Navigation path

Left navigation

Additional tools

Other available languages: EN FR DE IT SV PT EL HU LT PL SK

Europska komisija

Priopćenje za tisak

Bruxelles/Frankfurt 9. listopada 2012.

Na Frankfurtskom sajmu knjiga objavljeni dobitnici Nagrade Europske unije za književnost za 2012.

Danas su na Frankurtskom sajmu knjiga objavljeni dobitnici Nagrade Europske unije za književnost za 2012. Nagrada je to koja se dodjeljuje najboljim novim autorima i književnim nadama u EU-u. Dobitnici su: Anna Kim (Austrija), Laurence Plazenet (Francuska), Lada Žigo (Hrvatska), Viktor Kevin Barry (Irska), Emanuele Trevi (Italija), Giedra Radvilavičiūtė (Litva), Horváth (Mađarska), Gunstein Bakke (Norveška), Piotr Paziński (Poljska), Afonso Cruz (Portugal), Jana Beňová (Slovačka) and Sara Mannheimer (Švedska). Svaki dobitnik (više o njima u nastavku) osim nagrade u iznosu od 5 000 eura, što je još važnije, dobiva i prvenstvo pri finaciranju prijevoda knjige na druge jezike iz programa EU-a za kulturu.

„Moje najsrdačnije čestitke svim ovogodišnjim dobitnicima. Nadamo se da će ova nagrada povećati njihovu vidljivost i pridonijeti njihovoj slavi, kako u njihovim domovinama tako i izvan njih. Omogućiti književnosti da prijeđe granice nije korisno samo za autore i izdavače, koji žele doprijeti do novih tržišta, odlično je i za čitatelje, koji na taj način imaju veći izbor i priliku za susret s djelima s kojim se inače nikada ne bi susreli. Zahvaljujući našem novom programu Kreativna Europa u budućnosti ćemo moći pružati još veću podršku piscima i kulturnoj raznolikosti“ rekla je Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade.

Nagrada Europske unije za književnost obuhvaća 37 zemalja uključenih u program EU-a za kulturu (27 država članica EU-a te Albanija, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Island, Lithenštajn, Norveška, Srbija, Turska). Svake godine nacionalni ocjenjivački žiriji u trećini zemalja predlažu dobitnike, tako da su u razdoblju od tri godine sve zemlje zastupljene u programu.

Od pokretanja nagrade 2009. iż programa EU-a za kuturu osigurala su se sredstva za prijevod knjiga na različite jezike za 32 dobitnika. EU je do danas finacirao više od sto prijevoda na 19 jezika. Dobitnici su, osim toga, vidljiviji na Frankfurtskom i Londonskom sajmu knjiga te na Festivalu Passaporta u Bruxellesu.

Ovogodišnjim dobitnicima nagrade će se svečano uručiti 22. studenoga u Bruxellesu, u nazočnosti povjerenice Vassilou i vodećih osoba iz svijeta književnosti, kulture i politike. Nagradu dodjeljuju Europska komisija, Europski savez knjižara, Europsko vijeće književnika i Europska udruga nakladnika.

Pozadina

Europska komisija svake godine ulaže tri milijuna eura u prijevod književnih djela i više od 2,4 milijuna eura u projekte u knjižavnom sektoru. Taj sektor sudjeluje s 23 milijarde eura u BDP-u Unije te zapošljava 135 tisuća ljudi na puno radno vrijeme. Knjige, nakon umjetnina i antikviteta, predstavljaju drugo najznačajnije kulturno dobro u izvozu EU-a.

Izdavaštvo čini značajan dio kulturnog i kreativnog sektora, koji predstavlja do 4,5 % BDP-a Europske unije i do 8,5 % radnih mjesta. Iako su se ti sektori pokazali relativno otporni na krizu, suočeni su sa znatnim izazovima prelaska na digitalne medije, globalizacije i fragmetacije tržišta na kulturnoj i jezičnoj osnovi.

Komisija je, kako bi ojačaja konkurentnost tih sektora te radi promicanja kulturne raznolikosti, predložila novi program pod imenom Kreativna Europa. Za taj je program predviđen ukupni proračun u iznosu od 1,8 milijuna eura za razdoblje 2014. – 2020., što predstavlja povećanje od 37 % u odnosu na sadašnju razinu. Iz programa će se osigurati sredstva za prijevod više od 5000 knjiga i potpora za 8 000 kulturnih organizacija, a za 300 000 umjetnika i kulturnjaka omogućiti će se da oni i njihova djela prijeđu granice i tako steknu međunarodno iskustvo (IP/11/1399).

Komisija je 26. rujna predstavila strategiju pod naslovom „Promicanje kulturnog i kreativnog sektora za rast i zapošljavanje u EU-u“. Cilj je ojačati izvozni potencijal tih sektora te u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti njihov povoljni utjecaj na druga područja kao što su inovacije, ICT i urbana regeneracija. U strategiji se poziva na mjere za poticanje razvoja vještina, pristup financiranju, promicanje novih poslovnih modela, razvoj publike, pristup međunarodnim tržištima i bolja povezanost s drugim sektorima (IP/12/1012).

Dobitnici i njihova djela

Anna Kim (Austrija)

Anna Kim rođena je 1977. u Daejeonu u Južnoj Koreji. Obitelj je 1979. preselila u Njemačku. Na Bečkom sveučilištu studirala je filozofiju i teatrologiju. Objavila je nekoliko kratkih priča, eseja i pjesama te tri romana, od kojih je „Die gefrorene Zeit“ preveden na engleski i albanski. Živi u Beču.

  • Die gefrorene Zeit (Zamrznuto vrijeme)

Pripovjedačica romana Anne Kim relativno je neiskusna istražiteljica koja radi za agenciju Crvenog križa i pomaže ljudima iz bivše Jugoslavije u potrazi za izgubljenom rodbinom. Pomažući čovjeku s Kosova u potrazi za u ratu nestalom suprugom, suočava se s jezivim rezultatima rada forenzičnih arheologa, liječnika i antropologa. Vremenom biva na osobnoj razini uvučena u sudbinu svog klijenta te s njime odlazi na Kosovo gdje iz prve ruke svjedoči posljedicama sukoba.

Lada Žigo (Hrvatska)

Lada Žigo rođena je 1970. u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju. Pisala je književne kritike i eseje za brojne novine te časopise za kulturu i književnost, a za Društvo hrvatskih književnika vodi književnu tribinu. Njezina prva knjiga „Ljudi i novinari“ objavljena je 2007. te je nominirana u uži izbor za dvije književne nagrade. „Rulet“ je njezin treći roman. Lada Žigo članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.

  • Rulet

U romanu „Rulet“ autorica ispituje kako kocka postaje jedina nada za ljude koji žive u društvu bez izgleda za budućnost. Glavni je lik branitelj koji počinje kockati nakon što se razočara u srpske i hrvatske vođe, koje smatra zločincima. Istovremeno krivi „amerikanizaciju“ kulture i jezika za gubitak samostalnosti svoje zemlje i gašenje radnih mjesta na oltaru liberalnog kapitalizma. Okreće se igranju ruleta, koji postaje igra sudbine na kojoj može dobiti ili izgubiti sve.

Laurence Plazenet (Francuska)

Laurence Plazenet rođena je 1968. u Parizu. Nekadašnja studentica na Ecole Normale Supérieure, izvanredna je profesorica klasične književnosti i doktorica književnosti. Karijeru je započela kao profesorica na Sorboni, a 1994. studirala je na Princetonu. Sljedećih deset godina radila je kao sveučilišna profesorica, prije nego što je objavila svoj prvi roman „L’amour seul“. Od tada je napisala još dvije knjige „La blessure et la soif“ i „Disproportion de l’homme“. Predavačica na katedri za francusku književnost na pariškoj Sorbonni, članica Francuskog nacionalnog centra za znanstveno istraživanje i Instituta Universitaire de France te potpredsjednica Societé des Amis de Port-Royal, Laurence Plazenet trenutačno piše svoj četvrti roman.

  • L’amour seul (Samo ljubav)

Petnaestogodišnja Louise Catherine d’Albrecht upoznaje svog učitelja gospodina de Ramona. Potajno započinju ljubavnu vezu, dok je otac ne prisili da se iz Pariza vrati na selo. Kasnije, opet u Parizu, nada se da će je ljubljeni ponovo pronaći, ali on se ne vraća. Prožeta tjeskobom i pobožnošću, odlučuje život posvetiti studiju i piše svoju prvu knjigu. De Ramon se vraća te oni obnavljaju svoju ljubav, ali se on osjeća prestar i nedostojan nje te je napušta. Ona mu piše, no pisma ostaju bez odgovora. Život završava u asketicizmu, zaoštrenom duhom žudnje.

Viktor Horváth (Mađarska)

Viktor Horváth rođen je 1962. u Pečuhu. Od 2003. do 2006. radi na doktorskom studiju na Sveučilištu u Miškolcu. Od 2003. predaja teoriju poetske strukture te povijest srednjovjekovnih i kasno srednjovjekovnih oblika na Sveučilištu u Pečuhu. Prevodi na engleski, njemački i španjolski.

  • Török tükör (Tursko ogledalo)

„Török tükör“ čitatelje vodi na uzbudljivo putovanje u prošlosti, u Mađarsku 16. stoljeća, kada je zemlja još novo sizerenstvo Sulejmana Veličanstvenog. U romanu se opisuje nestabilna granica između dviju carstva, živopisna povorka kalendara, jezika, svetih spisa, kraljeva i careva, moćnih sultana, mađarskih plemića i otomanskih begova, trgovaca, seoskih sudaca te, s vremena na vrijeme, čak i anđela, džinova i čudnovatih letjelica.

Kevin Barry (Irska)

Kevin Barry rođen je 1969. u Limericku. U mladosti je dosta putovao i do 36. godine stanovao na 17 različitih adresa. Prije nego što se nastanio u Sligou živio je u Corku, Santa Barbari, Barceloni i Liverpoolu. Pisao je za brojne publikacije, uključujući the Sunday Herald, the Irish Examiner, The Guardian, The Irish Times and The Sydney Morning Herald. Njegove kratke priče često su objavljivane na obje strane Atlantka. Godine 2007. dodijeljena mu je nagrada za irsku književnost Rooney za prvu zbirku kratkih priča „There Are Little Kingdoms“ u izdanju Stinging Fly Pressa iz Dublina. Dobitnik je nagrade za kratke priče Sunday Times EFG Private Bank Short Story Award za 2012.

  • Grad Bohane

Četrdeset godina u budućnosti nekada slavni grad Bohane na zapadnoj obali Irske na koljenima je, ogrezao u porocima i podijeljen među plemenima. Postoje i otmjeni dijelovi, ali stvarni život grada odvija se u sirotinjskim četvrtima i sporednim ulicama Smoketowna, neboderima Northside Risesa te sablasnim močvarama u predjelu Big Nothin'. Grad je godinama u šaci držao Logan Hartnett, elegantni kum bande Hartnett Fancy. No povjerljivi članovi bande sve su nadobudniji, a gospođa supruga želi da on sve napusti i živi poštenim životom. A tu je i njegova majka.

Emanuele Trevi (Italija)

Emanuele Trevi rođen je 1964. u Rimu. Pisac je i književni kritičar. Bio je kreativni direktor izdavačke kuće Fazi te je u suradnji s Marcom Lodolijem uredio antologiju. Emanuele Trevi autor je brojnih eseja o pjesnicima i piscima, a za esej o pjesniku Pietru Tripodu osvojio je nagradu Sandro Onofri. Trenutačno radi na emisiji Lucifer za treći program radija Rai. Pisao je za časopise kao što su Il Caffè Illustrato i Nuovi Argomenti, te nacionalne dnevne novine La Repubblica, La Stampa i Il Manifesto.

  • Qualcosa di scritto (Nešto napisano)

Rim ranih devedesetih. Pisac u tridesetima, ciničan i naivan, zapošljava se u arhivu fondacije Pier Paolo Pasolini gdje upoznaje goropadnu staricu Lauru Betti. Susret s ludom junakinjom ove knjige na neki je način susret s Pasolinijem samim. U međuvremenu, skrivena priča u nezavršenom Pasolinijevu romanu „Petrolio“, postaje vodi nas kroz razočarenje našeg vremena i tajne života.

Giedra Radvilavičiūtė (Litva)

Radvilavičiūtė pseudonim je pod kojim piše Giedra Subačienė, rođena 1960. u Panevėžysu u Litvi. Nakon završene srednje škole diplomirala je litavski jezik i književnost na Sveučilištu u Vilniusu. Prije karijere novinarke u Vilniusu radila je kao nastavnica u kraju iz kojeg potječe. U razdoblju od 1994. do 1998. živjela je u Chicagu gdje je njezin suprug Giedrius Subačius radio kao sveučilišni profesor. Danas živi u Vilniusu i radi u državnoj ustanovi kao jezični urednik.

  • Šiąnakt aš miegosiu prie sienos (Večeras ću spavati pokraj zida)

Ove kratke priče uglavnom se bave svakodnevnim događajima, naizgled nevažnim iskustvima i opažanjima. Junakinja nekoliko priča sredovječna je žena, koja s kćeri živi u malom stanu u staroj jezgri Vilniusa. U poglavlju „Privlačnost teksta“ autorica iznosi pet kriterija za dobro književno djelo, koje zatim ilustrira u priči koja se razvija. Priča „Oni koje bih htjela susresti opet: Uvod“ narativna je refleksija o nizu vrlo različitih likova.

Gunstein Bakke (Norveška)

Gunstein Bakke rođen je 1968. u Setesdalu u južnoj Norveškoj. Autorski mu je prvijenac roman Kontoret objavljen 2000. Iako su svi njegovi romani dobro primljeni, tek je s „Maud i Aud“ prepoznat kao jedan od najoriginalnijih norveških pisaca. U svojoj misaonoj knjizi Bakke spaja pjesnički jezik, polifonijsku naraciju i oštroumnu analizu. Trenutačno živi između Osla and Gotlanda.

  • Maud og Aud: ein roman om trafikk (Maud i Aud: Roman o prometu)

U romanu se izmjenjuju pripovijedanje i pjesnički opisi, razmišljanja o prometu i fizičkim aspektima ljudskog postojanja u društvu u kojem je tehnologija sve značajniji dio života. U središtu radnje nalazi se obitelj razorena automobilskom nesrećom u kojoj pogiba majka, a otac se održava na životu samo uz pomoć umjetnih dijelova tijela. Sestre blizanke Maud i Aud preživjele su s tjelesnim i duševnim ožiljcima.

Piotr Paziński (Poljska)

Piotr Paziński, rođen 1973., autor je triju knjiga: monografije o Uliksu Jamesa Joycea, osobnoga vodiča tragovima Joyceova Dublina i romana „Pansion“, koji je 2010. izdao Nisza Publishing House. Za taj je roma dobio nagradu za kulturu Paszport Polityki, koju dodjeljuje poljski časopis Polityka. Autor živi u Varšavi gdje je glavni urednik židovskog časopisa Midrash.

  • Pensjonat (Pansion)

Zaplet „Pansiona“ naizgled je jednostavan: mladić dolazi na jednodnevni izlet u pansion u blizini Varšave. Kao dječak tu je često boravio s bakom, a sada susreće nekoliko postarijih gostiju koji ga se sjećaju kao djeteta. No to nije običan pansion, gosti su Židovi koji su preživjeli holokaust, a svi su događaji poput sna o prošlosti, sazivanje duhova, uskrsnuće ljudi, događaja, rasprava i ideoloških argumenata iz davno prošlih vremena.

Afonso Cruz (Portugal)

Afonso Cruz rođen je 1971. u Figueiri da Foz. Radi kao redatelj animiranih filmova, ilustrator, glazbenik i pisac. Završio je srednju školu za umjetnost António Arroio u Lisabonu, studij likovne umjetnosti i studiji na Institutu za kreativnu umjetnost na Madeiri. U karijeri animatora radio je na nekoliko filmova i serija. Godine 2007. snimio je album sa svojim blues/roots bendom The Soaked Lamb, za koji je napisao glazbu i stihove te svirao gitaru, bendžo i ukelele. Karijeru književnika započeo je 2008. romanom „A Carne de Deus“.

  • A Boneca de Kokoschka (Kokoschkina lutka)

Ovaj roman metafora je za priču o prijateljstvu, o neophodnosti drugih za naš osobni identitet. Jedan od likova je i Isaac Dresner, židov koji je počeo šepati na lijevu nogu kao posljedica traume koju je doživio svjedočivši smrti najboljeg prijatelja u Drugom svjetskom ratu. Čitatelj se upoznaje i s Bonifazom Vogelom, čovjekom bez savjesti, Tsilijom Kacev, ortodoksnom židovkom koja ima stigmatu, te milijunašem Zsigmondom Vargom, koji želi izvagati ljudsku dušu, hidrauličnom vakom izmjeriti zlo i grijeh.

Jana Beňová (Slovačka)

Jana Beňová, rođena 1974., pjesnikinja je i spisateljica. Na Akademiji za glazbenu i dramsku umjetnost u Bratislavi diplomirala je kazališnu dramaturgiju. Pisala je za časopise „Dotyky“, „Fragment“ i „Slovenské Pohľady“ te, pod pseudonimom Jana Parkrová, kao novinarka za dnevne novine „SME“. Sada je urednica na Kazališnom institutu u Bratislavi. Njezina prva zbirka pjesama nosi naziv „Svetloplachý“. Osim toga autorica je još dviju zbirki pjesama „Lonochod“ i „Nehota“, romana „Parker“ te zbirke kratkih priča „Dvanásť poviedok a Ján Med“.

  • Café Hyena

Tradicionalna kavana u centru Bratislave, gdje se turisti miješaju sa stalnim gostima i zaljubljenim parovima. Knjiga o tome koliko je važno pratiti i štititi one koje volimo, a posebno kroz labirint Petržalke (i posebno nakon što se Minotaur potiho odšuljao).

Sara Mannheimer (Švedska)

Sara Mannheimer odrasla je u Göteborgu u Švedskoj, a školovala se u Sjedinjenim Državama, Nizozemskoj i Češkoj. Danas živi u Stockholmu. Osim što piše, na čelu je staklane Stockholm Heta Glas (Stockholmsko vruće staklo). Od 2011. do 2012. njezino od kritičara hvaljeno djelo za plesno kazalište „Come Rushing“, na kojem je surađivala s koreografkinjom Birgittom Egerbladh, igralo je na pozornici stokholmskog Stadsteatera. Za roman „Reglerna“ iz 2008. nominirana je za nagradu August Prize te je osvojila nagradu za pisce debitante koju dodjeljuju dnevne novine „Borås Tidning“. „Handlingen“ je nominiran za nagradu za roman Švedskog radija.

  • Handlingen (Radnja)

„Handlingen“ je priča o ženi opsjednutoj željom da osvoji Knjižnicu, koja sadrži cjelokupnu svjetsku zbirku književnosti. U pozadini te neurotične potrebe za kontrolom svijeta oko sebe i ovladavanjem teorijskom složenošću Rolanda Barthesa i Julije Kristeve njezina je duboka bol zbog neuspjele trudnoće. Autorica svojim poetskim pismom, u kojem se isprepliču magično i realno, uspješno dočarava krhkost svakodnevnog života, često dobro skrivenu, brišući pritom granicu između stvarnosti i mašte.

Više o temi

stranice Nagrade: http://www.euprizeliterature.eu/

portal za kulturu Europske unije: http://ec.europa.eu/culture

stranice Androulle Vassiliou

pratite Androullu Vassiliou na twitteru @VassiliouEU.

Contacts :

Dennis Abbott (+32 2 295 92 58); Twitter: @DennisAbbott

Dina Avraam (+32 2 295 96 67)


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website