Pomorstvo i ribarstvo


Izvori prihoda mnogih građana EU-a ovise o moru i morskim resursima – o ribama, naravno, ali i o energiji iz odobalnih vjetroelektrana, naftnih i plinskih polja. Trgovinska razmjena trgovačke flote EU-a ovisi o oceanima svijeta. Obalna područja privlače turiste, a turizam je jedan od izvora prihoda.

Kad je toliko toga u pitanju, morske resurse treba koristiti odgovorno, spriječiti prekomjeran izlov i osigurati da se morskom i obalnom okolišu ne nanosi šteta crpljenjem nafte i plina.

Ribarstvo – važnost očuvanja

Ribarstvena industrija EU-a četvrta je po veličini na svijetu i opskrbljuje tržište ribom s otprilike 6,4 milijuna tona godišnje. Ribolov i prerada ribe osiguravaju radna mjesta za više od 350 000 ljudi.

EU čini sve kako bi osigurao održivost ribolova, u gospodarskom i ekološkom smislu, istovremeno štiteći interese potrošača i uzimajući u obzir potrebe ribara.

Upravo su to ciljevi reforme Zajedničke ribarstvene politike EU-a , koja je započela u siječnju 2014.: osigurati izvore prihoda ribara i istovremeno zaustaviti prekomjeran izlov ribe i iscrpljivanje ribljih stokova.

Potpora novom zakonodavstvu pruža se u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iz kojeg će se u razdoblju od 2014. do 2020. financirati projekti kojima je cilj

  • uvesti inovativne tehnike ribolova
  • stvoriti nova tržišta za morske plodove
  • poboljšati kvalitetu života u obalnim područjima.

Time će se pomoći ribarima u prijelazu prema održivom ribolovu te obalnim zajednicama u diversifikaciji njihovih gospodarstava.

Međunarodna suradnja

EU surađuje s tijelima UN-a i vodi pregovore u okviru regionalnih i međunarodnih ribarskih organizacija kako bi osigurao da su sva vodna područja regulirana na transparentan i održiv način i spriječio prekomjeran izlov ribljih stokova.

Dvostranim sporazumima sa zemljama koje nisu članice EU-a ribarima iz EU-a pruža se pristup ribama u udaljenim vodama uz iste uvjete održivosti koji se primjenjuju u EU-u. Time se omogućuje neprekidna opskrbljenost tržišta EU-a. Zauzvrat zemlje partneri (uključujući zemlje u razvoju) primaju financijska sredstva koja mogu uložiti u svoje ribarstvene industrije i povećanje svojih ribljih stokova.

Održiv uzgoj riba i morskih plodova

Jaz između količine konzumiranih morskih plodova u EU-u i količine ulova ribarstvene industrije sve je veći, a u određenoj mjeri moguće ga je smanjiti s pomoću akvakulture. Četvrtina ribe i morskih plodova trenutačno proizvedenih u EU-u već dolazi iz ribogojilišta i drugih oblika akvakulture. S obzirom na količinu dagnje, kalifornijska pastrva i atlantski losos najvažnije su vrste koje se uzgajaju u EU-u, a slijede ih kamenice, orade, šarani, kućice i brancini.

U europskoj akvakulturi uspostavljeni su visoki standardi zaštite okoliša, zdravlja životinja i sigurnosti potrošača, međutim taj sektor posljednjih godina stagnira. Da bi se taj trend promijenio i potaknula opskrba svježom, zdravom i lokalno proizvedenom hranom, doneseno je novo zakonodavstvo.

Nezakoniti ribolov

Nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovom iscrpljuju se riblji stokovi, uništavaju se morska staništa, narušava se tržišno natjecanje te se poštene ribare stavlja u nepovoljniji položaj i slabi obalne zajednice, pogotovo u zemljama u razvoju.

EU nastoji riješiti problem rupa u zakonodavstvu zbog kojih subjekti koji se bave nezakonitim ribolovom mogu ostvarivati dobit. U EU se mogu uvoziti ili iz njega izvoziti isključivo proizvodi morskog ribarstva koje je zemlja zastave ili zemlja izvoznica potvrdila kao zakonite. Svim subjektima iz EU-a koji se bave nezakonitim ribolovom bilo gdje u svijetu, pod bilo kojom zastavom, mogu se odrediti znatne kazne razmjerne gospodarskoj vrijednosti njihova ulova, što im onemogućuje ostvarivanje dobiti.

Održiva konzumacija ribe

Održivost se odnosi i na način na koji konzumiramo morske plodove. Stoga EU i europske vlade nastoje osvijestiti potrošače o tom pitanju.

Iako potrošači imaju veliku slobodu izbora pri kupnji, važno je da se njihovo ponašanje podudara sa svim drugim komponentama lanca opskrbe.

Primjerice, prema novim pravilima označivanja za ribe, mekušce, rakove i alge svi proizvodi koji se prodaju potrošačima ili objektima javne prehrane u EU-u moraju sadržavati sljedeće informacije:

  • trgovački i znanstveni naziv vrste
  • je li proizvod ulovljen u moru ili slatkoj vodi ili je uzgojen
  • ribolovno područje ili područje proizvodnje i vrsta upotrijebljenog ribolovnog alata
  • je li proizvod odmrznut i do kojeg ga je datuma najbolje upotrijebiti, u skladu s općim propisima označivanja hrane.

Gospodarska korist

Mora i oceani važni su pokretači europskoga gospodarstva. EU ima najveći broj trgovačkih luka (1200) i najveću trgovačku flotu na svijetu. 90% trgovine sa zemljama koje nisu članice EU-a i 40% trgovine u EU-u odvija se pomorskim putem. Taj sektor osigurava otprilike 5,4 milijuna radnih mjesta i stvara bruto dodanu vrijednost od gotovo 500 milijardi eura godišnje.

Međutim i dalje postoji velik neiskorišteni potencijal za inovacije i rast, osobito u nekim područjima. Zato je posljednjih godina EU proširio područje primjene svoje pomorske politike kako bi obuhvatio sve načine korištenja pomorskog prostora.

Njegovi su dugoročni ciljevi utvrđeni u strategiji plavog rasta , uključujući:

  • razvoj sektora s velikim potencijalom, primjerice akvakulture, obalnog turizma, morske biotehnologije, energije oceana i pomorskog rudarstva
  • pružanje znanja, pravne sigurnosti i sigurnosti s pomoću digitalne karte europskog morskog dna, planiranja morskog prostora (kojim se pridonosi učinkovitosti i održivosti pomorskih djelatnosti) i integriranog pomorskog nadzora (kojim se tijelima koja se bave pomorskim nadzorom nude novi alati za razmjenu informacija, čineći nadzor jeftinijim i učinkovitijim)
  • prilagođene strategije za određena mora (Jadransko i Jonsko more, Arktički ocean, Atlantski ocean, Baltičko more, Crno more, Sredozemno more, Sjeverno more) kojima se promiču i suradnja između susjednih država.

Kako bi se osvijestila iznimna važnost zdravih mora i oceana za naše živote, EU svake godine 20. svibnja obilježava English Europski dan pomorstva.

Vrh

Pomorstvo i ribarstvo

Rukopis ažuriran u studeni 2014.

Ova publikacija je dio serije "Objašnjena Europska Unija"


Vrh



KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?