You are here:

Jedno tržište bez granica

Na jedinstvenom tržištu EU-a (ponekad se naziva i unutarnje tržište) ljudi, roba, usluge i novac mogu se kretati na području EU-a jednako slobodno kao unutar jedne države. Ključnu ulogu u uklanjanju prepreka trgovini ima uzajamno priznavanje.

Građani EU-a mogu studirati, živjeti, kupovati, raditi i umiroviti se u bilo kojoj državi članici EU-a, a mogu i uživati u proizvodima iz cijele Europe.

Nema više nacionalnih prepreka

U cilju stvaranja tog jedinstvenog tržišta uklonjene su stotine tehničkih, zakonskih i birokratskih prepreka slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju među državama članicama EU-a.

Poduzeća su zbog toga proširila svoje poslovanje. Zahvaljujući tržišnom natjecanju cijene su pale, a potrošačima se nudi veći izbor:

  • telefonski pozivi u Europi znatno su jeftiniji nego prije 10 godina
  • mnoge cijene zračnog prijevoza znatno su smanjene i povezana su nova odredišta
  • mnoge privatne osobe i poduzeća sad mogu izabrati svoje opskrbljivače električnom energijom i plinom.

Istovremeno, uz pomoć raznih europskih tijela nadležnih za tržišno natjecanje i regulatornih tijela, EU osigurava da te povećane slobode ne narušavaju pravednost, zaštitu potrošača i ekološku održivost.

Velika poslovna prilika

Europska poduzeća koja posluju u EU-u imaju neograničen pristup gotovo 500 milijuna potrošača, zahvaljujući kojima mogu ostati konkurentna. Jedinstveno tržište privlačno je i stranim ulagačima.

Gospodarska integracija može biti velika prednost i u razdoblju recesije jer se njome državama članicama EU-a omogućuje da i dalje međusobno trguju umjesto da uvode protekcionističke mjere kojima bi se kriza dodatno pogoršala.

Još postoje neke prepreke

Međutim, u područjima u kojima integracija traje dulje još postoje mnoge prepreke, primjerice sljedeće:

  • rascjepkanim nacionalnim poreznim sustavima otežava se integracija tržišta i narušava učinkovitost
  • još postoje odvojena nacionalna tržištafinancijskih usluga, energije i prijevoza,
  • e-trgovina sporije se razvija među državama članicama EU-a nego na nacionalnoj razini, a u pravilima, standardima i praksama postoje znatne razlike
  • uslužni sektor zaostaje za tržištima robe iako poduzeća još od 2006. imaju mogućnost ponude niza usluga izvan svoje matične države
  • pravila o priznavanju stručnih kvalifikacija potrebno je pojednostavniti kako bi se kvalificiranim radnicima olakšao pronalazak zaposlenja u drugim državama članicama EU-a.

Tržište financijskih usluga poseban je slučaj. Nadziranjem financijskih institucija, reguliranjem složenih financijskih proizvoda i uvođenjem zahtjeva za povećanjem kapitala banaka EU želi izgraditi snažan i siguran financijski sektor te pri tome izbjeći ponavljanje krize iz 2009. Stvaranjem bankarske unije mehanizmi za nadzor nad bankama i njihovo rješavanje u nekoliko država članica preneseni su s nacionalne razine na razinu EU-a. Planira se i pokretanje unije tržišta kapitala na razini EU-a, a ciljevi su joj sljedeći:

  • smanjenje rascjepkanosti na financijskim tržištima
  • diversifikacija izvora financiranja
  • ojačavanje tokova kapitala među državama članicama EU-a
  • poboljšanje pristupa financiranju za poduzeća, a posebno za mala i srednja poduzeća.

Kontrole na vanjskim granicama

Građanima EU-a nije potrebna putovnica za putovanje unutar schengenskog prostora, koji trenutačno čini 26 država:

  • sve države članice EU-a osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine
  • Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Države schnegenskog prostora više ne provode kontrole na unutarnjim granicama, ali pojačale su kontrole na vanjskim granicama EU-a.

Kako bi se osigurala sigurnost u schengenskom prostoru, te su države također pojačale policijsku suradnju, a posebno u pogledu gonjenja i stalnog nadzora osumnjičenika koji se kreću među državama. Schengenskim informacijskim sustavom policijskim i carinskim službenicima te tijelima nadležnima za kontrolu nacionalnih granica omogućuje se razmjena upozorenja o traženim i nestalim osobama ili o ukradenim vozilima i dokumentima.