Chemin de navigation

Left navigation

Additional tools

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 3. prosinca 2013.

Izvješće EU-a o školstvu: napredak u prirodnim znanostima i čitanju, slabiji rezultati u matematici

Najnovijim izvješćem Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o matematici, prirodnim znanostima i umijeću čitanja 15-godišnjaka ukazuje se na različite rezultate u državama članicama. Učenici u čitavoj Europskoj uniji ozbiljno zaostaju u području matematike, no situacija je obećavajuća u pogledu prirodnih znanosti i čitanja, pa bi Europa u tom području mogla postići cilj za 2020. u okviru kojeg se postotak učenika s lošim rezultatima1 nastoji smanjiti na manje od 15 %. Rezultate su u Bruxellesu predstavili Yves Leterme, zamjenik glavnog tajnika Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), i Jan Truszczynski, glavni direktor za obrazovanje i kulturu pri Europskoj komisiji.

Rezultatima se ukazuje na činjenicu da je od 2009. deset država članica (Bugarska, Češka Republika, Njemačka, Estonija, Irska, Hrvatska, Latvija, Austrija, Poljska i Rumunjska) postiglo znatan napredak u smanjenju svojeg udjela učenika s lošim rezultatima u sve tri osnovne vještine. No u pet se država članica EU-a (Grčka, Mađarska, Slovačka, Finska i Švedska) broj učenika s lošim rezultatima povećao. Ostale su države članice ostvarile različite rezultate (vidi tablicu). Sveukupno su rezultati EU-a neznatno bolji od onih u Sjedinjenim Državama, no i jedni i drugi zaostaju za Japanom.

Androulla Vassiliou, povjerenica Europske Komisije za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade, izjavila je: „Čestitam onim državama članicama koje su poboljšale svoje rezultate, no jasno je da EU kao cjelina mora uložiti više napora. Države članice moraju i dalje nastojati riješiti problem loših rezultata u školskom obrazovanju kako bi osigurale da mladi steknu vještine potrebne za uspjeh u modernom svijetu. Rezultati su podsjetnik da je ulaganje u kvalitetno obrazovanje temelj budućnosti Europe.

Takvo stajalište zauzeo je i Yves Leterme: „Studija u okviru programa PISA odražava ono što 15-godišnjaci znaju i što mogu ostvariti zahvaljujući onome što znaju. U globalnoj ekonomiji uspjeh se više ne mjeri samo s obzirom na nacionalne standarde, već s obzirom na obrazovne sustave s najboljim rezultatima. Rezultatima za EU naglašava se potreba da se poveća brzina kojom se rezultati poboljšavaju ako države članice žele izbjeći zaostajanje za ostalim gospodarstvima”, dodao je nekadašnji belgijski premijer.

Otkad je pokrenuto u 2000. istraživanje u okviru programa PISA provodi se svake tri godine. U istraživanju programa PISA za 2012. sudjelovale su sve 34 države članice OECD-a i 31 zemlja partner, što je više od 80 % svjetske ekonomije. Testove koji su obuhvaćali matematiku, čitanje i prirodne znanosti polagalo je oko 510 000 učenika u dobi od 15 godina i 3 mjeseca do 16 godina i 2 mjeseca, a najveći naglasak stavljen je na matematiku.

Na temelju činjenica koje su predstavljene u istraživanju programa PISA kreatorima politika i djelatnicima u obrazovnom sustavu omogućuje se određivanje karakteristika obrazovnih sustava s dobrim rezultatima i prilagodba politika u skladu s time.

Europska komisija i OECD nedavno su potpisali sporazum o suradnji u cilju uže suradnje u tri područja: strategije stjecanja vještina, analize zemalja i međunarodna istraživanja.

Analiza Komisije – zaključci o Europskoj uniji na temelju rezultata:

Čitanje: postotak učenika s lošim rezultatima u području čitanja spustio se s 23,1 % u 2006. i 19,7 % u 2009. na 17,8 % u 2012. Ako se takav trend nastavi, bit će moguće ostvariti razinu od 15 % do 2020. Dosad je samo sedam država članica dosegnulo tu razinu (Estonija, Irska, Poljska, Finska, Nizozemska, Njemačka i Danska). Značajan napredak ostvarile su i Češka Republika, Njemačka, Estonija, Irska, Hrvatska, Litva, Luksemburg, Austrija, Poljska i Rumunjska.

Matematika: od 2009. nije ostvaren pomak u pogledu smanjenja postotka učenika s lošim rezultatima na razini EU-a. No četiri su države članice (Estonija, Finska, Poljska i Nizozemska) među državama s najboljim rezultatima u svijetu sa stopom učenika s lošim rezultatima u matematici nižom od cilja EU-a od 15 %. Ni jedna druga država članica nije još dosegnula tu razinu. Važan napredak (više od dva postotna boda) ostvarile su Bugarska, Estonija, Irska, Hrvatska, Latvija, Austrija, Poljska i Rumunjska.

Prirodne znanosti: diljem Unije ostvaruje se stalno poboljšanje u području prirodnih znanosti. Postotak učenika s lošim rezultatima u EU-u spustio se s 20,3 % u 2006. na 17,8 % u 2009. i 16,6 % u 2012. Deset je država članica ispod razine od 15 %: Češka Republika, Njemačka, Estonija, Irska, Latvija, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Finska i Ujedinjena Kraljevina. Stalni napredak ostvaruju i Češka Republika, Njemačka, Estonija, Irska, Španjolska, Latvija, Austrija, Poljska i Rumunjska.

Analizom je istaknuto kako socioekonomski status učenika ima znatan utjecaj na razine ostvarenih rezultata, pa je za one koji dolaze iz kućanstava s niskim prihodima mnogo vjerojatnije da će ostvariti loše rezultate u matematici, prirodnim znanostima i čitanju. Ostali značajni čimbenici uključuju migrantsko porijeklo, s uglavnom negativnim učincima, važnost predškolskog odgoja i obrazovanja te razlike u umijeću čitanja između spolova (djevojčice postižu mnogo bolje rezultate od dječaka).

Analizom se otkriva i veza između rezultata istraživanja programa PISA i nedavno objavljenog istraživanja OECD-a o vješinama odraslih (IP/13/922). Zaključak je da je za učinkovitost politika potrebno da se usredotoče na poboljšanje primarnog i sekundarnog obrazovanja jer je nakon toga obično prekasno nadoknaditi potrebno znanje.

Sljedeći koraci

Michael Davidson, voditelj odjela OECD-a za rano djetinjstvo i škole, i Jan Pakulski, voditelj odjela Europske komisije za obrazovnu statistiku, istraživanja i studije, informirat će dionike u području obrazovanja i osposobljavanja o utjecaju rezultata istraživanja programa PISA za 2012. na kreiranje politika u Europi. Informativni sastanak održat će se u auditoriju Komisijine zgrade Madou na adresi Place Madou 1, 1210 Saint-Josse-Ten-Noode. Dobrodošli su akreditirani novinari.

Kako bi državama članicama pomogla da odrede mjere za uklanjanje nedostataka, Komisija će s njima raspravljati o rezultatima istraživanja PISA 2012. Prva rasprava planirana je za sljedeći sastanak ministara obrazovanja EU-a 24. veljače. Rezultati će se upotrijebiti i za potrebe „Europskog semestra” Europske komisije za 2014. u okviru kojeg se daju posebne preporuke po državama članicama povezane s osnovnim vještinama.

Novim programom za obrazovanje, osposobljavanje i mlade Erasmus+ (IP/13/1110), koji kreće u siječnju, podupirat će se projekti kojima se nastoji razviti i poboljšati školsko obrazovanje. Rezultatima istraživanja državama članicama može se pomoći i da definiraju prioritete za potporu iz Europskog socijalnog fonda koji je ujedno ključni izvor ulaganja u vještine i osposobljavanje te se može iskoristiti i za poboljšanje obrazovnih mogućnosti za ranjive skupine.

Dodatne informacije

PISA 2012.: rezultati EU-a i prvi zaključci u pogledu politika obrazovanja i osposobljavanja u Europi

Launch of PISA web-streaming 2012, European Commission

Power point presentation on PISA 2012 by Michael Davidson

Opening remarks by Jan Truszczynski, Director General, DG Education and Culture

PISA 2012. na web-mjestu OECD-a

Europska komisija: Obrazovanje i osposobljavanje

Web-mjesto Androulle Vassiliou

Twitter: Androulla Vassiliou @VassiliouEU i Yves Leterme @YLeterme

Osobe za kontakt:

Dennis Abbott (+32 2 295 92 58); Twitter: @DennisAbbott

Dina Avraam (+32 2 295 96 67)

Prilog: Približavanje cilju stope niže od 15 % za 15-godišnjake s lošim rezultatima u čitanju, matematici i prirodnim znanostima [1]

2012.

Razvoj

2009. – 2012.

2012.

Razvoj

2009. – 2012.

2012.

Razvoj

2009. – 2012.

Čitanje

(% bodovi)

Matematika

(% bodovi)

Prirodne znanosti

(% bodovi)

EU

17,8

-1,9

22,1

-0,2

16,6

-1,2

Belgija

16,1

-1,5

19,0

-0,2

17,7

-0,4

Bugarska

39,4

-1,6

43,8

-3,3

36,9

-1,9

Češka Republika

16,9

-6,2

21,0

-1,3

13,8

-3,5

Danska

14,6

-0,6

16,8

-0,3

16,7

0,1

Njemačka

14,5

-4,0

17,7

-0,9

12,2

-2,6

Estonija

9,1

-4,2

10,5

-2,1

5,0

-3,3

Irska

9,6

-7,6

16,9

-3,9

11,1

-4,1

Grčka

22,6

1,3

35,7

5,4

25,5

0,2

Španjolska

18,3

-1,3

23,6

-0,1

15,7

-2,5

Francuska

18,9

-0,9

22,4

-0,1

18,7

-0,6

Hrvatska

18,7

-3,7

29,9

-3,3

17,3

-1,2

Italija

19,5

-1,5

24,7

-0,2

18,7

-1,9

Cipar

32,8

:

42,0

:

38,0

:

Latvija

17,0

-0,6

19,9

-2,7

12,4

-2,3

Litva

21,2

-3,2

26,0

-0,3

16,1

-0,9

Luksemburg

22,2

-3,8

24,3

0,4

22,2

-1,5

Mađarska

19,7

2,1

28,1

5,8

18,0

3,9

Malta

:

:

:

:

:

:

Nizozemska

14,0

-0,3

14,8

1,4

13,1

-0,1

Austrija

19,5

-8,0

18,7

-4,5

15,8

-5,2

Poljska

10,6

-4,4

14,4

-6,1

9,0

-4,1

Portugal

18,8

1,2

24,9

1,2

19,0

2,5

Rumunjska

37,3

-3,1

40,8

-6,2

37,3

-4,1

Slovenija

21,1

-0,1

20,1

-0,2

12,9

-1,9

Slovačka

28,2

6,0

27,5

6,5

26,9

7,6

Finska

11,3

3,2

12,3

4,5

7,7

1,7

Švedska

22,7

5,3

27,1

6,0

22,2

3,1

Ujedinjena Kraljevina

16,6

-1,8

21,8

1,6

15,0

0,0

Island

21,0

4,2

21,5

4,5

24,0

6,1

Srbija

33,1

:

38,9

:

35,0

:

Turska

21,6

-2,9

42,0

-0,1

26,4

-3,6

Lihtenštajn

12,4

-3,2

14,1

4,6

10,4

-0,9

Norveška

16,2

1,3

22,3

4,1

19,6

3,8

Švicarska

13,7

-3,2

12,4

-1,1

12,8

-1,3

Japan

9,8

-3,8

11,1

-1,4

8,5

0,0

SAD

16,6

-1,0

25,8

2,5

18,1

-2,2

Izvor: OECD, PISA 2012. Nisu dostupni podaci za Crnu Goru i bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju.

Napomena: [1] Rezultati istraživanja PISA 2012. podijeljeni su na šest razina sposobnosti, od najniže razine 1. do najviše razine 6. Loš rezultat definira se kao rezultat ispod razine 2.: čitanje (rezultat <407,47), matematika (rezultat <420,07) i prirodne znanosti (rezultat<409,54).

Cilj do 2020.: udio 15-godišnjaka s lošim rezultatima u čitanju, matematici i prirodnim znanostima [1]

1 :

Udio 15-godišnjaka s lošim rezultatima u čitanju, matematici i prirodnim znanostima do 2020. trebao bi biti niži od 15 %”. Vidi Zaključke Vijeća iz svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2009:119:0002:0010:en:PDF


Side Bar

Mon compte

Gérez vos recherches et notifications par email


Aidez-nous à améliorer ce site