Navigacijski put

Promet


Kako naše društvo postaje sve mobilnije, prometna politika EU-a usredotočena je na konkretna pitanja koja se odnose na sve države EU-a, kao što su preopterećenost cestovnog i zračnog prometa, ovisnost o nafti i emisije stakleničkih plinova. Cilj je provesti strategiju i izvojiti sredstva za podizanje prometne infrastrukture na odgovarajuću razinu na cijelom području EU-a, te pronaći načine kako pridonijeti kompetitivnosti europskog prometnog sektora na globalnom tržištu koje se razvija velikom brzinom.

Veliki izazovi za prometni sektor EU-a

Kako naše društvo postaje sve mobilnije, EU nastoji svojom prometnom politikom pridonijeti rješavanju problema s kojima se suočavaju naši prometni sustavi:

Dva vlaka velikih brzina s logotipovima raznih europskih željezničkih poduzeća © EU

Nove pruge velikih brzina europskim građanima širom EU-a omogućuju siguran, brz, udoban i ekološki prijevoz.

  • preopterećenost prometa pogađa i cestovni i zračni promet. Ona Europu godišnje košta oko 1 % njezina BDP-a, a u budućnosti se očekuje daljnje povećanje teretnog i putničkog prometa.
  • ovisnost o nafti – usprkos povećanoj energetskoj učinkovitosti, sektor prometa još uvijek ovisi o nafti za 96 % svojih energetskih potreba. Budućih desetljeća nafte će biti sve manje i sve više će se dobavljati iz nestabilnih dijelova svijeta. Očekuje se da će cijena nafte 2050. godine biti dvostruko veća od cijene nafte u 2005.
  • emisije stakleničkih plinova – ako se želi ograničiti porast globalnog zatopljenja na samo 2º C, EU treba do 2050. godine smanjiti emisije u svom prometnom sektoru za 60 % (odnosno za 80 – 95 % sveukupno) u usporedbi s količinom emisija 1990. godine.
  • infrastruktura je na području EU-a neujednačeno razvijena. Na primjer, većina država članica iz istočne Europe nema namjenske pruge velikih brzina, a konvencionalne željezničke pruge često su u lošem stanju.
  • konkurencija – prometni sektor EU-a suočava se s rastućom konkurencijom na svjetskim prometnim tržištima koja se brzo razvijaju.

Pregled statističkih podataka o prometu možete pronaći ovdje:
Povezivanje za konkurentnost: prometna infografika English (en)
Promet 2050.: 50 činjenica i brojki

Dostignuća EU-a do danas

Tijekom zadnjih 20 godina politika EU-a omogućila je mnoga dostignuća u prometnom sektoru:

  • sigurniji zračni, pomorski i cestovni promet
  • pristojno radno vrijeme za ljude koji rade u prometnoj industriji
  • više vrsta prijevoza za putnike i poduzeća
  • smanjenje zagađenja
  • tehnološki napredak u svrhu čišćeg prometa

20 godina dostignuća u prometu (brošura) English

Učinci većeg tržišnog natjecanja u prometnom sektoru EU-a

Cestovni promet – Autoprijevoznici danas mogu poslovati izvan matične države te se tako na međunarodnim vožnjama ne vraćaju prazni. Ta nova fleksibilnost potiče tržišno natjecanje, poboljšava kvalitetu i teretnog i putničkog prijevoza, snižava troškove te čini prijevoz učinkovitijim, čime se smanjuje zagađenje. Zajedničke tehničke norme također su poboljšale razinu sigurnosti.

Zračni promet – Putovanje avionom postalo je dostupnije i jeftinije zahvaljujući novim zračnim prijevoznicima, uvođenju novih linija i stotinama usluga koji povezuju brojne zračne luke diljem Europe. EU-ova inicijativa jedinstveno europsko nebo English omogućit će da se taj trend nastavi. Zahvaljujući sporazumima o „otvorenom nebu” English (en) svaki zračni prijevoznik EU-a može letjeti iz bilo koje zračne luke EU-a u zračne luke drugih država. Sporazumi o otvorenom nebu sklopljeni su s SAD-om, zemljama zapadnog Balkana, Marokom, Jordanom, Gruzijom i Moldavijom – a sklopit će se i drugi.

Željeznički promet – Svako registrirano željezničko poduzeće danas može pružati svoje usluge širom EU-a. Mreža željezničkih pruga velikih brzina znatno se proširila tijekom zadnjih godina što putnicima štedi vrijeme i novac. Planiraju se daljnja poboljšanja.

Budućnost željeznice u Europi (video) English

Pomorski promet – 75 % europske trgovine s drugim zemljama i 40 % teretnog prometa unutar Europe obavlja se morem, a oko 400 milijuna putnika koristi se europskim plovnim putevima svake godine. Otvaranje pomorskog tržišta omogućilo je pomorskim prijevoznicima da nesmetano posluju u drugim zemljama.

Prava putnika

Interese putnika u EU-u štite brojna prava putnika .

Preuzmite aplikaciju o pravima putnika (na vašem jeziku) na svoj pametni telefon.

Sigurnost

  • Broj smrtnih slučajeva na europskim cestama prepolovio se između 1992. i 2010. godine (sa 70 000 na 31 000 slučajeva). U okviru politike o sigurnosti na cestama EU nastoji taj broj smanjiti za dodatnih 50 % do 2020. godine.
  • Nesigurnim zračnim prijevoznicima zabranjeno je letenje u Europi.
  • Donesena su rigoroznija pravila o pomorskoj sigurnosti koja obuhvaćaju oštrije inspekcijske preglede brodova, kazne za zagađenje uzrokovano grubom nepažnjom i ubrzano povlačenje tankera s jednostrukom oplatom iz plovidbe.
  • EU utvrđuje standarde sigurnosne zaštite i sigurnosti i financira samo one nove infrastrukturne projekte koji zadovoljavaju te standarde.
  • EU surađuje s organizacijama kao što su Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva English et l’Organisation maritime internationale English i Međunarodna pomorska organizacija English u svrhu promicanja standarda sigurnosne zaštite i sigurnosti u ostatku svijeta.

Pametan i održiv promet

Promet u centru Londona © Shutterstock

London je prvi među glavnim gradovima koji vozačima automobila naplaćuje ulazak u centar grada.

EU podupire istraživanja i učinkovitu primjenu novih ekoloških prometnih tehnologija. Novim zakonodavstvom EU-a snizit će se gornje granice automobilskih emisija ugljikovog dioksida i promicati veća učinkovitost goriva i upotreba alternativnih goriva.

Infrastruktura i financiranje

Dio Eu-ove politike transeuropskih mreža koji se odnosi na prometnu infrastrukturu namijenjen je stvaranju multimodalne „osnovne mreže” koja povezuje važne gradove i spaja zapadne i istočne dijelove EU-a. Opći pristup EU-a u području prometne infrastrukture usmjeren je i na druge ciljeve, kao što su socijalna kohezija i ublaživanje klimatskih promjena.

Prometna se infrastruktura financira iz Instrumenta za povezivanje Europe English (CEF) koji raspolaže proračunom od 50 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine i s pomoću kojeg će se uspostaviti visoko učinkovite, održive i međusobno povezane transeuropske mreže u području prometa, energetike te širokopojasnih i digitalnih usluga.

Uz javno financiranje potreban je nov pristup u području prometnih pristojbi u cilju stvaranja pravednog financijskog okruženja koje odražava načela „zagađivač plaća” i „korisnik plaća”.

Vrh

Vrh


Video zapisi


Ostanite povezani

Facebook

  • Europski tjedan pokretljivostiEnglish (en)

Vrh

KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?