You are here:

Prometna politika EU-a

Prometni je sektor među najvažnijim gospodarskim sektorima koji gospodarstvu pridonosi 4,8 % ukupne bruto dodane vrijednosti u skupini EU-28 (548 milijarde eura) i ostvaruje 11 milijuna radnih mjesta u Europi.

Cilj Europske komisije jest razviti i promicati učinkovite, sigurne i održive prometne politike kojima će se ostvariti uvjeti za konkurentnu industriju, nova radna mjesta i blagostanje.

Glavni izazovi u europskom prometnom sektoru

Budući da naše društvo postaje sve mobilnije, EU nastoji svojom prometnom politikom pridonijeti rješavanju problema s kojima se suočavaju naši prometni sustavi:

  • preopterećenost cestovnog i zračnog prometa Europu košta 1 % godišnjeg BDP-a, a teretni i putnički promet i dalje će rasti.
  • ovisnost o nafti – unatoč povećanoj energetskoj učinkovitosti, prometni sektor i dalje ovisi o nafti za 96 % svojih energetskih potreba. U budućnosti nafte će biti sve manje i sve više će se dobavljati iz nestabilnih dijelova svijeta. Očekuje se da će se cijena nafte do 2050. udvostručiti u odnosu na cijenu nafte u 2005.
  • emisije stakleničkih plinova – ako se želi ograničiti porast globalnog zatopljenja na samo 2º C, EU treba do 2050. smanjiti emisije u prometnom sektoru za 60 % u usporedbi s količinom emisija 1990. godine.
  • kvaliteta infrastrukture neujednačena je diljem EU-a.
  • konkurencija – prometni sektor EU-a suočava se sa sve većom konkurencijom na brzo rastućim prometnim tržištima drugih regija.

Pregled statističkih podataka o prometu možete pronaći ovdje: Pregled stanja u prometu, Prometna infografika, Promet EU-a u brojkama: statistička knjižica.

Dostignuća EU-a u prometnom sektoru

Tijekom zadnjih 20 godina politika EU-a omogućila je znatan napredak Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) u prometnom sektoru:

  • sigurniji zračni, pomorski i cestovni promet
  • pristojno radno vrijeme za ljude koji rade u prometnoj industriji
  • više vrsta prijevoza za putnike i poduzeća
  • smanjenje zagađenja
  • tehnološki napredak u svrhu čišćeg prometa.

Veća konkurentnost

Cestovni promet – Autoprijevoznici danas mogu poslovati izvan države u kojoj su registrirani te se tako smanjuje broj praznih povratnih vožnji. Ta nova fleksibilnost potiče tržišno natjecanje, poboljšava kvalitetu i teretnog i putničkog prijevoza, snižava troškove te čini prijevoz učinkovitijim, čime se smanjuje zagađenje. Usklađene tehničke norme također su poboljšale sigurnost.

Zračni promet – Putovanje zrakoplovom postalo je dostupnije i jeftinije zahvaljujući novim zračnim prijevoznicima, uvođenju novih linija i stotinama veza koje povezuju brojne zračne luke diljem Europe. EU-ova inicijativa Jedinstveno europsko nebo Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) omogućit će da se taj trend nastavi. Zahvaljujući sporazumima o „otvorenom nebu” svaki zračni prijevoznik EU-a može letjeti iz bilo koje zračne luke EU-a u zračne luke drugih država. Sporazumi o otvorenom nebu sklopljeni su i s SAD-om, Kanadom, Izraelom, zemljama Balkana, Marokom, Jordanom, Gruzijom i Republikom Moldovom – a u pripremi su sporazumi i s drugim zemljama. Ovdje možete pogledati zrakoplovne sporazume prema državama.

Željeznički promet – Svako registrirano željezničko poduzeće danas može pružati svoje usluge širom EU-a. Mreža željezničkih pruga velikih brzina znatno se proširila tijekom zadnjih godina što putnicima štedi vrijeme i novac, a u pripremi su dodatna poboljšanja.

Pomorski promet – 75 % europske trgovine s drugim zemljama i 40 % teretnog prometa unutar Europe obavlja se morem, a oko 400 milijuna putnika koristi se europskim plovnim putevima svake godine. Otvaranje pomorskog tržišta omogućilo je pomorskim prijevoznicima nesmetano kretanje i poslovanje u drugim zemljama. Vijeće i Europski parlament 2014. su se dogovorili da do 2025. potaknu razvoj središnje mreže postaja za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u glavnim morskim lukama transeuropske mreže kao i obalnu opskrbu električnom energijom. 

Prava putnika

Europski su putnici zaštićeni najboljim pravima putnika u svijetu, kojima su obuhvaćene sve vrste prijevoza: zrakoplovni, željeznički, brodski i autobusni prijevoz.

Aplikacija o pravima putnika

Sigurnost tijekom putovanja

  • Broj smrtnih slučajeva na europskim cestama prepolovio se između 1992. i 2010. godine (sa 70 000 na 31 000 slučajeva). Između 2010. i 2013. taj se broj smanjio za još 17 %. To znači da je EU na dobrom putu da ostvari svoj strateški cilj daljnjeg smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za 50 % do 2020.
  • Nesigurnim zračnim prijevoznicima zabranjeno je letenje u Europi.
  • Donesena su stroža pravila o pomorskoj sigurnosti koja obuhvaćaju oštrije inspekcijske preglede brodova, kazne za zagađivanje uzrokovano grubom nepažnjom i brže povlačenje tankera s jednostrukom oplatom iz plovidbe.
  • EU utvrđuje standarde sigurnosne zaštite i sigurnosti i financira samo one nove infrastrukturne projekte koji zadovoljavaju te standarde.
  • EU surađuje s organizacijama kao što su Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) i Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) español (es) français (fr) u svrhu promicanja standarda sigurnosne zaštite i sigurnosti u ostatku svijeta.

Pametan i održiv promet

EU podupire istraživanja i inovacije te učinkovitu primjenu novih ekoloških prometnih tehnologija.

Primjerice, u skladu s novim pravilima članice EU-a dužne su promicati čiste tehnologije (električni automobili ili automobili na pogon vodika, kamioni i plovila na plinski pogon) izgradnjom minimalnog broja postaja za napajanje i benzinskih postaja.

Infrastruktura i financiranje

Od siječnja 2014. u EU-u je na snazi nova politika prometne infrastrukture u okviru koje će se kontinent povezati uzduž i poprijeko, istok sa zapadom i sjever s jugom. Ovom se politikom žele se ukloniti razlike među prometnim mrežama država članica i preostala uska grla koja ometaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta te tehničke prepreke kao što su nekompatibilni standardi u željezničkom prometu.

Provedba ove politike financira se iz instrumenta za povezivanje Europe Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) s proračunom od 26 milijardi eura do 2020., a javna i privatna ulaganja poticat će se u okviru Komisijina trogodišnjeg plana ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura do 2017.