Navigation path

Left navigation

Additional tools


EUROPSKI REVIZORSKI SUD GOVOR

Luxembourg, 10. prosinca 2013.

ECA/13/45

Govor Vítora Caldeire,

predsjednika Europskog revizorskog suda

Predstavljanje godišnjeg izvješća za 2012. godinu Vijeću Europske unije (za gospodarske i financijske poslove)

Bruxelles, 10. prosinca 2013.


Samo izgovoreni tekst je valjan. Prednost ima izgovorena inačica.

Poštovani predsjedniče,

uvaženi ministri,

poštovani povjereniče Šemeta,

velika mi je čast Vijeću Europske unije predstaviti godišnje izvješće Suda o izvršenju proračuna EU-a za 2012. godinu.

Europski građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac, kao i koristi li se on na pravilan način. Imaju i pravo znati ostvaruje li se njime vrijednost, posebice u vrijeme kada postoji toliki pritisak na javne financije.

Godišnje izvješće Suda institucijama i građanima EU-a pruža pregled onoga što je poznato o stanju financijskog upravljanja EU-om.

Prema mišljenju Suda, stanje u 2012. godini u skladu je s prethodnim godinama. Ukratko, u godišnjem izvješću Suda za 2012. godinu stoji sljedeće:

  • Znamo na što se troše sredstva EU-a - računovodstvena dokumentacija EU-a koju je pripremila Komisija pouzdana je, kao što je to slučaj još od 2007. godine.

  • Isto tako znamo i da sva sredstva nisu iskorištena pravilno - Sud je došao do zaključka da u plaćanjima iz proračuna EU-a postoje značajne pogreške.

  • No ne zna se dovoljno o ukupnoj vrijednosti koja se proračunom EU-a ostvaruje za građane Unije. Sustavi upravljanja i izvješćivanja za proračun EU-a još nisu u stanju pružiti dostatne, relevantne i pouzdane informacije o rezultatima dobivenima sredstvima EU-a.

Što se tiče zakonitosti i pravilnosti plaćanja, Sud je procijenio da je najizglednija stopa pogreške za rashodovna plaćanja vezana za računovodstvenu dokumentaciju EU-a iznosila 4,8 %.

Godišnje izvješće za 2012. godinu pruža važan uvid u vrstu tih pogrešaka, gdje one nastaju i zašto se ponavljaju. Htio bih vam skrenuti pozornost na tri ključne poruke izvješća.

Kao prvo, važno je jasno razumjeti što predstavljaju „pogreške“ o kojima Sud govori. Pogreške predstavljaju slučajeve u kojima sredstva EU-a nisu iskorištena u skladu s relevantnim zakonskim aktima te, samim time, nisu ni u skladu sa željama Parlamenta i Vijeća koji djeluju kao zakonodavac i proračunsko tijelo. Drugim riječima, one predstavljaju slučajeve u kojima se sredstva EU-a nisu smjela isplatiti.

Naime, više od dvije trećine procijenjene stope pogreške otpada na neprihvatljive zahtjeve za plaćanjima i ozbiljno nepoštivanje pravila javne nabave.

Kao drugo, želim naglasiti da pogreške nisu ograničene ni na jedno posebno proračunsko područje. U svim skupinama politika koje obuhvaćaju operativne rashode postoje značajne pogreške. Administrativni rashodi jedino su područje u kojima nije utvrđena značajna razina pogreške.

Ukupna procjena najizglednije stope pogreške koju je Sud utvrdio za sva područja operativnih rashoda pokazala je znakove rasta u odnosu na 2011. godinu te je tako došlo do ukupnog porasta sa 3,9 % koliko je stopa iznosila u 2011. godini na 4,8 % u 2012. godini.

Kao treće, baš kao i prethodnih godina, procijenjena stopa pogreške koju je utvrdio Sud veća je za ona područja kojima zajednički upravljaju Komisija i države članice. Razlika u ovogodišnjem izvješću je u tome što je poboljšana metodologija Suda omogućila da se provede poštena usporedba različitih mehanizama za upravljanje.

Sud je izračunao da je procijenjena stopa pogreške za rashode pod dijeljenim upravljanjem iznosila 5,3 %, dok je za sve druge oblike operativnih rashoda iznosila 4,3 %.

Unatoč tome, pogreškama su najsklonija ona područja koja su pod zajedničkim upravljanjem. Ruralni razvoj i dalje je rashodovno područje najsklonije pogreškama s procijenjenom stopom pogreške od 7,9 %, nakon čega slijedi regionalna politika sa 6,8 %.

No nalazi Suda ne upućuju na to da pogreške u područjima dijeljenog upravljanja postoje samo u određenim državama članicama. Štoviše, procjene nadzornih i kontrolnih sustava koje je Sud proveo 2012. i prethodnih godina ukazale su na to da nedostatci postoje u velikom broju nacionalnih i regionalnih nadležnih tijela.

Nacionalna i regionalna nadležna tijela odgovorna za upravljanje sredstvima EU-a mogla bi učiniti više da spriječe pogreške. I ispitivanje transakcija koje je proveo Sud ukazuje na to da su nadležna tijela mogla ispraviti više od polovice uočenih pogrešaka prije nego su Komisiji podnijela zahtjeve za povratom sredstava.

Komisija može provoditi i provodi mjere za zaštitu proračuna EU-a primjenom financijskih korekcija. No sustav za provođenje tih mjera je složen te učinak financijskih korekcija na države članice i korisnike ovisi o primjenjivim uredbama.

Primjerice, u području poljoprivrede većina financijskih korekcija ne vodi do toga da korisnici vraćaju sredstva državama članicama, dok su u području kohezijske politike korekcije većinom paušalne prirode te ne vode do detaljne korekcije na razini projekata.

Poštovani predsjedniče, uvaženi ministri,

glavni je problem u tome što trenutni zakonski okviri kojima su uređeni rashodovni programi EU-a ne potiču u dovoljnoj mjeri na bolje trošenje sredstava. Pred nama je izazov kako to promijeniti u novom razdoblju financijskog okvira.

No sada postoji prilika i sve veća potreba da se to napravi. Dok pritisak na javne financije na razini EU-a i nacionalnoj razini sve više raste, Sud preporučuje da se na razini EU-a i država članica veći naglasak stavi na učinkovitost programa potrošnje EU-a.

To znači da je potrebno utvrditi jasne ciljeve, relevantne pokazatelje i očekivane rezultate za sve programe potrošnje na svim odgovarajućim razinama. Kao što možete pročitati u 10. poglavlju našega izvješća, Sud je mišljenja da se to još uvijek ne radi dovoljno dosljedno kako bi se pružila dostatna osnova za upravljanje i izvješćivanje o njihovoj uspješnosti.

Ako se ubuduće želi postići bolja potrošnja novčanih sredstava EU-a, važno je pojednostaviti upravljačke i kontrolne mehanizme na razini država članica te osigurati djelotvoran rad tih mehanizama od samog početka novoga programskog razdoblja.

Ukratko, Unija mora stvoriti kulturu učinkovitosti poslovanja ako želi da sljedeća generacija programa potrošnje ostvari - i dokaže da ostvaruje - dodanu vrijednost Europi i njezinim građanima.

Poštovani predsjedniče, uvaženi ministri,

institucije EU-a morat će surađivati kako bi tijekom sljedećih godina poboljšale učinkovitost poslovanja i odgovornost EU-a.

Sud se raduje što će uz bok Vijeću, Parlamentu i Komisiji i on odigrati svoju ulogu u postizanju tog cilja za dobrobit građana EU-a.

Hvala Vam lijepa na pažnji.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website