You are here:

Ekonomska i monetarna politika

Države članice EU-a usklađuju svoje nacionalne ekonomske politike kako bi mogle zajednički djelovati kada budu suočene s izazovima, primjerice s trenutačnom gospodarskom i financijskom krizom. Devetnaest država otišlo je i korak dalje s usklađivanjem tako što su uvele euro kao svoju valutu.

Sve države članice (unutar ili izvan europodručja) dio su ekonomske i monetarne unije (EMU), okvira za ekonomsku suradnju osmišljenog za promicanje stvaranja radnih mjesta i održivog razvoja te usklađivanje našeg odgovora na globalne ekonomske i financijske izazove.

Usklađen odgovor na krizu iz 2008.

Od kada je u listopadu 2008. započela financijska i gospodarska kriza, nacionalne su vlade zajedno s Europskom središnjom bankom (ESB) i Komisijom radile na:

  • ponovnom uspostavljanju financijske stabilnosti i stvaranju pravih uvjeta za rast i zapošljavanje – usklađivanjem nadzora, intervencije i podupiranja banaka
  • zaštiti štednje – povećanjem nacionalnih jamstava za bankovne račune na najmanje 100 000 EUR po stranci i po banci
  • osiguravanju dostupnosti povoljnih kredita za poduzeća i domaćinstva
  • uvođenju boljeg sustava upravljanja gospodarstvom i financijama EU-a

Kako bi spriječile velike poremećaje u bankovnom sustavu, mnoge vlade EU-a pružile su svojim bankama hitnu pomoć neviđenih razmjera. Između 2008. i 2011. 1,6 bilijuna EUR, što je 13 % godišnjeg BDP-a EU-a, uloženo je u sustav putem jamstava ili izravnog kapitala.

Kako bi se očuvala financijska stabilnost EU-a i smanjila napetost na tržištima državnog duga u europodručju, EU je uspostavio sigurnosnu mrežu za članice europodručja u poteškoćama: Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) . Tim se mehanizmom, koji je najveća međunarodna financijska institucija na svijetu s efektivnim zajmovnim kapacitetom od 500 milijardi EUR, zamjenjuju prethodni privremeni mehanizmi.

Između 2011. i 2013. EU je uveo nova, stroža pravila (među ostalim i međunarodni sporazum) kako bi pomnije provjeravao javni dug i deficit te osigurao da vlade ne troše iznad svojih mogućnosti.

Ta su se pravila nadovezala na glavni alat EU-a za očuvanje ekonomske stabilnosti i fiskalne discipline, Pakt o stabilnosti i rastu, te na sveobuhvatan način ojačavaju njegovu primjenu:

  • većim naglaskom na smanjenje visokih razina državnog duga
  • prilagođavajući postupak u slučaju prekomjernog deficita Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) tako da ga se može pokrenuti ne samo u slučaju deficita u određenoj godini nego i većim i značajnijim promjenama u državnom dugu.
  • uspostavom godišnjeg ciklusa usklađivanja ekonomske politike pod vodstvom Komisije. Svake se godine radi detaljna analiza programa gospodarskih reformi vlada EU-a te se izdaju preporuke za sljedećih 12 do 18 mjeseci.
  • Stroža provedba fiskalnih pravila, među ostalim, strože kazne za države europodručja koje prekrše fiskalna pravila.
  • novim načinima nadzora rizičnih ekonomskih neravnoteža, poput nekretninskih balona (u cijenama nekretnina, dionica itd.) i slabljenja konkurentnosti, te rješavanjem tih pitanja prije nego što zaprijete ekonomskoj stabilnosti zemlje ili cijelog europodručja ili EU-a.

Više o odgovoru EU-a na krizu iz 2008..

Prednosti eura

Prednosti postojanja jedinstvene valute kojom se koristi gotovo 340 milijuna građana EU-a:

  • ljudi ne moraju mijenjati novce kada putuju ili posluju u europodručju te na taj način štede i vrijeme i troškove transakcija.
  • prekogranična plaćanja koštaju puno manje (ili su besplatna).
  • potrošači i poduzeća mogu lakše usporediti cijene što potiče poduzeća da snize svoje visoke cijene.

Europodručje jamči stabilne cijene. ESB određuje ključne kamatne stope kojima će omogućiti da inflacija ostane blizu, ali ispod 2 %. U ESB-u se upravlja dijelom deviznih pričuva te se može intervenirati na deviznim tržištima kako bi se utjecalo na devizni tečaj.

Veličinom i snagom europodručja stvara se snažnija i stabilnija valuta kojom se njegove članove može zaštititi od vanjskih šokova i nemira na tržištu valuta više nego što bi to same zemlje postigle pojedinačno.

Kako se zemlje EU-a pridružuju europodručju

Od svih se država članica očekuje da usvoje euro kada su njihova gospodarstva za to spremna. Jedino su Danska i Ujedinjena Kraljevina službeno odlučile ne pristupiti europodručju.

Kako bi se pridružila europodručju, valuta države mora imati stabilan devizni tečaj najmanje dvije godine. Postoje i drugi strogi uvjeri u pogledu:

  • kamatnih stopa
  • proračunskih deficita
  • visine državnog duga
  • stopa inflacije

Povoljnija prekogranična plaćanja

Uloga ESB-a nije samo održati stabilnost cijena, već i osigurati da plaćanja u eurima primateljima u drugim zemljama u europodručju budu što povoljnija za banke i njihove klijente.

Za velike iznose novca ESB i središnje nacionalne banke koriste se sustavom plaćanja u stvarnom vremenu poznatom kao TARGET2. Pokretanjem projekta TARGET2-Securities u lipnju 2015. prekogranične transakcije vrijednosnica u Europi provodit će se (sigurnije i učinkovitije) putem jedinstvene platforme kojom upravlja Eurosustav (centralne banke europodručja i ESB).

ESB i Komisija zajednički rade na uspostavljanju Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) kako bi prednosti povoljnijeg i učinkovitijeg plaćanja bile dostupne na cijelom kontinentu.

U praksi to znači da se u 34 europske zemlje Odaberi prijevod prethodne poveznice   English (en) sva plaćanja u eurima (bankovni prijenosi, plaćanja karticom, izravno terećenje računa itd.) jednako tretiraju, bez obzira na to odvija li se plaćanje između stranaka u istoj ili u različitim zemljama.