Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 10. srpnja 2013.

Povjerenik Hahn nakon glasanja o radikalnoj reformi regionalne politike EU-a u Europskom parlamentu: države članice moraju što prije prionuti pripremi sljedeće generacije programa za rast EU-a

Johannes Hahn, povjerenik EK-a za regionalnu politiku, pozvao je države članice i regije da što prije počnu planirati programe strukturnih fondova EU-a za razdoblje 2014. – 2020. Poziv na djelovanje uslijedio je nakon što su članovi Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta donijeli niz izvješća koja se u načelu slažu oko radikalne reforme regionalne politike.

Izvješća su odraz rezultata pregovora između Europske komisije, Europskog parlamenta i država članica o širokoj lepezi promjena u načinu na koji se upravlja programima regionalne politike radi postizanja maksimalnog učinka. Novim se pristupom najveći dio ulaganja EU-a usredotočuje na ključna područja rasta i zapošljavanja, zahtijeva se postavljanje ciljeva na temelju kojih će se mjeriti rezultati i postavljaju se novi uvjeti za financiranje.

U svom govoru nakon glasanja povjerenik Hahn izjavio je: „Na zadnjem je sastanku Europskog vijeća EU pozvao države članice da ubrzaju iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova za zapošljavanje i rast. Današnje im je glasanje omogućilo instrumente za djelovanje. Ne smijemo gubiti vrijeme. Ovim će se reformama regionalnoj politici EU-a omogućiti da se uhvati u koštac s glavnim preprekama svojem dugoročnom rastu. Njima će se naša ulaganja usredotočiti na područja koja su ključna za gospodarski razvoj: potpora MSP-ovima, istraživanje i inovacije, digitalna agenda i gospodarstvo s niskim emisijama ugljičnog dioksida, kako je predviđeno strategijom za rast Europa 2020. Cilj je ovih reformi osuvremeniti politiku kako bi ona bila učinkovitija i donosila konkretne rezultate. A ključno je to da ćemo našom novom politikom mobilizirati puni potencijal europskih regija za ostvarivanje tog programa.”

Povjerenik Hahn dodao je: „Želio bih odati posebno priznanje Danuti Hübner, predsjednici Odbora za regionalni razvoj, i zastupnicima u Europskom parlamentu koji su sastavili ova izvješća. Danuta Hübner i njezini kolege naporno su radili kako bi nam pomogli ovu politiku učiniti svrsishodnom. Sada je na državama članicama, njihovim regijama i gradovima da nastave s pripremama za sljedeće razdoblje.”

Današnji preliminarni sporazum obuhvaća veći dio paketa reformi za regionalnu politiku. Dok će se pregovori o još otvorenim pitanjima, kao što su pričuva za postignute rezultate i makroekonomska uvjetovanost, nastaviti, mjere koje su danas podržane solidan su temelj za nastavak izrade programa. Njima su utvrđena pravila koja će oblikovati glavne ciljeve i prioritete financiranja koji će se utvrditi u okviru „partnerskih sporazuma” između svake države članice i Europske komisije. To su polazne točke za izradu detaljnijih nacionalnih i regionalnih programa.

Neke su države članice već izradile nacrte partnerskih sporazuma. Komisija očekuje da će se svi ti sporazumi finalizirati do kraja ove godine te da će dogovor o svim programima biti postignut početkom 2014. kako bi se ulaganja mogla što prije usmjeriti na rast i zapošljavanje.

Današnjim su glasanjem potvrđeni sljedeći ključni elementi reforme:

• usredotočivanje ulaganja na područja koja su ključna za rast i zapošljavanje, kako je opisano u strategiji Europa 2020., skupom pravila koja se primjenjuju na svih pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za regionalni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo)

• usmjeravanje većeg dijela proračuna na nekoliko prioriteta koji su usko povezani sa strategijom rasta Europa 2020., a posebno:

• 50 – 80 % proračuna EFRR-a koncentrirat će se na mjere kojima se podupiru inovacije te istraživanje i razvoj, digitalna agenda, konkurentnost MSP-ova i prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama ugljičnog dioksida

• kada je riječ o gospodarstvu s niskim emisijama ugljičnog dioksida, dodatna obveza izdvajanja najmanje 12 – 20 % za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju

• države članice moraju postaviti jasne i mjerljive ciljeve povezane s učinkom ulaganjâ; napredak treba mjeriti i o njemu izvješćivati

• mjere kojima se želi smanjiti birokracija i pojednostavniti korištenje EU fondovima: više zajedničkih pravila za sve fondove, manje zahtjeva povezanih s izvješćivanjem koji su bolje ciljani, šira uporaba digitalne tehnologije („e-kohezija”).

Pozadina

Komisija je 6. listopada 2011. donijela svoje zakonodavne prijedloge za razdoblje 2014. – 2020.

Regionalna politika EU-a 2014. – 2020.: zakonodavni prijedlozi

Okosnice su tih prijedloga bile jača strateška dimenzija politike kojom se želi osigurati da su ulaganja EU-a usmjerena na postizanje dugoročnih ciljeva EU-a u području rasta i zapošljavanja (Europa 2020.) te jači naglasak na rezultate.

Ključni je element nove politike načelo sklapanja partnerstvâ s nadležnim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini te s gospodarskim i socijalnim partnerima i tijelima koja predstavljaju civilno društvo, posebno usvajanjem Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo.

Više informacija:

Izvješća o kojima je danas postignut dogovor u Odboru za regionalni razvoj EP-a (čim postanu dostupna)

Video snimka glasanja u Odboru za regionalni razvoj dostupna na kanalu EBS

MEMO/13/678: Još pozadinskih informacija te pitanja i odgovori o reformi kohezijske politike.

https://www.yammer.com/regionetwork

Twitter @EU_Regional @JHahnEU