Navigation path

Left navigation

Additional tools

Govor Vítora Caldeire, predsjednika Europskog revizorskog suda

Court of Auditors - ECA/13/38   05/11/2013

Other available languages: EN FR DE DA ES NL IT SV PT FI EL CS ET HU LT LV MT PL SK SL BG RO

- Provjeriti u usporedbi s izgovorenim tekstom-

- Provjeriti u usporedbi s izgovorenim tekstom


EUROPSKI REVIZORSKI SUD GOVOR

Bruxelles, 5. studenoga 2013.

ECA/13/38

Govor Vítora Caldeire, predsjednika Europskog revizorskog suda

Predstavljanje godišnjeg izvješća za 2012. godinu

odbor europskog parlameNta

za proračunski nadzor

Bruxelles, 5. studenoga 2013.

Provjeriti u usporedbi s izgovorenim tekstom. Prednost ima izgovorena inačica.

Poštovani predsjedniče Theureru, uvaženi članovi,

htio bih Vam se zahvaliti na ukazanoj prilici da predstavim godišnje izvješće Suda o izvršenju proračuna EU-a i europskih razvojnih fondova za 2012. godinu.

Europski građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac, kao i koristi li se on na pravilan način. Imaju i pravo znati ostvaruje li se njime vrijednost, posebice u vrijeme kada postoji toliki pritisak na javne financije

Komisija je glavni upravitelj sredstava EU-a. Njezina je dužnost pružati informacije o računovodstvenoj dokumentaciji EU-a i dostavljati izvješća o korištenju tih sredstava, o pravilnosti financijskih operacija, kao i o ostvarenim rezultatima.

Uloga je Suda pružiti neovisnu procjenu ta tri elementa financijskog upravljanja EU-om u skladu s Ugovorom, stručnim revizorskim standardima i dobrom praksom.

Sud u godišnjem izvješću prikazuje rezultate svoje ocjene izvršenja proračuna EU-a kako bi pomogao Europskom parlamentu tijekom postupka davanja razrješnice.

Poglavlje 1. godišnjeg izvješća Suda sadržava jamstvenu izjavu o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te o zakonitosti i pravilnosti financijskih operacija povezanih s tom računovodstvenom dokumentacijom. Poglavlja od 2. do 9. prikazuju posebnu procjenu prihoda u glavnim rashodovnim područjima. I na kraju, poglavlje 10. bavi se ostvarivanjem rezultata uz pomoć proračuna EU-a.

Dakle, kako je Sud ocijenio financijsko upravljanje EU-om u 2012. godini?

Cjelokupna je slika okvirno slična onoj koja je prikazana u prošlogodišnjem izvješću. No u ovogodišnjem izvješću postoje i određena specifična pitanja na koja bih molio da članovi odbora obrate posebnu pozornost. Radi se o sljedećim pitanjima:

  1. zakonitost i pravilnost plaćanja;

  2. financijske korekcije i povrati;

  3. pritisak na financije EU-a; i

  4. naposljetku, potreba da se tijekom razdoblja nadolazećeg financijskog okvira stvori kultura učinkovitosti poslovanja.

Započet ću s općenitim prikazom:

  • Računovodstvena dokumentacija EU-a je pouzdana već godinama, još od 2007. godine. Prihodi i obveze vezani za računovodstvenu dokumentaciju za 2012. godinu zakoniti su i pravilni u svim značajnim aspektima.

  • U pogledu "ostvarivanja rezultata iz proračuna EU-a", Komisija nije u mogućnosti pružiti dovoljno relevantnih i pouzdanih dokaza o tome što je ostvareno politikama EU-a na način koji je prikladan za postupak davanja razrješnice.

MIšljenje Suda o zakonitosti i pravilnosti plaćanja općenito je ostalo nepromijenjeno jer odražava stvarno stanje stvari koje se nije značajno promijenilo.

Sud izražava nepovoljno mišljenje na temelju revizijskih dokaza koje dobiva procjenom nadzornih i kontrolnih sustava i ispitivanjem uzorka transakcija.

Kao i prethodnih godina, nadzorni i kontrolni sustavi koje je Sud ispitao tek su djelomično djelotvorni u osiguravanju zakonitosti i pravilnosti po nastanku troškova EU-a.

Sud je na temelju ispitivanja uzorka transakcija procijenio da je najizglednija stopa pogreške za rashodovna plaćanja vezana za računovodstvenu dokumentaciju iznosila 4,8 %. Sud sa 95 % sigurnosti smatra da stopa pogreške u plaćanjima iznosi između 3 % i 6 %.

Te pogreške nisu ograničene na nijedno posebno proračunsko područje. U svim skupinama politika koje obuhvaćaju operativne rashode postoje značajne pogreške. Administrativni rashodi jedino su područje u kojima nije utvrđena značajna razina pogreške.

Komisijino izvješće potvrđuje ovaj općeniti prikaz. Komisija priznaje da pogreške postoje u različitim dijelovima proračuna, kao i da je izgledno da je ukupna razina značajna. 14 Komisijinih glavnih ravnatelja u svojim godišnjim izvješćima o radu izrazilo je zadrške o zakonitosti i pravilnosti rashoda te je u objedinjenom izvješću naznačeno da je riziku od pogreške izloženo između 1,9 % i 2,6 % ukupnih plaćanja - što je brojka za koju je sama Komisija procijenila da je vjerojatno podcijenjena.

Kao što je i prikazano u poglavlju 1., ukupna procjena najizglednije pogreške koju je obavio Sud povećala se sa 3,9% u 2011. g. na 4,8% u 2012. g.

Najizglednija stopa pogreška koju je Sud procijenio za poljoprivredu, regionalnu politiku, ruralni razvoj te zapošljavanje i socijalna pitanja u svim od navedenih područja veća je nego 2011. godine.

Ruralni razvoj i dalje je rashodovno područje najsklonije pogreškama s procijenjenom stopom pogreške od 7,9 %, nakon čega slijedi regionalna politika sa 6,8 %.

Do povećanja procijenjene stope pogreške došlo je i u skupinama politika istraživanja i ostale unutarnje politike te vanjski odnosi, pomoć i proširenje.

U posljednjim slučajevima, dio tog povećanja može se pripisati dvama metodološkim poboljšanjima koje je Sud uveo za reviziju u 2012. godini.

Uzorci transakcija koje je Sud ispitivao u ovim područjima više ne uključuju predujmove izvršene tijekom godine. Drugim riječima, oni sada sadržavaju međuplaćanja, završna plaćanja i predujmove obračunate tijekom godine.

Ova je promjena u skladu s načelima obračunskog računovodstva te stoga, po mišljenju Suda, pruža jasniju sliku o stvarnom stanju financijskog upravljanja EU-om.

Drugo metodološko poboljšanje vezano je za postupanje prema slučajevima ozbiljnih nepoštivanja pravila nabave. Od 2012. godine prema institucijama i tijelima EU-a postupa se na isti način kao i prema nadležnim tijelima država članica i prema drugim međunarodnim organizacijama.

Te promjene olakšavaju usporedivost između različitih skupina politika te će poboljšati usporedivost u budućnosti. One zajedno povećavaju ukupnu procjenu najizglednije stope pogreške u 2012. godini za 0,3 postotnih bodova, u odnosu na 2011. godinu.

Poštovani predsjedniče, uvaženi članovi,

godišnje izvješće Suda za 2011. godinu sadržava mnoge slikovite primjere uočenih pogrešaka i analize. Zajedno pružaju uvid u to kada i kako nastaju pogreške te zašto su one važne. Navest ću nekoliko primjera prikazanih analiza:

  • Kao prvo, više od dvije trećine procijenjene stope pogreške otpada na neprihvatljive zahtjeve za plaćanjima i ozbiljno nepoštivanje pravila javne nabave.

  • Kao drugo, najveći udio stope pogreške potječe iz područja u kojima se troši najviše novca, odnosno iz regionalne politike, poljoprivrede, ruralnog razvoja te zapošljavanja i socijalnih pitanja.

  • Kao treće, ispitivanje transakcija koje je proveo Sud ukazuje na to da je udio transakcija koje sadrže pogreške u ovim skupinama politika visok i da se kreće od 35 % do 63 %.

  • Kao četvrto, ispitivanje transakcija koje je obavio Sud ukazuje na to da su nacionalna nadležna tijela mogla ispraviti više od polovice uočenih pogreški pod dijeljenim upravljanjem prije nego su Komisiji podnijela zahtjev za povratom sredstava.

No nalazi Suda ne upućuju na to da pogreške postoje samo u određenim državama članicama. Štoviše, procjena nadzornih i kontrolnih sustava koju je proveo Sud ukazala je na to da postoje nedostatci u širokom rasponu nacionalnih i regionalnih nadležnih tijela.

Pogreške se ne nalaze samo u rashodima kojima zajednički upravljaju države članice. Sud je izračunao da je procijenjena stopa pogreške za rashode pod dijeljenim upravljanjem iznosila 5,3%, dok je za sve druge oblike operativnih rashoda iznosila 4,3%.

Pogreške koje Sud uoči važne su jer predstavljaju slučajeve u kojima sredstva EU-a nisu u skladu s relevantnim zakonodavstvom te, samim time, nisu ni u skladu sa željama Parlamenta i Vijeća koji djeluju kao zakonodavac i proračunsko tijelo.

Važne su i jer pogreške predstavljaju novac koji se nije smio isplatiti. Ponekad je moguće dobiti povrat tog novca. To nas dovodi do pitanja financijskih korekcija i povrata sredstava.

Sud je posvetio značajan broj odlomaka godišnjeg izvješća za 2012. godinu upravo ovoj temi. To je složeno pitanje kojemu Sud i Komisija pristupaju iz različitih, ali i komplementarnih gledišta.

Komisija nastoji zaštititi proračun od učinaka nepravilnosti, dok je dužnost Suda izvijestiti o tome jesu li transakcije zakonite i pravilne.

U godišnjem izvješću za 2012. godinu, Sud istražuje učinke financijskih korekcija i povrata na države članice, korisnike i jamstvenu izjavu.

Učinak financijskih korekcija ovisi o primjenjivim propisima. U području poljoprivrede većina financijskih korekcija ne vodi do toga da korisnici vraćaju sredstva predmetnoj državi članici, dok su u području kohezijske politike korekcije većinom paušalne prirode te ne vode do detaljne korekcije na razini projekta.

Stoga većina financijskih korekcija zapravo predstavlja teret za porezne obveznike država članica.

Sud naglašava ovu činjenicu jer se godišnje izvješće šalje i nacionalnim parlamentima i nadležnim tijelima.

Poštovani predsjedniče, uvaženi članovi,

u nastojanju da poboljšamo financijsko upravljanje EU-om ne možemo si priuštiti da ignoriramo rastući pritisak na javne financije na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Sud u godišnjem izvješću za 2012. godinu naglašava znakove rastućeg pritiska na proračun EU-a za plaćanja.

Kao što znate, već 2012. godine Komisija je imala poteškoća s odobravanjem svih zahtjeva za plaćanjem.

Pritisak na plaćanja odražavao se i u povećanju količine nepodmirenih obveza. Do kraja 2012. godine one su predstavljale više od dvije godine ukupnih plaćanja predviđenih proračunom EU-a.

Komisija će također trebati financirati plaćanja kako bi pokrila obveze u bilanci Unije. Na kraju financijske godine 2012. nepodmirene obveze i dugovanja za koje je trebalo izdvojiti sredstva zajedno su iznosili otprilike 313 milijardi eura.

Prema mišljenju Suda, Komisija bi trebala planirati svoje buduće potrebne novčane tokove pripremom i objavom dugoročne projekcije novčanog toka.

Poštovani predsjedniče, uvaženi članovi,

Nisu uvijek glumci ti koje treba kriviti za kvalitetu njihove izvedbe, katkad problem leži i u scenariju po kojem moraju raditi.

Trenutni zakonski okviri za korištenje sredstava u dovoljnoj mjeri ne potiču na učinkovitije trošenje sredstava.

Novo razdoblje financijskog okvira daje nam priliku da to promijenimo. Sud se slaže s Komisijom da postoji potreba za stvaranjem kulture učinkovitosti poslovanja.

To znači da se treba pozabaviti nedostatcima koje je Sud otkrio u trenutnom sustavu upravljanja učinkovitošću poslovanja i izvješćivanja, primjerice:

  1. programi potrošnje ne koriste SMART ciljeve i prikladne pokazatelje na dosljedan način;

  2. podatci o učinkovitosti poslovanja nisu dovoljno kvalitetni; te

  3. projekti financirani sredstvima EU-a prečesto nisu održivi.

Unija se mora pozabaviti tim pitanjima ako želi da sljedeća generacija programa potrošnje ostvari dodanu vrijednost Europi i njezinim građanima te to i dokaže.

Sud preporučuje da se u sljedećem programskom razdoblju naglasak stavi na učinkovitost poslovanja. To znači da je potrebno utvrditi jasne ciljeve, relevantne pokazatelje i očekivane rezultate.

Poštovani predsjedniče Theureru, uvaženi članovi,

institucije EU-a morat će raditi zajedno kako bi tijekom sljedećih godina poboljšale učinkovitost poslovanja i odgovornost EU-a.

Godišnja izvješća Suda daju i nastavit će davati važan doprinos uspješnosti tog zajedničkog pothvata. Radujemo se što ćemo, uz bok Parlamentu i drugim institucijama EU-a, i mi odigrati našu ulogu.

Hvala Vam lijepa na pažnji.


Side Bar

My account

Manage your searches and email notifications


Help us improve our website