You are here:

Carina

Slobodna trgovina u Europi

Zahvaljujući carinskoj uniji EU-a

  • carinjenje robe pri prelasku granice između država članica EU-a stvar je prošlosti
  • uveden je jedinstven sustav carinjenja uvoza iz država koje nisu članice EU-a. 

Carinici omogućuju protok trgovine i nizom aktivnosti štite građane EU-a.

Carinska unija jedinstveno je trgovinsko područje slobodnog kretanja robe proizvedene unutar EU-a ili uvezene iz trećih zemalja. Tako se finski mobilni telefon može poslati u Mađarsku bez carinske kontrole ili plaćanja carine.

Carina na robu iz trećih zemalja, primjerice na televizorski prijamnik iz Južne Koreje, u načelu se plaća samo pri ulasku robe na područje EU-a, nakon čega više neće biti naplaćivanja pristojbi ni provjera.

S obzirom na veliku količinu robe koja ulazi u Uniju, carinska djelatnost usprkos svemu i dalje ima važnu ulogu. Carinske službe EU-a

  • obrade gotovo 16 % cjelokupnog svjetskog uvoza, dakle 2 milijarde tona robe godišnje
  • svake godine obrade više od 270 milijuna prijava.

Carina kao zaštita građana EU-a

Carinska zaštita uključuje:

  • provedbu pravila zaštite okoliša te zdravlja i sigurnosti (npr. zabranom ulaska kontaminirane hrane ili potencijalno opasnih električnih uređaja)
  • provjeru zakonitosti izvoza osjetljive tehnologije (koja bi se mogla upotrijebiti u izradi atomskog ili kemijskog oružja)
  • suzbijanje krivotvorene robe i piratstva u interesu zdravlja i sigurnosti, ali i osoba koje rade za zakonite proizvođače
  • provjeru bave li se osobe koje putuju s velikom količinom gotovine (ili istovjetno njoj) pranjem novca ili utajom poreza
  • pomoć policiji i službama useljavanja pri suzbijanju nezakonite trgovine ljudima, drogom, pornografijom i vatrenim oružjem koji su važni čimbenici organiziranog kriminala i terorizma
  • zaštitu ugroženih vrsta, primjerice nadziranjem trgovine bjelokošću, zaštićenim životinjama, pticama i biljkama
  • zaštitu europske kulturne baštine sprečavanjem krijumčarenja umjetničkog blaga.

Sprečavanje prijevare

Važan je zadatak carinskih službi EU-a i sprečavanje prijevare zbog koje vlade ostaju bez poreznih prihoda važnih za javnu potrošnju, posebice:

  • krivotvorene potvrde o podrijetlu prema kojima roba potječe iz zemlje u kojoj su niže uvozne carine
  • lažne prijave PDV-a i plaćanja koja ukazuju na fiktivnu trgovinu
  • utaja trošarina na, primjerice, cigarete.

Podaci o protoku trgovine

Carinski dužnosnici EU-a prikupljaju i statističke podatke radi:

  • provjere stvara li roba nepoštenu konkurenciju proizvodima iz EU-a
  • prepoznavanja trendova u gospodarstvu.