Navigation path

Left navigation

Additional tools

IP/11/488

Bruxelles, 19.travnja 2011.

Izvješće o obrazovanju u Europskoj uniji : do sada je napravljen dobar napredak, ali treba uložiti više napora kako bi se postigli ciljevi

Bruxelles, 19.travnja – Zemlje Europske unije poboljšale su svoje sustave obrazovanja u ključnim područjima tijekom zadnjeg desetljeća, ali su ispunile samo jedno od pet zadanih mjerila za 2010. godinu, navodi se u današnjem novom izvješću Europske komisije o napretku u obrazovanju i osposobljavanju. Europska unija uspjela je povećati broj diplomaca matematike, znanosti i tehnologije za 37% od 2000. godine i time je lako premašila cilj od 15%. Značajan, ali nedovoljan napredak ostvaren je u smanjenju stope odustajanja od školovanja, povećanju broja učenika koji su završili više srednjoškolsko obrazovanje, poboljšanju vještina čitanja te povećanju udjela odraslih u sudjelovanju u obrazovanju ili osposobljavanju. Za detaljan pregled podataka za svaku zemlju pogledajte niže navedeni dodatak. Strategija Europa 2020 za rast i radna mjesta ima za cilj smanjenje stope odustajanja od školovanja ispod 10% te povećanje udjela diplomaca do barem 40%.

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade izjavila je: "Dobra vijest je ta da su razine obrazovanja u Europi znatno porasle. Danas je mnogo više mladih ljudi sa završenim srednjoškolskim ili višim obrazovanjem nego prije deset godina. Rano napuštanje škole je i dalje problem koji zahvaća jednu od sedam mladih osoba u Europskoj uniji, i još uvijek jedan od pet učenika u dobi od 15 godina postiže slabe rezultate u čitanju. Stoga je obrazovanje i osposobljavanje jedan od ključnih ciljeva Europe 2020. Trebamo pojačati daljnje napore država članica kako bismo postigli naše zajedničke europske ciljeve."

Europska povjerenica jasno traži od država članica da ne smanjuju proračune koji se odnose na obrazovanje bez obzira na ograničenjima s kojima se susreću uslijed ekonomske krize. "Trošenje u obrazovanje je dobra investicija za radna mjesta i za gospodarski rast koja je isplativa dugoročno. No u doba proračunskih pritisaka moramo također osigurati da se sredstva upotrebljavaju što je moguće efikasnije," dodala je.

Pet obrazovnih mjerila do 2020. godine

U 2009. godini ministri obrazovanja EU-a sporazumjeli su se oko pet mjerila u obrazovanju i osposobljavanju koje treba ispuniti do 2020. godine:

  • udio učenika koji rano napuštaju školu trebao bi pasti ispod 10% (temeljeno na aktualnoj stopi od 14,4% to bi značilo barem 1,7 milijuna manje ranih odustajaća);

  • udio osoba u dobi između 30 i 34 godine s tercijarnim obrazovanjem trebao bi iznositi barem 40% (temeljeno na aktualnoj stopi od 32,3% to bi značilo dodatnih 2, 6 milijuna diplomaca);

  • najmanje 95% djece u dobi između 4. godine starosti i obvezne školske dobi trebalo bi biti uključeno u obrazovanje u ranom djetinjstvu (trenutačnih 92,3% značilo bi preko 250.000 više djece uključene u obrazovanje);

  • postotak 15-godišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematičkoj i znanstvenoj pismenosti trebao bi pasti ispod 15% (od sadašnjih približnih 20% za sva tri područja). Postizanje postavljenog cilja značilo bi 250.000 manje djece sa slabim rezultatima);

  • prosječan stupanj sudjelovanja u cjeloživotnom učenju trebao bi biti barem 15% odrasle populacije (dobna skupina između 25-64 godine). Trenutačni udio je 9,3%. Postizanje cilja značilo bi 15 milijuna više odrasle populacije u obrazovanju i osposobljavanju.

Godišnje izvješće o napretku prema mjerilima

U svom godišnjem izvješću o pokazateljima i mjerilima Komisija analizira rezultate država članica u odnosu na ove ciljeve te također preispituje njihove rezultate vezane uz prijašnji niz mjerila zadanih za 2010. godinu.

Ključni rezultati

  • Mjerila do 2020. godine: iako je prerano za točna predviđanja, prijašnje tendencije ukazuju da je većinu mjerila do 2020. godine moguće postići ako im države članice i dalje daju veliki prioritet te učinkovito ulažu u obrazovanje i osposobljavanje. To se osobito odnosi na dva glavna obrazovna cilja vezana uz rano napuštanje škole i broj osoba s diplomom.

  • Mjerila do 2010. godine: države Europske unije učinile su napredak, ali su samo postigle cilj u broju diplomaca matematike, znanosti i tehnologije. Cjelokupni podaci za 2010. godinu bit će dostupni početkom sljedeće godine.

  • Uključenost i stupanj obrazovanja: od 2000. godine zabilježen je porast cjelokupne uključenosti u obrazovanje te kvalifikacijskih razina odrasle populacije. Također se povećao i udio djece u predškolskom obrazovanju.

  • Spolni nerazmjer je i dalje znatan kako u odnosu na rezultate tako i u odnosu na odabir predmeta. Djevojčice primjerice nadmašuju dječake u čitanju, a dječaci se u većini slučajeva ističu po ranom napuštanju škole. Veći je broj muškaraca nego žena s diplomom iz matematike, znanosti i tehnologije.

Izvješće koje obuhvaća sve države članice Europske unije plus Hrvatsku, bivšu jugoslavensku Republiku Makedoniju, Island, Tursku, Norvešku i Lihtenštajn, sadrži preglede i opširne statistike u kojima se utvrđuje koje zemlje postižu rezultate iznad ili ispod prosjeka EU-a, a koje dostižu druge zemlje ili zaostaju za njima.

Sljedeći koraci

U narednim će tjednima države članice podnijeti Komisiji svoje nacionalne programe reforme u kojima će odrediti nacionalne ciljeve vezane uz rano napuštanje škole i broj diplomaca u području višeg obrazovanja, uz navođenje načina na koji žele postići svoje ciljeve. Komisija će uskoro predočiti predložena nova mjerila za zapošljivost i pokretljivost u svrhu učenja.

Više informacija:

Poveznica na MEMO/11/253

Cjelokupno izvješće Komisije "Napredak prema Lisabonskim ciljevima u obrazovanju i osposobljavanju – pokazatelji i mjerila za 2010./2011."

Brošura: Europska obrazovna mjerila [s podacima specifičnim za određenu zemlju]

Europska komisija: Europska strategija i suradnja u obrazovanju i osposobljavanju:

DODATAK

Napredak prema mjerilima u obrazovanju do 2010. godine, razvoj između 2000. i 2009.

Napredak prema mjerilima u obrazovanju do 2020. godine, razvoj između 2000. i 2009.

1. Uključenost u predškolsko obrazovanje

Mjerilo do 2020.: najmanje 95% djece u dobi između 4.godine starosti i obvezne školske dobi trebalo bi biti uključeno u obrazovanje u ranom djetinjstvu do 2020. godine.

Tendencije: uključenost u predškolsko obrazovanje povećalo se za više od 6 postotnih bodova od 2000. godine. Francuska, Belgija, Nizozemska, Italija i Španjolska imaju najviše stope uključenosti.

Zemlje s najboljim rezultatima u Europskoj uniji: Belgija, Francuska, Nizozemska

2000

2007

2008

EU 27

85.6

90.7

92.3

Belgium

99.1

99.7

99.5

Bulgaria

73.4

79.8

78.4

Czech Rep.

90.0

92.6

90.9

Denmark

95.7

92.7

91.8

Germany

82.6

94.5

95.6

Estonia

87.0

93.6

95.1

Ireland

74.6

71.7

72.0

Greece

69.3

68.2

:

Spain

100

98.1

99.0

France

100

100

100

Italy

100

99.3

98.8

Cyprus

64.7

84.7

88.5

Latvia

65.4

88.2

88.9

Lithuania

60.6

76.6

77.8

Luxembourg

94.7

93.9

94.3

Hungary

93.9

95.1

94.6

Malta

100

98.8

97.8

Netherlands

99.5

98.9

99.5

Austria

84.6

88.8

90.3

Poland

58.3

66.8

67.5

Portugal

78.9

86.7

87.0

Romania

67.6

81.8

82.8

Slovenia

85.2

89.2

90.4

Slovakia

76.1

79.4

79.1

Finland

55.2

69.8

70.9

Sweden

83.6

94.0

94.6

UK

100

90.7

97.3

Croatia

:

65.2

68.0

Iceland

91.8

95.4

96.2

MK*

17.4

26.1

28.5

Turkey

11.6

26.7

34.4

Liechtenstein

69.3

84.5

83.2

Norway

79.7

94.3

95.6

Izvor: Anketa o radnoj snazi (LFS-Labour Force Survey) Eurostata Zemlje s najboljim i najslabijim rezultatima. b = prekid serije. p = privremeno (01) = 2001. (02) = 2002.

*MK = bivša jugoslavenska Republika Makedonija.

2. Učenici sa slabim rezultatima

Mjerilo između 2010. i 2020.: Udio učenika sa slabim rezultatima u čitanju trebao bi pasti za 20% (na 17%) do 2010. godine. Udio učenika sa slabim rezultatima u čitanju, matematičkoj i znanstvenoj pismenosti trebao bi biti ispod 15% do 2020. godine.

Tendencije: prema usporedivim podacima dostupnim za 18 zemalja u Europskoj uniji zabilježen je pad slabih rezultata u čitanju s 21,3% u 2000. na 20 % u 2009. (djevojčice 13,3%, dječaci 26,6%)

Zemlje s najboljim rezultatima u Europskoj uniji: Finska, Nizozemska i Estonija

2000

2006

2009

EU (18)

21.3

24.1

20.0

Belgium

19.0

19.4

17.7

Bulgaria

40.3

51.1

41.0

Czech Rep.

17.5

24.8

23.1

Denmark

17.9

16.0

15.2

Germany

22.6

20.0

18.5

Estonia

:

13.6

13.3

Ireland

11.0

12.1

17.2

Greece

24.4

27.7

21.3

Spain

16.3

25.7

19.6

France

15.2

21.7

19.8

Italy

18.9

26.4

21.0

Cyprus

:

:

:

Latvia

30.1

21.2

17.6

Lithuania

:

25.7

24.3

Luxembourg

(35.1)

22.9

26.0

Hungary

22.7

20.6

17.6

Malta

:

:

:

Netherlands

(9.5)

15.1

14.3

Austria

19.3

21.5

27.5

Poland

23.2

16.2

15.0

Portugal

26.3

24.9

17.6

Romania

41.3

53.5

40.4

Slovenia

:

16.5

21.2

Slovakia

:

27.8

22.3

Finland

7.0

4.8

8.1

Sweden

12.6

15.3

17.4

UK

(12.8)

19.0

18.4

Croatia

:

21.5

22.5

Iceland

14.5

20.5

16.8

Turkey

:

32.2

24.5

Liechtenstein

22.1

14.3

15.6

Norway

17.5

22.4

14.9

Izvor: Program međunarodnog ocjenjivanja znanja i vještina učenika (PISA)

OECD-a Zemlje s najboljim i najslabijim rezultatima ( ) = nije usporedivo.

Cipar i Malta još nisu sudjelovali u anketi. Rezultat EU-a: za 18 zemalja s

usporedivim podacima.

*MK = bivša jugoslavenska Republika Makedonija

3. Rano napuštanje škole

Mjerilo između 2010. i 2020. (također glavni ciljevi EU-a do 2020.): udio učenika koji rano napuštaju školu trebao bi biti najviše 10% između 2010. i 2020. godine.

Tendencije: u EU 27 rano napuštanje škole kod populacije u dobi između 18 i 24 godine smanjeno je sa 17,6% u 2000. na 14,4% u 2009. (žene 12,5%, muškarci 16,3%).

Zemlje s najboljim rezultatima u Europskoj uniji: Poljska, Češka i Slovačka

2000

2008

2009

EU 27

17.6

14.9

14.4

Belgium

13.8

12.0

11.1

Bulgaria

20.5 (01)

14.8

14.7

Czech Rep.

5.7 (02)

5.6

5.4

Denmark

11.7

11.5

10.6

Germany

14.6

11.8

11.1

Estonia

15.1

14.0

13.9

Ireland

14.6 (02)

11.3

11.3

Greece

18.2

14.8

14.5

Spain

29.1

31.9

31.2

France

13.3

11.9

12.3

Italy

25.1

19.7

19.2

Cyprus

18.5

13.7

11.7

Latvia

16.9(02)

15.5

13.9

Lithuania

16.5

7.4

8.7

Luxembourg

16.8

13.4

7.7

Hungary

13.9

11.7

11.2

Malta

54.2

39

36.8

Netherlands

15.4

11.4

10.9

Austria

10.2

10.1

8.7

Poland

7.4 (01)

5.0

5.3

Portugal

43.6

35.4

31.2

Romania

22.9

15.9

16.6

Slovenia

6.4 (01)

5.1u

5.3u

Slovakia

6.7 (02)

6.0

4.9

Finland

9.0

9.8

9.9

Sweden

7.3

12.2

10.7

UK

18.2

17.0

15.7

Croatia

8.0 (02)

3.7 u

3.9 u

Iceland

29.8

24.4

21.4

MK*

n/a

19.6

16.2

Turkey

59.3

45.5

44.3

Norway

12.9

17.0

17.6

Izvor: Anketa o radnoj snazi (LFS-Labour Force Survey) Eurostata Zemlje s najboljim i najslabijim rezultatima. b = prekid serije. p = privremeno. u= nepouzdano, (01) = 2001. (02)= 2002.

*MK = bivša jugoslavenska Republika Makedonija

4. Stupanj obrazovanja mladih

Mjerilo do 2010.: najmanje 85% 22-godišnjaka u Europskoj uniji trebalo bi imati završeno više srednjoškolsko obrazovanje do 2010. godine.

Tendencije: više srednjoškolsko obrazovanje u Europskoj uniji blago se povećalo sa 76,6% osoba u dobi između 20 i 24 godine na 78,6% između 2000. i 2009. (žene 81,4%, muškarci 75,9%).

Zemlje s najboljim rezultatima u Europskoj uniji: Slovačka, Češka i Poljska

2000

2008

2009

EU 27

76.6

78.4

78.6

Belgium

81.7

82.2

83.3

Bulgaria

75.2

83.7

83.7

Czech Rep.

91.2

91.6

91.9

Denmark

72.0

71.0

70.1

Germany

74.7

74.1

73.7

Estonia

79.0

82.2

82.3

Ireland

82.6

87.7

87.0

Greece

79.2

82.1

82.2

Spain

66.0

60.0

59.9

France

81.6

83.4

83.6

Italy

69.4

76.5

76.3

Cyprus

79.0

85.1

87.4

Latvia

76.5

80.0

80.5

Lithuania

78.9

89.1

86.9

Luxembourg

77.5

72.8

76.8

Hungary

83.5

83.6

84.0

Malta

40.9

53.0

52.1

Netherlands

71.9

76.2

76.6

Austria

85.1

84.5

86.0

Poland

88.8

91.3

91.3

Portugal

43.2

54.3

55.5

Romania

76.1

78.3

78.3

Slovenia

88.0

90.2

89.4

Slovakia

94.8

92.3

93.3

Finland

87.7

86.2

85.1

Sweden

85.2

85.6

86.4

UK

76.7

78.2

79.3

Croatia

90.6 (02)

95.4

95.1

Iceland

46.1

53.6

53.6

MK*

n/a

79.7

81.9

Turkey

n/a

48.9

50.0

Norway

95.0

70.1b

69.7

Izvor: Anketa o radnoj snazi (LFS-Labour Force Survey) Eurostata Zemlje s najboljim i najslabijim rezultatima. b= prekid serije. p= privremeno. (01) = 2001. (02)= 2002.

*MK = bivša jugoslavenska Republika Makedonija

5. Diplomci matematike, znanosti i tehnologije

Mjerilo do 2010.: ukupan broj diplomaca matematike, znanosti i tehnologije u Europskoj uniji trebao bi se povećati za barem 15% do 2010. godine, a spolni nerazmjer trebao bi se smanjiti.

Tendencije: broj diplomaca matematike, znanosti i tehnologije povećao se za 37,2% od 2000., a udio žena s 30,7% na 32,6% u 2008.

Zemlje s najboljim rezultatima u Europskoj uniji: rast od 2000. godine: Portugal, Slovačka i Češka

growth 2000 - 2008

share of females

2000

2008

EU 27

37.2

30.7

32.6

Belgium

20.9

25.0

25.9

Bulgaria

21.8

45.6

37.0

Czech Rep.

141.3

27.0

30.1

Denmark

14.3

28.5

36.4

Germany

53.5

21.6

31.1

Estonia

57.1

35.7

42.1

Ireland

1.0

37.9

30.4

Greece

26.5*

:

41.9

Spain

14.8

31.5

30.2

France

5.4

30.8

28.2

Italy

62.9

36.6

38.4

Cyprus

58.3

31.0

37.4

Latvia

11.5*

31.4

32.2

Lithuania

36.4

35.9

33.5

Luxembourg

:

:

48.2

Hungary

18.9

22.6

25.7

Malta

33.9*

26.3

28.4

Netherlands

39.3

17.6

18.9

Austria

66.4

19.9

24.2

Poland

100.0

35.9

40.3

Portugal

193.2

41.9

34.1

Romania

89.1*

35.1

43.1

Slovenia

16.0

22.8

26.5

Slovakia

185.8

30.1

36.8

Finland

59.5

27.3

33.1

Sweden

13.3

32.1

33.4

UK

17.8

32.1

31.2

Croatia

81.7*

:

33.2

Iceland

39.9

37.9

n/a

MK*

68.0

41.6

42.8

Turkey

70.8

31.1

30.6

Liechtenstein

41.1*

:

25.8

Norway

11.0

26.8

29.6

Izvor: Eurostat (UOE). *= Kumulativni rast ekstrapoliran iz dostupnih godina

*MK = bivša jugoslavenska Republika Makedonija

6. Tercijarno obrazovanje

Mjerilo do 2020. (također glavni cilj EU-a do 2020. ): tercijarno obrazovanje osoba u dobi između 30 i 34 godine trebalo bi doseći barem 40% do 2020.

Tendencije: tercijarno obrazovanje osoba u dobi između 30 i 34 godine povećalo se s 22,4% u 2000. na 32,3% (žene 35,7%, muškarci 28,9%) u 2009., odnosno za gotovo 10 postotnih bodova.

Zemlje s najboljim rezultatima u Europskoj uniji: Irska, Danska i Luksemburg

2000

2008

2009

EU 27

22.4

31.1

32.3

Belgium

35.2

42.9

42.0

Bulgaria

19.5

27.1

27.9

Czech Rep.

13.7

15.4

17.5

Denmark

32.1

46.3

48.1

Germany

25.7

27.7

29.4

Estonia

30.8

34.1

35.9

Ireland

27.5

46.1

49.0

Greece

25.4

25.6

26.5

Spain

29.2

39.8

39.4

France

27.4

41.3

43.3

Italy

11.6

19.2

19.0

Cyprus

31.1

47.1

44.7

Latvia

18.6

27.0

30.1

Lithuania

42.6

39.9

40.6

Luxembourg

21.2

39.8

46.6p p p

Hungary

14.8

22.4

23.9

Malta

7.4

21.0p

21.1p

Netherlands

26.5

40.2

40.5

Austria

:

22.2

23.5

Poland

12.5

29.7

32.8

Portugal

11.3

21.6

21.1

Romania

8.9

16.0

16.8

Slovenia

18.5

30.9

31.6

Slovakia

10.6

15.8

17.6

Finland

40.3

45.7

45.9

Sweden

31.8

42.0p

43.9p

UK

29.0

39.7

41.5

Croatia

16.2(02)

18.5u

20.5u

Iceland

32.6

38.3

41.8

MK*

:

12.4

14.3

Turkey

:

13.0

14.7

Norway

37.3

46.2

47.0

Izvor: Eurostat (UOE), (02) = 2002.

*MK = bivša jugoslavenska Republika Makedonija , u=nepouzdani podaci

7. Uključenost odrasle populacije u cjeloživotno učenje

Mjerilo između 2010. i 2020.: prosječna razina uključenosti radne populacije u cjeloživotno učenje u Europskoj uniji trebala bi doseći barem 12,5% u 2010. i 15% u 2020.

Tendencije: uključenost na razini Europske unije povećala se sa 7,1% u 2000. na 9,3% u 2009. (populacija dobne skupine između 25 i 64 godine; muškarci 8,5%, žene 10,2%). Međutim, značajan dio ovog porasta bio je rezultat prekida vremenske serije oko 2003. godine. Uključenost se blago smanjila od 2005. godine.

Zemlje s najboljim rezultatima u Europskoj uniji: Danska, Švedska i Finska

2005

2008

2009

EU 25

9.8

9.5

9.3

Belgium

8.3

6.8

6.8

Bulgaria

1.3

1.4

1.4

Czech Rep.

5.6

7.8 p

6.8

Denmark

27.4

30.2

31.6

Germany

7.7

7.9

7.8

Estonia

5.9

9.8 p

10.5

Ireland

7.4

7.1

6.3

Greece

1.9

2.9

3.3

Spain

10.5

10.4

10.4

France

7.1

7.3

6.0

Italy

5.8

6.3

6.0

Cyprus

5.9

8.5

7.8

Latvia

7.9

6.8

5.3

Lithuania

6.0

4.9

4.5

Luxembourg

8.5

8.5

13.4 p

Hungary

3.9

3.1

2.7

Malta

5.3

6.2

5.8 p

Netherlands

15.9

17.0

17.0

Austria

12.9

13.2

13.8

Poland

4.9

4.7

4.7

Portugal

4.1

5.3 p

6.5

Romania

1.6

1.5

1.5

Slovenia

15.3

13.9

14.6

Slovakia

4.6

3.3

2.8

Finland

22.5

23.1

22.1

Sweden

17.4 p

22.2 b

22.2 p

UK

27.6

19.9 b

20.1

Croatia

2.1

2.2

2.3

Iceland

25.7

25.1

25.1

MK*

:

2.5

3.3

Turkey

1.9

1.8

2.3

Norway

17.8

19.3

18.1

Izvor: Anketa o radnoj snazi (LFS-Labour Force Survey) Eurostata Zemlje s najboljim i najslabijim rezultatima. b = prekid vremenske serije. p = privremeno.
*MK = bivša jugoslavenska Republika Makedonija


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website