Pomorstvo i ribarstvo


Izvori prihoda mnogih građana EU-a ovise o moru i morskim resursima – o ribama, naravno, ali i o energiji s odobalnih naftnih i plinskih polja. Trgovinska razmjena trgovačke flote EU-a ovisi o oceanima svijeta. Obalna područja privlače turiste, a turizam je važna grana gospodarstva. Kad je toliko toga u pitanju, morske resurse treba koristiti odgovorno, sprječavajući prekomjeran izlov i nanošenje štete morskom i obalnom okolišu crpljenjem nafte i plina.

Ribarstvo – važnost očuvanja

Ribarstvena industrija EU-a četvrta je po veličini u svijetu, opskrbljujući tržište ribom u količini od otprilike 6,4 milijuna tona godišnje. Ribolov i prerada ribe osiguravaju radna mjesta za više od 350 tisuća ljudi.

Prioritet EU-a omogućiti je gospodarsku i ekološku održivost ribolova, istovremeno uzimajući u obzir interese potrošača.

U tu je svrhu Komisija nedavno predložila znatnu reformu Zajedničke ribarstvene politike EU-a u cilju da se osiguraju izvori prihoda ribara i istovremeno zaustavi prekomjeran izlov ribe i iscrpljivanje ribljeg fonda.

Predlaže se osnivanje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) za razdoblje od 2014. do 2020. Tim će se fondom pomoći ribarima u prijelazu prema održivom ribolovu te obalnim zajednicama diversificirati svoja gospodarstva financiranjem projekata u okviru kojih se otvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života u tim regijama.

Ribari istovaruju ulov © Van Parys Media

Pomoć pri očuvanju ribljih fondova za budućnost jedan je od glavnih ciljeva ribarstvene politike EU-a.

Međunarodna suradnja i pomoć

EU ima sa zemljama izvan EU-a sporazume o partnerstvu u ribarstvu i vodi pregovore u okviru regionalnih i međunarodnih ribarskih organizacija kako bi osigurao da su sva vodna područja regulirana na transparentan i održiv način i spriječio prekomjeran izlov ribe.

Uz to, tim se dogovorima ribarima EU-a pruža pristup ribama u udaljenim vodama te omogućuje neprekidna opskrbljenost tržišta EU-a u zamjenu za financijska sredstva koja zemlje izvan EU-a, uključujući zemlje u razvoju, mogu uložiti u svoje ribarstvene industrije i povećavanje ribljih fondova.

Održiv uzgoj riba i morskih plodova

Jaz između količine konzumiranih morskih plodova u EU-u i količine ulova ribarstvene industrije sve je veći. Dio tog jaza može prevladati akvakultura. Četvrtina ribe i morskih plodova trenutačno uzgojenih u EU-u već dolazi iz ribogojilišta i drugih oblika akvakulture. S obzirom na količine najvažnije su akvakulturne vrste EU-a dagnje, Rainbow pastrve i atlantski losos te kamenice, orade, šarani, vongole i brancini.

U europskoj akvakulturi uspostavljeni su visoki standardi zaštite okoliša, zdravlja životinja i potrošača. Međutim, ribarstvena je industrija bila u zatišju posljednjih godina, što Komisija namjerava preokrenuti specifičnim prijedlozima u okviru reforme zajedničke ribarstvene politike.

Vjetroturbine © EU

Odobalni izvori energije doprinose čistoj proizvodnji energije a i zapošljavanju i gospodarskom rastu.

Pomorska dimenzija

EU ima najveću pomorsku površinu (1200 luka) i najveću trgovačku flotu na svijetu. 90 % vanjske i 40 % unutarnje trgovine obavlja se morskim putem.

U okviru ribarstvene politike EU-a uvijek se vodilo računa o pitanjima okoliša. Međutim, u posljednje se vrijeme pomorskom politikom nastoji obuhvatiti sve oblike korištenja europskog pomorskog prostora. Cilj je da se koristeći jake strane i tradiciju Europe u području morskog istraživanja, tehnologije i inovacija pridonosi strategiji Europa 2020 za pametan, održiv i inkluzivan rast.

Pomorskom politikom EU-a obuhvaćeni su pomorski prijevoz, konkurentno pomorsko poduzetništvo, zapošljavanje, znanstvena istraživanja, ribarstvo i zaštita morskog okoliša. Cilj je osigurati gospodarski razvoj, a istovremeno čuvati održivost okoliša.

Kako bi naglasio važnost mora kao bitnog dijela našeg društva i gospodarstva, EU 20. svibnja svake godine slavi "Europski dan pomorstva".

Vrh

Ribarstvo i pomorstvo

Objavljeno u siječnju 2013.

Ova publikacija je dio serije "Objašnjena Europska Unija"


Vrh


Video zapisi


KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?