Gospodarska i monetarna pitanja


Države članice EU-a usklađuju svoje nacionalne gospodarske politike kako bi mogle zajednički djelovati kada budu suočene s izazovima, primjerice s trenutačnom gospodarskom i financijskom krizom. Osamnaest država otišlo je i korak dalje s usklađivanjem tako što su uvele euro kao svoju valutu.

Sve države članice dio su Ekonomske i monetarne unije (EMU) koja je okvir gospodarske suradnje. Zajednički ciljevi su:

  • promicanje održivog rasta, radnih mjesta i više razine socijalne skrbi za sve;
  • usklađen odgovor na globalne gospodarske i financijske izazove;
  • pomoći državama članicama da se bolje suočavaju sa šokovima izvana.

Slanje novca djeci koja studiraju u inozemstvu povoljnije je zahvaljujući EU-u.

Usklađen odgovor na krizu

Od kada je u listopadu 2008. započela financijska i gospodarska kriza, nacionalne su vlade zajedno s Europskom središnjom bankom (ESB) i Komisijom radile na:

  • ponovnom uspostavljanju stabilnosti i stvaranju pravih uvjeta za rast i zapošljavanje – usklađivanjem nadzora, intervencije i podupiranja banaka
  • zaštiti štednje – povećanjem nacionalnih jamstava za bankovne račune na najmanje 100 000 eura po klijentu i po banci
  • osiguravanju dostupnosti povoljnih kredita za poduzeća i domaćinstva 
  • uvođenju boljeg sustava upravljanja gospodarstvom i financijama EU-a

Kako bi spriječile potpuni kolaps bankovnog sustava vlade EU-a pružile su svojim bankama hitnu pomoć neviđenih razmjera. Trinaest posto godišnjeg BDP-a Europske unije ili 1,6 bilijuna eura ubrizgano je u sustav u obliku jamstava ili izravnog kapitala u razdoblju između 2008. i 2011.  

Kako bi se očuvala financijska stabilnost EU-a i smanjila napetost na tržištima državnog duga u europodručju, EU je uspostavio sigurnosnu mrežu za članice europodručja u poteškoćama: Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). Tim se mehanizmom, koji je najveća međunarodna financijska institucija na svijetu, zamjenjuju prošli privremeni mehanizmi. Sa svojim zajmovnim kapacitetom od 500 milijardi eura postao je stalnim elementom sveobuhvatne strategije EU-a kojim se osigurava financijska stabilnost u europodručju.

Više informacija o odgovoru EU-a na krizu i poboljšanom upravljanju eurom i Europskom ekonomskom i monetarnom unijom (EMU) možete pronaći ovdje „Financijska i gospodarska kriza”.

Prednosti eura

Uporabom eura kao zajedničke valute u velikom dijelu Europe olakšalo se EU-u da na usklađen način odgovori na globalnu kreditnu krizu. Na taj se način pružilo više stabilnosti nego što bi to inače bilo moguće. ESB-u je na primjer omogućeno da smanji kamatne stope u čitavom europodručju (umjesto da svaka država određuje svoj devizni tečaj) tako da banke u čitavom EU-u sada uz jednake uvjete mogu uzimati zajmove jedna od druge te ih jedna drugoj davati.

Prednosti postojanja jedinstvene valute kojom se koristi preko 333 milijuna građana EU-a, su sljedeće:

  • Ljudi ne moraju mijenjati novce kada putuju ili posluju u europodručju te na taj način štede i vrijeme i troškove transakcija.
  • Prekogranična plaćanja koštaju puno manje (ili su besplatna).
  • Potrošači i poduzeća mogu lakše usporediti cijene što potiče poduzeća da snize svoje visoke cijene.

Europodručje je jamstvo stabilnosti cijena. ESB određuje ključne kamatne stope kojima će omogućiti da inflacija u europodručju ostane ispod 2 % u srednjoročnom razdoblju. U ESB-u se upravlja deviznim pričuvama te se može intervenirati na deviznim tržištima kako bi se utjecalo na devizni tečaj.

Kako se pridružiti europodručju

Od država članica EU-a koje se nalaze izvan europodručja očekuje se da se pridruže europodručju kada njihova gospodarstva budu spremna. Zemlje koje su u 2004., 2007. i 2013. postale članice EU-a prelaze postupno na euro. Danska i Ujedinjena Kraljevina ostale su u skladu s posebnim političkim dogovorom izvan europodručja.

Kako bi se pridružila europodručju, stara valuta države mora imati stabilan devizni tečaj najmanje dvije godine. Postoje i drugi strogi uvjeri u pogledu

  • kamatnih stopa
  • proračunskih deficita
  • visine državnog duga
  • stopa inflacije 

Povoljnija prekogranična plaćanja

Uloga ESB-a nije samo održati stabilnost cijena, već i osigurati da prekogranična plaćanja u eurima budu što povoljnija za banke i njihove klijente.

Za velike iznose novca ESB i središnje nacionalne banke koriste se sustavom plaćanja u stvarnom vremenu poznatom kao TARGET2. Pokretanjem projekta TARGET2-Securities u lipnju 2015. prekogranične transakcije vrijednosnica u Europi provodit će se putem jedinstvene platforme kojom upravlja Eurosustav. Namire vrijednosnih papira postat će stoga sigurnije i učinkovitije.

ESB i Europska komisija zajednički rade na uspostavljanju Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) kako bi prednosti povoljnijeg i učinkovitijeg plaćanja bile svima dostupne. Sva plaćanja u eurima će se naposljetku tretirati jednako bez obzira radi li se o bankovnom prijenosu, plaćanjima karticom ili o izravnom terećenju računa. Neće biti važno radi li se o nacionalnom ili prekograničnom plaćanju. Pogodnosti se trenutačno u EU-u proširuju na kreditne transfere i plaćanja izravnim terećenjem računa.

Vrh

Vrh


Video zapisi


Ostanite povezani

Twitter

  • Europska komisija - gospodarski i financijski posloviEnglish (en)

Vrh

KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?