: „Vidjeli smo da se bankarske krize mogu brzo proširiti preko granica i dovesti do smanjivanja povjerenja diljem eurozone. Vidjeli smo i da slom jedne od vodećih prekograničnih banaka može dovesti do složene i zbunjujuće situacije: rješavanje banke Dexia nije obrazac koji treba slijediti. Potreban nam je sustav kojim se odluke mogu donositi brzo i učinkovito i bez sumnji o mogućem utjecaju na javne financije, utemeljen na pravilima kojima se na tržište uvodi sigurnost. To je cilj današnjeg prijedloga za jedinstveni mehanizam rješavanja: njime se omogućuje djelotvornije upravljanje krizama u bankarskoj uniji i pridonosi razdvajanju krize državnog duga od banaka u teškoćama tako što se osigurava udruživanje nadzora i rješavanja na središnjoj razini uz uključivanje svih relevantnih sudionika na nacionalnoj razini i potporu odgovarajućeg mehanizma za financiranje rješavanja.”

Sigurnost banaka povećat će se čvršćim nadzornim okvirom jedinstvenog nadzornog mehanizma i poboljšanim bonitetnim zahtjevima (vidi MEMO/13/272). No opasnost od velikih problema s likvidnošću ili solventnošću banaka ne može se u potpunosti isključiti. Nadzor i rješavanje banaka potrebno je udružiti i provoditi na istoj središnjoj razini kako bi se smanjila nesigurnost i spriječilo povlačenje novca iz banaka i širenje na druge dijelove eurozone.

U okviru predloženog jedinstvenog mehanizma rješavanja primjenjivala bi se materijalna pravila za oporavak i rješavanje banaka u bankarskoj uniji (vidi IP/12/570) koja će se uskoro donijeti. Vijeće ministara financija EU-a postiglo je 27. lipnja sporazum o općem pristupu povezanom s novim pravilima (MEMO/13/601), a Odbor Europskog parlamenta za gospodarska i monetarna pitanja donio je svoje izvješće 20. svibnja. Uskoro počinju pregovori Vijeća i Europskog parlamenta, a konačni dogovor o Direktivi o oporavku i rješavanju banaka potrebno je postići ove jeseni.

Jedinstveni mehanizam rješavanja funkcionirao bi na sljedeći način:

  • Europska središnja banka u ulozi nadzornika izdaje upozorenje ako se određena banka eurozone ili s poslovnim nastanom u državi članici koja sudjeluje u bankarskoj uniji nađe u teškim financijskim poteškoćama, pa je potrebno njezino rješavanje.

  • Jedinstveni odbor za rješavanje s članovima iz Europske središnje banke, Europske komisije i odgovarajućih nacionalnih tijela (u zemljama u kojima banka ima sjedište i podružnice i/ili društva kćeri) priprema rješavanje banke. Odbor ima široke ovlasti za analizu i utvrđivanje pristupa rješavanju banaka: instrumenata koji će se pritom upotrijebiti i načina sudjelovanja europskog fonda za rješavanje. Pritom usko surađuje s nacionalnim tijelima za rješavanje.

  • Na temelju preporuke Jedinstvenog odbora za rješavanje ili na vlastitu inicijativu Komisija odlučuje hoće li se i kada započeti s rješavanjem banke i utvrđuje okvir za upotrebu instrumenata za rješavanje i sredstava iz fonda. Iz zakonskih razloga Odbor ne donosi konačnu odluku.

  • Pod nadzorom Jedinstvenog odbora za rješavanje nacionalna tijela za rješavanje nadležna su za provedbu plana za rješavanje.

  • Odbor nadzire rješavanje i prati provedbu na nacionalnoj razini koju vrše nacionalna tijela za rješavanje, a ako se nacionalno tijelo za rješavanje ne pridržava njegove odluke, Odbor banci u poteškoćama može izravno izdati izvršni nalog.

  • Pod nadzorom Jedinstvenog odbora za rješavanje uspostavlja se jedinstveni fond za rješavanje banaka kako bi se osigurala dostupnost srednjoročne financijske potpore tijekom restrukturiranja banke. Financira se doprinosima iz bankarskog sektora, zamjenjujući nacionalne fondove za rješavanje u državama članicama eurozone i državama članicama koje sudjeluju u bankarskoj uniji u skladu s nacrtom Direktive o oporavku i rješavanju banaka.

Uloga Komisije ograničila bi se na donošenje odluke o pokretanju rješavanja banaka i odluke o okviru za rješavanje, čime se osigurava usklađenost s jedinstvenim tržištem i pravilima EU-a o državnim potporama te štiti neovisnost i odgovornost ukupnog mehanizma.

Na sastanku Europskog vijeća 27. i 28. lipnja čelnici EU-a odredili su kao svoj cilj postizanje sporazuma o navedenom mehanizmu do kraja 2013. kako bi se donio prije kraja sadašnjeg mandata Europskog parlamenta 2014. godine. Na taj bi način mehanizam bio u primjeni od siječnja 2015., zajedno s Direktivom o oporavku i rješavanju banaka.

Prije stupanja na snagu predloženih pravila sve će se bankarske krize i dalje rješavati na temelju nacionalnih sustava. Međutim, ti su sustavi sastavljeni tako da se sve više približavaju dogovorenim načelima rješavanja, odnosno raspodjeli bankovnih gubitaka na dioničare i vjerovnike umjesto na porezne obveznike. To se s jedne strane postiže revidiranim smjernicama o državnim potporama bankama koje su također donesene danas (vidi IP/13/672), a s druge strane mogućnošću izravne rekapitalizacije banaka s pomoću Europskog stabilizacijskog mehanizma. Za oboje je potrebna odgovarajuća „podjela tereta” privatnih ulagača u banke kao preduvjet za javnu potporu uz pomoć nacionalnih sredstava i sredstava Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Pozadina

Komisija je u Komunikaciji o planu za razvoj bankarske unije (rujan 2012.) i u Nacrtu za produbljenu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju (studeni 2012.) najavila jedinstveni mehanizam rješavanja.

Europsko vijeće je u prosincu 2012. istaknulo potrebu za uspostavom jedinstvenog mehanizma rješavanja uz jedinstveni nadzorni mehanizam u bankarskoj uniji. U ožujku se obvezalo dopuniti bankarsku uniju nizom mjera i potvrdilo da je potrebno što prije razmotriti prijedlog Komisije za jedinstveni mehanizam rješavanja u cilju njegova donošenja prije kraja sadašnjeg mandata Europskog parlamenta 2014. godine.

Europski parlament redovito poziva na veću integraciju u mehanizmima za rješavanje banaka, a u Rezoluciji donesenoj 13. lipnja 2013. pozvao je Komisiju da što prije donese prijedlog o uspostavi jedinstvenog mehanizma rješavanja.

Vidi MEMO/13/679.

Za više informacija vidi:

http://ec.europa.eu/internal_market/finances/banking-union/index_en.htm

Osobe za kontakt:

Chantal Hughes (+32 2 296 44 50)

Carmel Dunne (+32 2 299 88 94)

Audrey Augier (+32 2 297 16 07)


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website