Navigation path

Left navigation

Additional tools

Europski semestar za 2014.: jačanje gospodarskog oporavka

European Commission - IP/13/1064   13/11/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles, 13. studenoga 2013.

Europski semestar za 2014.: jačanje gospodarskog oporavka

Najveći je izazov gospodarstva Europe kako nastaviti započeti oporavak. To je glavna poruka ovogodišnjeg Godišnjeg pregleda rasta (GPR) koji je danas donijela Komisija. Njegovim donošenjem počinje četvrti europski semestar za usklađivanje ekonomskih politika u okruženju u kojem se rast počinje vraćati, a države članice napreduju u ispravljanju neravnoteža koje su nastale prije krize.

Zbog toga Komisija zadržava svoju uravnoteženu strategiju za rast i radna mjesta te se i dalje usredotočuje na pet glavnih prioriteta za sljedeću godinu:

diferencirana fiskalna konsolidacija usmjerena na rast

obnova bankovnog kreditiranja u gospodarstvu

promicanje rasta i konkurentnosti za sadašnjost i budućnost

rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize

modernizacija javne uprave.

Predsjednik Barroso izjavio je: „Ovo je prekretnica za gospodarstvo Unije. Počinjemo vidjeti rezultate napornog rada EU-a i rast se polagano vraća. U Godišnjem pregledu rasta za 2014. ističu se područja u kojima moramo biti hrabriji kako bismo se suočili reformama koje su potrebne za izgradnju trajnog oporavka koji pogoduje otvaranju novih radnih mjesta.”

Iz Godišnjeg pregleda rasta vidljivo je kako se države članice prilagođavaju nedavno ojačanom procesu usklađivanja ekonomskih politika u okviru europskog semestra te kako bolje surađuju u skladu sa zajedničkim pravilima.

Usklađivanje proračuna u europodručju ove je godine došlo do nezabilježene razine: Komisija će prvi put ocijeniti planove nacrta proračuna u europodručju za 2014. prije nego što ih države članice donesu te predstaviti pregled fiskalne politike u europodručju u cjelini. Rezultati ove ocjene bit će objavljeni 15. studenoga.

Godišnji pregled rasta: Izvješće o napretku

Države članice postigle su napredak u svakom od pet prioriteta koje je Komisija utvrdila 2013. Isti prioriteti predloženi su za 2014. iako su naglašena različita područja na koja treba obratiti pozornost kako bi se u njima odrazile promjene u Uniji i međunarodnom ekonomskom okruženju:

Fiskalna konsolidacija: postignut je znatan napredak i prosječan proračunski deficit u EU-u smanjio se za oko polovicu od najviše vrijednosti od gotovo 7 % BDP-a u 2009. Međutim, razina duga i dalje je visoka i očekuje se da će vrhunac biti gotovo 90 % BDP-a 2014. prije nego što se počne smanjivati. Rano djelovanje otvorilo je prostor državama članicama da uspore ritam konsolidacije i bolje se usredotoče na poboljšanje kvalitete javne potrošnje i modernizacije javne uprave na svim razinama. Države s većim fiskalnim manevarskim prostorom trebale bi poticati privatna ulaganja i potrošnju, a dugoročna ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije, energiju i zaštitu klime trebala bi se zaštititi od proračunskih rezova. Porezi bi se trebali preusmjeriti s oporezivanja rada na oporezivanje potrošnje, imovine ili onečišćenja.

Obnova kreditiranja: određeni napredak postignut je u oporavku financijskog sektora, a tržišne napetosti znatno su se smanjile od sredine 2012. Napori EU-a za izgradnju bankarske unije ojačat će sposobnost banaka za upravljanje rizicima u budućnosti. Međutim, više se treba poduzeti kratkoročno kako bi se smanjio veliki privatni dug (npr. uvođenjem ili poboljšanjem aranžmana za nesolventnost trgovačkih društava i osobnog aranžmana za nesolventnost), banke pripremile za nove zahtjeve kapitala i stres i poduzećima olakšao pristup financiranju.

Rast i konkurentnost: značajna ravnoteža uspostavlja se u cijeloj Europi kao posljedica krize, s naglaskom na rast koji se temelji na izvozu. Međutim, napredak je nedostatan u pogledu otvaranja tržišta proizvoda i usluga konkurenciji, posebice kad je riječ o tržištu energije i reguliranim profesijama. Trebaju se modernizirati i istraživački sustavi.

Nezaposlenost i socijalna kretanja: države članice postigle su napredak u modernizaciji svojih tržišta rada i tijekom vremena to bi trebalo pridonijeti povećanju radne snage. Sada bi se trebalo usredotočiti na jačanje aktivne potpore i osposobljavanja za nezaposlene - među ostalim poboljšanjem državnih službi za zapošljavanja i uvođenja jamstava za mlade - kao i modernizacijom obrazovnih sustava. Države članice trebale bi pratiti i primanja, tako da se s pomoću njih podupiru i konkurentnost i domaća potražnja, te osigurati da se sustavi socijalne zaštite pobrinu za najranjivije skupine.

Javna uprava: nekoliko država članica nastoji povećati učinkovitost svojih javnih sektora, među ostalim poboljšati suradnju među različitim razinama državne uprave. Trebalo bi se usredotočiti na preusmjeravanje javnih usluga na mrežu i smanjenje birokracije.

GPR sadržava preporuke i o tome kako ojačati europski semestar. Trebalo bi nastaviti povećavati nacionalnu odgovornost za posebne preporuke po državama članicama na razini EU-a tako da države članice u proces više uključe nacionalne parlamente, socijalne partnere i građane kako bi osigurale razumijevanje i prihvaćanje ključnih reformi. Države članice europodručja trebale bi posvetiti više vremena usklađivanju većih reformi - posebice na tržištima rada i proizvoda - prije nego što se donesu na nacionalnoj razini. Uz to, države članice trebaju bolje primijeniti posebne preporuke koje dobivaju svakog proljeća. Komisija će doprinos o tim pitanjima dostaviti Europskom Vijeću u prosincu.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja: ususret uravnoteženom oporavku

Izvješće o mehanizmu upozoravanja (AMR), kojim započinje sljedeći godišnji ciklus postupka makroekonomskih neravnoteža, sadržava objektivne analize gospodarstava država članica na temelju pokazatelja kojima se mjeri unutarnja i vanjska konkurentnost.

Ove se godine u AMR-u pokazalo da nekoliko država članica napreduje u smanjenju svojih deficita na tekućem računu i zaustavljanju gubitaka u konkurentnosti. Međutim, u AMR-u se pokazalo da je potreban dodatni napredak za rješavanje velikog duga i neto međunarodnih ulaganja najzaduženijih gospodarstava, dok u nekim državama još uvijek postoje veliki viškovi na tekućem računu, što ukazuje na moguće neučinkovite razine štednje i ulaganja i potrebe za jačanje domaće potražnje.

U AMR-u se preporučuje izvješće o detaljnom preispitivanju ekonomskih kretanja u 16 država članica koje su suočene s različitim izazovima i potencijalnim rizicima koji bi se mogli proširiti na ostatak europodručja i EU-a. U AMR-u se ne prejudiciraju rezultati tih izvješća kojima je cilj ocijeniti postoje li neravnoteže te jesu li ranije utvrđene neravnoteže i dalje prisutne ili su uklonjene.

U Španjolskoj i Sloveniji primijećene su pretjerane neravnoteže u prethodnim izvješćima o detaljnom preispitivanju objavljenima prošlog travnja. Stoga će se u nadolazećim izvješćima o detaljnom preispitivanju ocijeniti jesu li pretjerane neravnoteže i dalje prisutne ili su uklonjene te doprinos politika koje su te države članice primijenile kako bi prevladale te neravnoteže.

U Francuskoj, Italiji i Mađarskoj primijećene su neravnoteže u prethodnim izvješćima o detaljnom preispitivanju koje zahtijevaju odlučne akcije politika. U nadolazećem izvješću o detaljnom preispitivanju ocijenit će se ustrajnost neravnoteža.

Za druge države članice za koje je prethodno utvrđeno da postoje neravnoteže (Belgija, Bugarska, Danska, Malta, Nizozemska, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina), izvješće o detaljnom preispitivanju pomoći će ocijeniti opseg u kojem su neravnoteže i dalje prisutne ili su prevladane. Na isti način kako su neravnoteže utvrđene nakon detaljnih analiza u izvješćima o detaljnom preispitivanju, zaključak da je neravnoteža prevladana treba se donijeti nakon propisnog razmatranja svih relevantnih faktora u drugom izvješću o detaljnom preispitivanju.

Izvješća o detaljnom preispitivanju pripremit će se i za Njemačku i Luksemburg kako bi se bolje ispitali njihovi vanjski položaji i analizirala unutarnja kretanja te zaključilo postoje li u ovim državama neravnoteže.

Konačno, izvješće o detaljnom preispitivanju potvrđeno je i za Hrvatsku, novu članicu EU-a, s obzirom na potrebu da se shvati priroda i potencijalni rizici u pogledu vanjskog položaja, trgovine i konkurentnosti te unutarnjih kretanja

Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju: naglasak na radnim mjestima i socijalnim kretanjima

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju koji je priložen GPR-u ukazuje da postoje neki ohrabrujući znaci da je nezaposlenost prestala rasti i da su države članice u protekloj godini postigle napredak u reformama tržišta rada. No nezaposlenost je još uvijek neprihvatljivo visoka - posebno nezaposlenost mladih i dugoročna nezaposlenost - i prema podacima predstavljenim u novom pregledu pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja u izvješću po prvi put, ustrajne razlike u nezaposlenosti, dohotku domaćinstava, stopama nejednakosti i siromaštva narasle su u državama članicama, posebno unutar europodručja.

Stoga je ključno nastaviti s naporima za poboljšanje otpornosti tržišta rada. Bit će važno i potaknuti stvaranje radnih mjesta u brzo rastućim sektorima, pridonijeti smanjenju nejednakosti i siromaštva tijekom vremena te u isto vrijeme jačati socijalnu zaštitu i provoditi ciljana socijalna ulaganja.

Izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta: bolje funkcioniranje jedinstvenog tržišta

U drugom izvješću Komisije o integraciji jedinstvenog tržišta predstavljena je analiza stanja integracije jedinstvenog tržišta u područjima s najvećim potencijalom rasta. Iz ovogodišnjeg izvješća vidljivo je da unatoč napretku koji je postignut u reformiranju financijskog, digitalnog i prometnog sektora treba poduzeti više kako bi se pokrenula ulaganja, otvarala radna mjesta i poboljšalo zadovoljstvo potrošača u tim područjima. U izvješću se naglašava poseban nedostatak napretka u otvaranju energetskog tržišta jer 14 država članica još uvijek - dvije godine nakon krajnjeg roka - nije primjereno prenijelo treći energetski paket u nacionalno zakonodavstvo. Također se pokazuje da države članice još trebaju u potpunosti primijeniti Direktivu o uslugama, koja bi mogla potaknuti ukupan rast za do 2,6 % BDP-a u sljedećih 5-10 godina.

Sljedeći koraci

Komisija će u petak 15. studenoga donijeti mišljenja o nacrtima proračunskih planova koje je podnijelo 13 država članica europodručja (ne uključujući 4 države pod programima makroekonomske pomoći) i predložiti Vijeću mišljenja o programima ekonomskog partnerstva koje je podnijelo 5 država članica europodručja za koje je pokrenut postupak zbog prekomjernog deficita. Komisija će dostaviti i pregled prognoze proračuna za europodručje u cjelini te izvijestiti o mjerama koje su poduzele države članice izvan europodručja za koje je pokrenut postupak zbog prekomjernog deficita.

O Godišnjem pregledu rasta raspravljat će ministri država članica (u Vijeću) a čelnici EU-a podržat će ga na svom sastanku u ožujku 2014. Komisija očekuje i doprinos Europskog parlamenta.

Ministri financija i čelnici EU-a raspravljat će o izvješću o mehanizmu upozoravanja u prosincu i tada će dogovoriti glavna područja za daljnje usklađivanje ekonomskih politika i reformi. Komisija će u međuvremenu pripremiti izvješća o detaljnom preispitivanju za 16 država iz izvješća o mehanizmu upozoravanja koje će se objaviti u proljeće 2014.

Pozadina

U okviru europskog semestra, uvedenog 2010., države članice zajedno s partnerima u EU-u u točno utvrđenim razdobljima tijekom godine raspravljaju o svojim proračunskim i ekonomskim planovima. To je i prilika da se međusobno očituju o planovima, a Komisiji omogućuje davanje pravovremenih smjernica za politike, prije nego se odluke donesu na nacionalnoj razini. Komisija prati i napredak država članice ostvaren u vezi s ciljevima u području zapošljavanja, obrazovanja, inovacija, klimatske politike i smanjenja siromaštva u okviru Europe 2020., dugoročne strategije gospodarskog rasta EU-a.

Ciklus započinje svake godine u studenome (vidi grafiku ispod) kada Komisija objavljuje Godišnji pregled rasta (opći ekonomski prioriteti za EU) kojim se državama članicama pružaju strateške smjernice za sljedeću godinu. Preporukama za svaku pojedinu državu članicu koje se objavljuju na proljeće državama članicama pružaju se prilagođeni savjeti za dublje strukturne reforme, za čiju je provedbu obično potrebno više od godinu dana.

Nadzor proračuna država članica europodručja postaje intenzivniji pred kraj godine, kada države članice podnose nacrte proračunskih planova koje ocjenjuje Komisjia i o kojima raspravljaju ministri financija država članica europodručja. Komisija revidira i fiskalnu politiku europodručja u cjelini.

Komisija tijekom godine provjerava napredak u provedbi prioriteta i reformi, pri čemu se naglasak stavlja na europodručje i države članice s fiskalnim ili financijskim poteškoćama. Za više informacija vidi MEMO/13/979

Dodatne informacije

Web-mjesto Europa 2020. http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm

MEMO/13/970 Treće izvješće o mehanizmu upozoravanja o makroekonomskim ravnotežama u državama članicama EU-a

MEMO/13/976 Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju – često postavljana pitanja

MEMO/13/979 Gospodarsko upravljanje u EU-u

Kontakti:

Pia Ahrenkilde Hansen (+32 2 295 30 70)

Sarah Collins (+32 2 296 80 76)

Simon O'Connor (+32 2 296 73 59)

Jonathan Todd (+32 2 299 41 07)

Chantal Hughes (+32 2 296 44 50)

Emer Traynor (+32 2 292 15 48)


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website