Navigacijski put

Prometna politika EU-a


Prometna politika EU-a bavi se pitanjima koja se odnose na sve države EU-a, kao što su preopterećenost cestovnog i zračnog prometa, ovisnost o nafti i emisije stakleničkih plinova. U okviru prometne politike izdvajaju se sredstva za podizanje prometne infrastrukture na istu razinu na cijelom području EU-a i omogućuje se kompetitivnost europskog prometnog sektora na globalnom tržištu koje se razvija velikom brzinom.

Veliki izazovi za prometni sektor EU-a

Kako naše društvo postaje sve mobilnije, EU nastoji svojom prometnom politikom pridonijeti rješavanju problema s kojima se suočavaju naši prometni sustavi:

Dva vlaka velikih brzina s logotipovima raznih europskih željezničkih poduzeća © EU

Nove pruge velikih brzina širom EU-a omogućuju siguran, udoban i ekološki prijevoz.

  • Preopterećenost prometa pogađa i cestovni i zračni promet. Ona Europu godišnje košta oko 1 % njezina BDP-a. Štoviše, u budućnosti se očekuje daljnje povećanje teretnog i putničkog prometa.
  • Ovisnost o nafti – usprkos povećanoj energetskoj učinkovitosti, sektor prometa još uvijek ovisi o nafti za 96 % svojih energetskih potreba. Budućih desetljeća nafte će biti sve manje i sve više će se dobavljati iz nestabilnih dijelova svijeta. Očekuje se da će se cijena nafte do 2050. godine više nego udvostručiti u odnosu na 2005.
  • Emisije stakleničkih plinova – ako se želi ograničiti porast globalnog zatopljenja na samo 2º C, EU treba do 2050. smanjiti emisije u prometnom sektoru za 60 % u usporedbi s količinom emisija 1990. godine.
  • Infrastruktura je na području EU-a neujednačena. Na primjer, malo država članica iz istočne Europe ima namjenske pruge velikih brzina, a konvencionalne željezničke pruge često su u lošem stanju.
  • Konkurencija – prometni sektor EU-a suočava se sa sve većom konkurencijom na brzo rastućim prometnim tržištima drugih regija.

Pregled statističkih podataka o prometu možete pronaći ovdje: Pregled stanja u prometu: English (en)

Prometna infografika:

  • 0 do 10 English (en)
  • Povezivanje za konkurentnost English (en)
Promet EU-a u brojkama: statistička knjižica English

Dostignuća EU-a u prometnom sektoru

Tijekom zadnjih 20 godina politika EU-a omogućila je mnoga dostignuća u prometnom sektoru:

  • sigurniji zračni, pomorski i cestovni promet
  • pristojno radno vrijeme za ljude koji rade u prometnoj industriji
  • više vrsta prijevoza za putnike i poduzeća
  • smanjenje zagađenja
  • tehnološki napredak u svrhu čišćeg prometa

Dvadeset godina dostignuća u prometu (brošura) English

Učinak većeg tržišnog natjecanja u prometnom sektoru EU-a

Cestovni promet – Autoprijevoznici danas mogu poslovati izvan matične države te se tako na međunarodnim vožnjama ne vraćaju prazni. Ta nova fleksibilnost potiče tržišno natjecanje, poboljšava kvalitetu i teretnog i putničkog prijevoza, snižava troškove te čini prijevoz učinkovitijim, čime se smanjuje zagađenje. Usklađene tehničke norme također su poboljšale razinu sigurnosti.

Zračni promet – Putovanje avionom postalo je dostupnije i jeftinije zahvaljujući novim zračnim prijevoznicima, uvođenju novih linija i stotinama veza koje povezuju brojne zračne luke diljem Europe. EU-ova inicijativa jedinstveno europsko nebo English omogućit će da se taj trend nastavi. Zahvaljujući sporazumima o „otvorenom nebu” English (en) svaki zračni prijevoznik EU-a može letjeti iz bilo koje zračne luke EU-a u zračne luke drugih država. Sporazumi o otvorenom nebu sklopljeni su i s SAD-om, Kanadom, Izraelom, zemljama zapadnog Balkana, Marokom, Jordanom, Gruzijom i Republikom Moldovom – a u pripremi su sporazumi i s drugim zemljama.

Željeznički promet – Svako registrirano željezničko poduzeće danas može pružati svoje usluge širom EU-a. Mreža željezničkih pruga velikih brzina znatno se proširila tijekom zadnjih godina što putnicima štedi vrijeme i novac, a planiraju se i daljnja poboljšanja.

Pomorski promet – 75 % europske trgovine s drugim zemljama i 40 % teretnog prometa unutar Europe obavlja se morem, a oko 400 milijuna putnika koristi se europskim plovnim putevima svake godine. Otvaranje pomorskog tržišta omogućilo je pomorskim prijevoznicima nesmetano kretanje i poslovanje u drugim zemljama. Vijeće i Europski parlament 2014. su se dogovorili da do 2025. potaknu razvoj središnje mreže postaja za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u glavnim morskim lukama transeuropske mreže kao i obalnu opskrbu električnom energijom.

Prava putnika u EU-u

Interesi putnika u EU-u zaštićeni su brojnim pravima putnika.

Preuzmite aplikaciju o pravima putnika na vašem jeziku na svoj pametni telefon.

Sigurnost u cestovnom, zračnom i pomorskom prometu

  • Broj smrtnih slučajeva na europskim cestama prepolovio se između 1992. i 2010. godine (sa 70 000 na 31 000 slučajeva). Između 2010. i 2013. taj se broj smanjio za još 17 %. To znači da je EU na dobrom putu da ostvari svoj strateški cilj daljnjeg smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za 50 % do 2020.
  • Nesigurnim zračnim prijevoznicima zabranjeno je letenje u Europi.
  • Donesena su stroža pravila o pomorskoj sigurnosti koja obuhvaćaju oštrije inspekcijske preglede brodova, kazne za zagađivanje uzrokovano grubom nepažnjom i brže povlačenje tankera s jednostrukom oplatom iz plovidbe.
  • EU utvrđuje standarde sigurnosne zaštite i sigurnosti i financira samo one nove infrastrukturne projekte koji zadovoljavaju te standarde.
  • EU surađuje s organizacijama kao što su Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva English i Međunarodna pomorska organizacija English u svrhu promicanja standarda sigurnosne zaštite i sigurnosti u ostatku svijeta.

Pametan i održiv promet

Promet u centru Londona © Shutterstock

London je prvi među glavnim gradovima koji vozačima automobila naplaćuje ulazak u centar grada.

EU podupire istraživanja i učinkovitu primjenu novih ekoloških prometnih tehnologija. Novim zakonodavstvom EU-a DeutschEnglisheesti keelfrançais povećat će se broj alternativnih opskrbnih postaja širom Europe zahvaljujući usklađenim standardima za njihovu konstrukciju i uporabu, uključujući standardiziranu utičnicu za napajanje električnih automobila.

Prometna infrastruktura i financiranje

Glavni cilj EU-ove politike transeuropskih mreža jest stvoriti mrežu različitih prijevoznih sredstava i time povezati važne gradove i spojiti zapadne i istočne dijelove EU-a. Drugi važni ciljevi uključuju ujednačivanje razine blagostanja i ublaživanje klimatskih promjena.

Prometna se infrastruktura financira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) English koji raspolaže proračunom od 50 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. čime će se uspostaviti učinkovite, održive i međusobno povezane transeuropske mreže u području prometa, energetike te širokopojasnih i digitalnih usluga.

Uz javno financiranje potreban je nov pristup u području prometnih pristojbi u cilju stvaranja pravednog financijskog okruženja koje odražava načela „zagađivač plaća” i „korisnik plaća”.

Vrh

Promet

Objavljeno u prosincu 2013.

Ova publikacija je dio serije "Objašnjena Europska Unija"


Vrh


Video zapisi


Ostanite povezani

Facebook

  • Europski tjedan pokretljivostiEnglish (en)

Vrh

KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?