You are here:

Prometna politika EU-a

Prometni je sektor među najvažnijim gospodarskim sektorima koji gospodarstvu pridonosi 4,8 % ukupne bruto dodane vrijednosti u skupini EU-28 (548 milijarde eura) i ostvaruje 11 milijuna radnih mjesta u Europi.

Cilj Europske komisije jest razviti i promicati učinkovite, sigurne i održive prometne politike kojima će se ostvariti uvjeti za konkurentnu industriju, nova radna mjesta i blagostanje.

Glavni izazovi u europskom prometnom sektoru

Budući da naše društvo postaje sve mobilnije, EU nastoji svojom prometnom politikom pridonijeti rješavanju problema s kojima se suočavaju naši prometni sustavi:

  • preopterećenost cestovnog i zračnog prometa Europu košta 1 % godišnjeg BDP-a, a teretni i putnički promet i dalje će rasti.
  • ovisnost o nafti – unatoč povećanoj energetskoj učinkovitosti, prometni sektor i dalje ovisi o nafti za 96 % svojih energetskih potreba. U budućnosti nafte će biti sve manje i sve više će se dobavljati iz nestabilnih dijelova svijeta. Očekuje se da će se cijena nafte do 2050. udvostručiti u odnosu na cijenu nafte u 2005.
  • emisije stakleničkih plinova – ako se želi ograničiti porast globalnog zatopljenja na samo 2º C, EU treba do 2050. smanjiti emisije u prometnom sektoru za 60 % u usporedbi s količinom emisija 1990. godine.
  • kvaliteta infrastrukture neujednačena je diljem EU-a.
  • konkurencija – prometni sektor EU-a suočava se sa sve većom konkurencijom na brzo rastućim prometnim tržištima drugih regija.

Pregled statističkih podataka o prometu možete pronaći ovdje: Pregled stanja u prometu, Prometna infografika, Promet EU-a u brojkama: statistička knjižica.

Dostignuća EU-a u prometnom sektoru

Tijekom zadnjih 20 godina politika EU-a omogućila je znatan napredak Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) u prometnom sektoru:

  • sigurniji zračni, pomorski i cestovni promet
  • pristojno radno vrijeme za ljude koji rade u prometnoj industriji
  • više vrsta prijevoza za putnike i poduzeća
  • smanjenje zagađenja
  • tehnološki napredak u svrhu čišćeg prometa.

Veća konkurentnost

Cestovni promet – Autoprijevoznici danas mogu poslovati izvan države u kojoj su registrirani te se tako smanjuje broj praznih povratnih vožnji. Ta nova fleksibilnost potiče tržišno natjecanje, poboljšava kvalitetu i teretnog i putničkog prijevoza, snižava troškove te čini prijevoz učinkovitijim, čime se smanjuje zagađenje. Usklađene tehničke norme također su poboljšale sigurnost.

Zračni promet – Putovanje zrakoplovom postalo je dostupnije i jeftinije zahvaljujući novim zračnim prijevoznicima, uvođenju novih linija i stotinama veza koje povezuju brojne zračne luke diljem Europe. EU-ova inicijativa Jedinstveno europsko nebo Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) omogućit će da se taj trend nastavi. Zahvaljujući sporazumima o „otvorenom nebu” svaki zračni prijevoznik EU-a može letjeti iz bilo koje zračne luke EU-a u zračne luke drugih država. Sporazumi o otvorenom nebu sklopljeni su i s SAD-om, Kanadom, Izraelom, zemljama Balkana, Marokom, Jordanom, Gruzijom i Republikom Moldovom – a u pripremi su sporazumi i s drugim zemljama. Ovdje možete pogledati zrakoplovne sporazume prema državama.

Željeznički promet – Svako registrirano željezničko poduzeće danas može pružati svoje usluge širom EU-a. Mreža željezničkih pruga velikih brzina znatno se proširila tijekom zadnjih godina što putnicima štedi vrijeme i novac, a u pripremi su dodatna poboljšanja.

Pomorski promet – 75 % europske trgovine s drugim zemljama i 40 % teretnog prometa unutar Europe obavlja se morem, a oko 400 milijuna putnika koristi se europskim plovnim putevima svake godine. Otvaranje pomorskog tržišta omogućilo je pomorskim prijevoznicima nesmetano kretanje i poslovanje u drugim zemljama. Vijeće i Europski parlament 2014. su se dogovorili da do 2025. potaknu razvoj središnje mreže postaja za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u glavnim morskim lukama transeuropske mreže Odaberi prijevod prethodne poveznice   dansk (da) Deutsch (de) ελληνικά (el) English (en) español (es) français (fr) italiano (it) Nederlands (nl) português (pt) svenska (sv) kao i obalnu opskrbu električnom energijom. 

Prava putnika

Europski su putnici zaštićeni najboljim pravima putnika u svijetu, kojima su obuhvaćene sve vrste prijevoza: zrakoplovni, željeznički, brodski i autobusni prijevoz.

Aplikacija o pravima putnika Odaberi prijevod prethodne poveznice   български (bg) čeština (cs) dansk (da) Deutsch (de) eesti keel (et) ελληνικά (el) English (en) español (es) français (fr) Gaeilge (ga) italiano (it) latviešu valoda (lv) Malti (mt) Nederlands (nl) polski (pl) português (pt) lietuvių kalba (lt) magyar (hu) română (ro) slovenčina (sk) slovenščina (sl) suomi (fi) svenska (sv)

Sigurnost tijekom putovanja

  • Broj smrtnih slučajeva na europskim cestama prepolovio se između 1992. i 2010. godine (sa 70 000 na 31 000 slučajeva). Između 2010. i 2013. taj se broj smanjio za još 17 %. To znači da je EU na dobrom putu da ostvari svoj strateški cilj daljnjeg smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za 50 % do 2020.
  • Nesigurnim zračnim prijevoznicima zabranjeno je letenje u Europi.
  • Donesena su stroža pravila o pomorskoj sigurnosti koja obuhvaćaju oštrije inspekcijske preglede brodova, kazne za zagađivanje uzrokovano grubom nepažnjom i brže povlačenje tankera s jednostrukom oplatom iz plovidbe.
  • EU utvrđuje standarde sigurnosne zaštite i sigurnosti i financira samo one nove infrastrukturne projekte koji zadovoljavaju te standarde.
  • EU surađuje s organizacijama kao što su Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) (ICAO) i Međunarodna pomorska organizacija Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) (IMO) u svrhu promicanja standarda sigurnosne zaštite i sigurnosti u ostatku svijeta.

Pametan i održiv promet

EU podupire istraživanja i inovacije te učinkovitu primjenu novih ekoloških prometnih tehnologija.

Primjerice, u skladu s novim pravilima članice EU-a dužne su promicati čiste tehnologije (električni automobili ili automobili na pogon vodika, kamioni i plovila na plinski pogon) izgradnjom minimalnog broja postaja za napajanje i benzinskih postaja.

Infrastruktura i financiranje

Od siječnja 2014. u EU-u je na snazi nova politika prometne infrastrukture u okviru koje će se kontinent povezati uzduž i poprijeko, istok sa zapadom i sjever s jugom. Ovom se politikom žele se ukloniti razlike među prometnim mrežama država članica i preostala uska grla koja ometaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta te tehničke prepreke kao što su nekompatibilni standardi u željezničkom prometu.

Provedba ove politike financira se iz instrumenta za povezivanje Europe Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) s proračunom od 26 milijardi eura do 2020., a javna i privatna ulaganja poticat će se u okviru Komisijina trogodišnjeg plana ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura do 2017.