Navigation path

Left navigation

Additional tools

Proračunski okvir EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. – 1 bilijun eura za ulaganja u budućnost Europe

European Commission - IP/13/1096   19/11/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 19. studenoga 2013.

Proračunski okvir EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. – 1 bilijun eura za ulaganja u budućnost Europe

Europski je parlament danas glasovao u korist višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. Dobivanjem suglasnosti Europskog parlamenta (EP) ostvaren je put prema konačnom odobrenju Vijeća tijekom nadolazećih tjedana. Time se završavaju intenzivni pregovori koji su trajali dvije i pol godine, od 29. lipnja 2011. kada je Komisija iznijela svoje prijedloge.

Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso pozdravio je današnji ishod glasovanja: „Ovo je velik dan za Europu. Europski je parlament dao konačno zeleno svjetlo europskom proračunu za razdoblje 2014. – 2020. i time uspješno okončao duge pregovore, stoga Vijeće sada može u kratkom vremenskom razdoblju finalizirati postupak. Europska unija će u razdoblju 2014. – 2020. uložiti gotovo bilijun eura u rast i otvaranje radnih mjesta. U usporedbi s nacionalnim bogatstvom, proračun EU-a je skroman, ali proračunom za samo jednu godinu omogućuje se više sredstava u današnjim cijenama od svojevremeno čitavog Marshallovog plana! Našim modernim proračunom usmjerenim na budućnost može se zaista utjecati na ljudske živote. Njime će se poduprijeti i održati oporavak u tijeku diljem Europske unije. Predviđeno je financiranje kojim će se pomoći pronalazak načina za izlazak iz krize, financijska potpora za one ispod granice siromaštva ili osobe koje su u potrazi za zaposlenjem, mogućnosti za ulaganja za mala poduzeća te pomoć lokalnim zajednicama, poljoprivrednicima, istraživačima i studentima. Ovim dogovorom pomaže se svakoj obitelji diljem Europe. Europa je dio rješenja.”

Za videozapis s porukom predsjednika Barrosa kliknite ovdje: http://bit.ly/I2nKPH

Povjerenik Komisije za proračun i financijsko programiranje Janusz Lewandowski izjavio je: „Konačno smo uspjeli. Rezultatom današnjeg glasovanja Europskog parlamenta osigurana je predvidivost financiranja oko 20 milijuna europskih malih i srednjih poduzeća, milijunâ najsiromašnijih ljudi diljem svijeta, oko 100 000 gradova i regija te tisuća laboratorija i sveučilišta. Europa je održala obećanje! Sljedećih sedam godina europskim sredstvima omogućit će se ulaganje u gospodarski rast, istraživanje, obrazovanje, pomoć nezaposlenim mladim osobama i humanitarnu pomoć. Smatram da u trenutku kada nas samo nekoliko mjeseci dijeli od sljedećih europskih izbora nema bolje poruke koju Europa može poslati svojim građanima od ove: Europa funkcionira i funkcionirat će i dalje!”

Raspoloživi iznos i namjena sredstava

Višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. omogućuje se Europskoj uniji da uloži do 960 milijardi EUR u preuzetim obvezama (1,00 % BND-a Europske unije) i 908,4 milijardi EUR u plaćanjima (0,95 % BND-a Europske unije). Iz VFO-a su izuzeti instrumenti u slučaju nepredviđenih okolnosti (poput pričuve za pomoć u nuždi, Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji, Fonda solidarnosti i instrumenta fleksibilnosti) te Europski razvojni fond. Ako se u potpunosti aktiviraju, bit će riječ o dodatnih 36,8 milijardi (ili 0,04 % BND-a Europske unije). Proračunskim okvirom Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. utvrđuju se prioriteti u pogledu potrošnje usmjereni prema održivom rastu, otvaranju radnih mjesta i konkurentnosti u skladu sa strategijom rasta Europske unije Europa 2020. Primjerice, u usporedbi s postojećim okvirom, sredstva iz naslova 1A (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) povećana su s 91,5 milijardi EUR (= 9,2 % proračuna) na 125,6 milijardi EUR (13,1 % proračuna)1.

12 najvažnijih točaka

Budući je proračun moderni proračun za Europsku uniju u 21. stoljeću. U nastavku je navedeno 12 najvažnijih točaka kojima se prikazuje niz važnih inovacija i ukazuje na jasnu europsku dodanu vrijednost proračuna.

  • Tražitelji posla mogu se osloniti na potporu budućeg proračuna EU-a kojim se pruža velik doprinos otvaranju radnih mjesta zahvaljujući Europskom socijalnom fondu (ESF) i Europskom fondu za regionalni razvoj. U tu svrhu u okviru Europskog socijalnog fonda bit će dostupno najmanje 70 milijardi EUR (tj. oko 10 milijardi godišnje), čime će se dopuniti nacionalne mjere u tom području. Novom Inicijativom za zapošljavanje mladih povezanom s ESF-om i vrijednom najmanje 6 milijardi EUR podupirat će se provedba jamstva za mlade u razdoblju 2014. – 2015. Sveukupno će se reformom kohezijske politike na raspolaganje staviti do 366,8 milijardi EUR2 u cilju ulaganja u europske regije, gradove i realno gospodarstvo. Ona će biti glavno sredstvo ulaganja Europske unije za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.: stvaranje rasta i otvaranje radnih mjesta, rješavanje pitanja klimatskih promjena i ovisnosti o energiji te smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. Tome će se pridonijeti usmjeravanjem sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj na ključne prioritete poput potpore malim i srednjim poduzećima, a cilj je tijekom sedmogodišnjeg razdoblja udvostručiti potporu sa 70 na 140 milijardi EUR. U okviru svih europskih strukturnih i investicijskih fondova više će se usmjeriti na rezultate i uspostaviti će se nova pričuva za postignute rezultate čime će se potaknuti dobri projekti. Naposljetku, učinkovitost u okviru kohezijske politike, ruralnog razvoja i fonda za ribarstvo bit će povezana i s ekonomskim upravljanjem kako bi se potaknula usklađenost država članica s preporukama EU-a iz europskog semestra.

  • Najveći broj mladih dosad danas može planirati boravak u inozemstvu uz potporu u okviru novog programa Europske unije pod nazivom Erasmus+. Taj će program, u okviru kojeg se nastoje unaprijediti vještine i mogućnosti zapošljavanja, na raspolaganju imati sredstva u iznosu od oko 15 milijardi EUR3, što je preko 40 % više od trenutačnog iznosa u stvarnim vrijednostima. Više od 4 milijuna ljudi primit će potporu za studiranje, izobrazbu, rad ili volontiranje u inozemstvu, među kojima su 2 milijuna studenata u visokoškolskim ustanovama, 650 000 učenika i naučnika u programu strukovnog obrazovanja te više od 500 000 sudionika u razmjenama mladih i programima volontiranja u inozemstvu. Do 200 000 studenata koji namjeravaju pohađati cjeloviti magistarski studij u inozemstvu, za što su rijetko dostupne nacionalne stipendije ili zajmovi, imat će koristi od novog sustava kreditnih jamstava kojim upravlja Europski investicijski fond. Također, financirat će se 600 partnerstava u području sporta, uključujući i europska neprofitna događanja. Dvije trećine proračuna dodijeljeno je mogućnostima učenja u inozemstvu za pojedince, bilo u Europskoj uniji ili izvan nje; ostatkom sredstava podupirat će se partnerstva među obrazovnim ustanovama, organizacijama za mlade, poduzećima, lokalnim i regionalnim tijelima vlasti i nevladinim organizacijama, ali i reforme kojima je cilj modernizirati obrazovanje i osposobljavanje te poticati inovativnost, poduzetništvo i mogućnosti zapošljavanja.

  • Od veće potpore u okviru novog programa Europske unije Kreativna Europa korist će imati europska kultura, film, televizija, glazba, književnost, izvođačka umjetnost i baština te ostala povezana područja. S proračunom od gotovo 1,5 milijardi EUR4 tijekom sljedećih sedam godina (u stvarnim vrijednostima 9 % više od trenutačnog iznosa) programom će se pružiti poticaj kulturnim i kreativnim sektorima koji su glavni izvor radnih mjesta i rasta. Europske prijestolnice kulture, oznaka europske baštine, Dani europske baštine i pet europskih nagrada (nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra, nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu, nagrada Europske unije za književnost, nagrade European Border Breakers Awards i Prix MEDIA) također će primiti potporu u okviru programa Kreativna Europa.

  • Istraživanje i inovacije financirani sredstvima EU-a pridonijet će poboljšanju kvalitete života Europljana i povećati konkurentnost EU-a u svijetu. Novi program za istraživanje i inovacije Horizont 2020. raspolaže proračunom od gotovo 80 milijardi EUR5, što je u stvarnim vrijednostima 30 % više od sredstava predviđenih postojećim financijskim okvirom. Horizont 2020. je nedvojbeno ključna strategija kojim EU nastoji potaknuti rast i zapošljavanje u Europi. Istraživači i poduzeća diljem Europe mogu računati na znatno veću i dostupniju potporu EU-a. Njome će se potaknuti vrhunsko istraživanje u Europi te rad Europskog istraživačkog vijeća, ojačati vodeći položaj industrije u području inovacija, uključujući ulaganjima u ključne tehnologije, boljim pristupom kapitalu i podupiranjem malih i srednjih poduzeća, te pomoći u rješavanju najvećih društvenih izazova kao što su klimatske promjene, razvoj održivih prometnih sustava i sustava mobilnosti, veća pristupačnost obnovljive energije, sigurnost hrane i opskrbe hranom ili problem starenja stanovništva. Važno je i naglasiti da će pomoći u premošćivanju jaza između istraživanja i tržišta, primjerice pomažući inovativnim poduzećima da svoje tehnološke izume pretvore u održive proizvode sa stvarnim komercijalnim potencijalom. Jedan je od važnih prioriteta Horizonta 2020. međunarodna suradnja. U okviru tog programa aktivnostima Marie Skłodowska-Curie bit će dodijeljeno više od 6 milijardi EUR u razdoblju 2014. – 2020.6, odnosno 30 % više od dosadašnjeg iznosa. Na taj će način više od 65 000 istraživača dobiti potporu EU-a. U razdoblju od 2014. do 2020.7 Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) bit će dodijeljeno 2,7 milijardi EUR za bolje povezivanje visokoškolskog obrazovanja, istraživanja i gospodarskih subjekata te za podupiranje osnivanja novih poduzeća i specijalizirane poslijediplomske izobrazbe.

  • Mala i srednja poduzeća okosnica su europskog gospodarstva i čine oko 99 % svih europskih poslovnih subjekata te osiguravaju radno mjesto dvojici od troje zaposlenih u privatnom sektoru. Zahvaljujući novom programu COSME mala i srednja poduzeća mogu očekivati potporu u vrijednosti od 2,3 milijarde EUR8 za povećanje konkurentnosti te jačanje rasta i zapošljavanja u Europi. COSME je prvi program EU-a posebno namijenjen malim i srednjim poduzećima, a svrha mu je omogućiti im lakši pristup tržištima unutar i izvan EU-a te olakšati dostupnost financiranja jamstvima za zajmove i rizičnim kapitalom.

  • Rast i zapošljavanje u Europi uvelike ovise o infrastrukturnim ulaganjima. Građani i poduzeća prečesto nailaze na prepreke zbog manjkavih, neučinkovitih ili nepostojećih infrastrukturnih mreža u Europi, bilo da je riječ o prometu, energiji ili informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. S dodijeljenim proračunskim sredstvima od 33,3 milijarde EUR (26,3 milijarde za promet9, 5,9 milijardi za energiju, 1,1 milijardi za digitalne mreže)10, novi instrument za povezivanje Europe ključni je instrument za ulaganja u stratešku infrastrukturu na razini Europe. Osiguravajući nužnu financijsku potporu za izgradnju cesta, željezničkih pruga, elektroenergetskih mreža i plinovoda te infrastrukture i usluga za jedinstveno digitalno tržište, tim će se instrumentom omogućiti izgradnja nedostajućih karika u europskim infrastrukturnim mrežama koje inače ne bi bile sagrađene. Boljom međusobnom povezanošću omogućit će se otvaranje novih poslovnih mogućnosti i veća sigurnost opskrbe energijom te olakšati rad i putovanja. Od koristi će biti i građanima i poduzećima u svim državama članicama. U području prometa, instrumentom za povezivanje Europe pomoći će se u provedbi nove i dugoočekivane strategije prometne infrastrukture kojom se predviđa izgradnja devet glavnih koridora kao prometne okosnice jedinstvenog europskog tržišta kojom će se korjenito promijeniti prometne veze između istoka i zapada. U području energetske infrastrukture instrument za povezivanje Europe ima ključnu ulogu u ispunjavanju glavnih ciljeva energetske politike, a to su pristupačne cijene energije za sve potrošače, sigurnost opskrbe i održivost. Zahvaljujući CEF-u te rješenjima za ubrzani postupak izdavanja dozvola i regulatornim poticajima koji su uvedeni novom uredbom o smjernicama TEN-E, radikalno će se poboljšati ulagačko ozračje za te projekte. Osim toga, CEF je prvi program ulaganja u širokopojasne mreže i infrastrukturu digitalnih usluga na razini EU-a kojim će se pomoći da jedinstveno digitalno tržište postane stvarnost.

  • S obzirom na to da su javna sredstva ograničena, potrebno je tražiti i druge izvore financiranja, čim će se stvoriti veći učinak poluge za proračun EU-a nego u slučaju uobičajenog financiranja iz bespovratnih sredstava. Upravo je to cilj financijskih instrumenata kao što su zajmovi, jamstva, vlasnički kapital i ostali instrumenti podjele rizika, koji se u većoj mjeri mogu koristiti u proračunu za razdoblje 2014. – 2020. Ti će se instrumenti provoditi u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB), Europskim investicijskim fondom (EIF) i nacionalnim bankama za poticanje razvoja. Njihova je svrha osigurati pomoć u konkretnim slučajevima kada je zakazalo tržište, u područjima kao što su financiranje malih i srednjih poduzeća, istraživački i razvojni projekti, energetska učinkovitost te ključna infrastruktura. Primjerice, novom inicijativom Komisije za mala i srednja poduzeća podupire se davanje bankovnih zajmova malim i srednjim poduzećima u državama članicama posebno pogođenima financijskom krizom izdavanjem djelomičnih jamstava za zajam i sekuritizacijskih instrumenata. Za ključne infrastrukturne projekte kao što je izgradnja željezničkih pruga, autocesta i elektroenergetskih prijenosnih mreža na raspolaganju je još jedan inovativni instrument, tzv. inicijativa projektnih obveznica, koja predstavlja alternativni nebankarski kanal financiranja. Time se navedeni projekti otvaraju institucionalnim ulagačima, kao što su mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, koji traže stabilan, dugoročni novčanih tok te uspostavlja alternativa klasičnim bankarskim zajmovima kao izvorima financiranja. Spomenuti financijski instrumenti koristit će se u programima kao što je COSME (financiranje malih i srednjih poduzeća), Horizont 2020. (istraživanje i inovacije), Erasmus+ (za njegov program jamstava za zajmove – vidi točku 2.) i instrument za povezivanje Europe (infrastruktura).

  • Proračun EU-a za razdoblje 2014. – 2020. važan je korak prema uspostavljanju ekološki prihvatljivog i konkurentnog europskog gospodarstva s niskim razinama emisija. Najmanje 20 % ukupnog proračuna bit će potrošeno na projekte i politike povezane s klimom. Preuzimanjem obveza od 20 % utrostručuje se dosadašnji udio od 6 % – 8 %, što znači da bi za financiranje projekata povezanih s klimom u svim relevantnim područjima potrošnje, uključujući strukturne fondove, istraživanje, poljoprivredu, pomorsku politiku i ribarstvo te razvoj, na raspolaganju bilo ukupno 180 milijardi EUR.

  • Reformom zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU je odlučno odgovorio na ključne izazove današnjice, kao što su sigurnost hrane, klimatske promjene i održivi rast te otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima. Osim toga, omogućen je i bolji odgovor na očekivanja ljudi poštenijim i za okoliš prihvatljivijim načinom isplate izravnih plaćanja. Poljoprivrednicima se osigurava i bolji položaj unutar lanca proizvodnje hrane, a nova zajednička poljoprivredna politika postaje usmjerenija, učinkovitija i transparentnija. ZPP-om se potiče tržišno usmjerena poljoprivreda (primjerice nepostojanjem izvoznih subvencija koje su postupno ukinute tijekom proteklih godina). U 2011. udio poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu EU-a iznosio je visokih 7 %, s vrijednošću izvezenih proizvoda od preko 100 milijardi EUR, što je više od udjela automobila ili farmaceutskih proizvoda. ZPP je stoga važan čimbenik zapošljavanja te inteligentnog, održivog i uključivog rasta. Zajednička poljoprivredna politika već je 50 godina istinska europska politika od strateškog značaja. S obzirom da je riječ o istinskoj politici Zajednice, više od 70 % sredstava za financiranje poljoprivrede u Europi danas se isplaćuje iz proračuna EU-a, a ne više iz nacionalnih ili regionalnih kasi. Udio ZPP-a u višegodišnjem financijskom okviru je sljedeći: 312,7 milijardi eura ili 29 % za rashode povezane s tržištem i izravne potpore (1. stup) i 95,6 milijardi ili 9 % za ruralni razvoj (2. stup).11 Godine 1984. na ukupni ZPP otpadalo je oko 70 % ukupnog proračuna EU-a.

  • Pravila financiranja znatno su pojednostavnjena i stoga lakše razumljiva korisnicima, a time i manje podložna greškama. Uvodi se ukupno 120 mjera pojednostavnjenja. Na primjer: u području kohezijske politike, ruralnog razvoja i ribarstvenih fondova ulaganja EU-a pojednostavnjuju se uvođenjem zajedničkih pravila za sve navedene europske strukturne i investicijske fondove te jednostavnijim računovodstvenim pravilima, ciljanim obvezama izvještavanja i intenzivnijom primjenom digitalnih tehnologija („e-kohezija”). U programu COSME primjenjivat će se načelo „bez birokracije” te poticati dostava zahtjeva i izvješća elektroničkim putem. U programu Horizont 2020. predviđena su brojna pojednostavnjenja uvođenjem jedinstvenih pravila za sve isplate sredstava za istraživanja i inovacija koji su se ranije financirali iz različitih programa.

  • Otvorena i sigurna Europa ključna je za naše građane. Budućim će se proračunom pomoći da se aktivnosti EU-a kojima se potiče gospodarski, kulturni i društveni rast mogu odvijati u stabilnom, zakonitom i sigurnom okruženju. Ljudima će pomoći da se osjećaju sigurnima tijekom života, putovanja, studiranja ili sklapanja poslova u drugim državama članicama. Budućim proračunom poduprijet će se suradnja u području građanskog i kaznenog prava, omogućiti ljudima da bolje koriste svoja prava građana EU-a te promicati jednakost. Osigurat će se i financijska sredstva za rješavanje prekograničnih problema, kao što su azil, migracija, kontrola granica i vize, te suzbijanje kriminala i terorizma. Sposobnost EU-a da brzo i učinkovito reagira u slučaju krize povezane s migracijom ili sigurnošću ojačat će se mehanizmom brzog odgovora u izvanrednim okolnostima. Iznosi predviđeni za građane, azil, migraciju, zdravstvo, potrošače i sigurnost u okviru tzv. naslova 3 povećat će se za 26,5 % u usporedbi s prethodnim razdobljem.

  • Kao odgovorni globalni čimbenik EU će se nastaviti baviti problemima ostatka svijeta. Jedan od najvećih prioriteta i dalje će biti odnosi s našim neposrednim susjedima, s istokom i jugom te s našim strateškim partnerima. S povećanjem globalne međuovisnosti sigurnost i prosperitet Europe moramo promicati i izvan naših granica. Stoga je ukupni cilj vanjskog djelovanja u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) osigurati da EU ostane utjecajan i djelotvoran partner koji promiče demokraciju, mir, solidarnost, stabilnost, smanjenje siromaštva i prosperitet u zemljama u neposrednom susjedstvu EU-a te diljem svijeta. Napori će i dalje biti usmjereni na ostvarenje milenijskih razvojnih ciljeva. Financiranje iz proračuna EU-a još će se više usmjeriti na pomaganje najsiromašnijim ljudima na svijetu usredotočujući pomoć na manji broj zemalja (kao što je subsaharska Afrika) te manji broj područja (kao što je održivi i uključivi rast te dobro upravljanje). Nadalje, Europska unija će nastaviti svoje napore na sprječavanju krize u cilju očuvanja mira i jačanja međunarodne sigurnosti. Instrumentima vanjske pomoći ojačat ćemo angažman EU-a u trećim zemljama u pitanjima od globalne važnosti, kao što su klimatske promjene, zaštita okoliša i regionalne nestabilnosti te omogućiti brz i učinkovit odgovor EU-a na prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem.

Za više informacija:

Pročitajte MEMO/13/1004 s često postavljanim pitanjima, tablicama i grafikonima o VFO-u 2014. – 2020.

Posjetite web-mjesto o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. i pojedinačnim programima financiranja iz sredstava EU-a.

Saznajte više o podacima po programima izraženima u sadašnjim cijenama i protuvrijednosti cijena iz 2011.

Saznajte više o nacionalnim dodijeljenim sredstvima u okviru zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike.

Pročitajte MEMO/13/1006 s punim tekstom videozapisa s porukom predsjednika Barrosa.

Pročitajte MEMO/13/79 o VFO-u.

Osobe za kontakt:

Pia Ahrenkilde Hansen (+32 2 295 30 70)

Jens Mester (+32 2 296 39 73)

Patrizio Fiorilli (+32 2 295 81 32)

Wojtek Talko (+32 2 297 85 51)

1 :

Cijene iz 2011. U ovom priopćenju za tisak ukupni iznosi u VFO-u izraženi su u cijenama iz 2011., dok su iznosi za svaki program ili instrument financiranja izraženi u trenutačnim cijenama, uzimajući u obzir godišnju inflaciju od 2 %. To je u skladu i s pristupom u pregovorima o VFO-u. Za pregled protuvrijednosti vidi: http://bit.ly/HWyZbJ

2 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 325 milijardi EUR.

3 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 13 milijardi EUR.

4 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 1,3 milijarde EUR.

5 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 70 milijardi EUR.

6 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 5,45 milijardi EUR

7 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 2,4 milijarde EUR

8 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 2 milijarde eura.

9 :

Od toga 15 milijardi EUR iz naslova 1A i 11,3 milijarde namjenskih sredstava iz Kohezijskog fonda za CEF iz naslova 1B (u sadašnjim cijenama).

10 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 29 milijardi EUR.

11 :

U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 277,85 milijardi EUR (1. stup) i 84,9 milijardi EUR (2. stup)


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website