Vanjska i sigurnosna politika


Vanjska i sigurnosna politika EU-a koja se tijekom godina postupno razvijala, omogućuje EU-u da govori i djeluje jedinstveno kada je riječ o globalnim pitanjima. Zajedničkim djelovanjem 28 država članica EU-a ostvaruje puno veći utjecaj nego da svaka država članica slijedi vlastite politike.

Ugovorom iz Lisabona iz 2009. to je područje politike ojačano jer je uvedena

Mir i sigurnost

Vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a nastoji se

  • očuvati mir te ojačati međunarodnu sigurnost
  • promicati međunarodnu suradnju
  • razviti i učvrstiti
    — demokraciju
    — vladavinu prava
    — poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Diplomacija i partnerstvo

Promatrač EU-a na izborima na biračkom mjestu u Pakistanu 2013. – © EU

Promatrači EU-a na općim izborima u Pakistanu 2013.

EU je ključni akter kada je riječ o raznim pitanjima, od iranskog nuklearnog programa i stabilizacije Somalije te šireg područja Roga Afrike sve do globalnog zagrijavanja. Svoju zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, namijenjenu rješavanju sukoba te poticanju međunarodnog razumijevanja, temelji na diplomaciji. Trgovina, humanitarna pomoć, sigurnost i obrana često imaju dopunsku ulogu.

Kao najveći svjetski donator u području financiranja razvoja, Europska unija ima jedinstveno povoljan položaj za suradnju sa zemljama u razvoju.

Sama demografska i gospodarska snaga 28 država članica čini je važnom svjetskom silom. Ona je najveći svjetski trgovac s drugom najvažnijom svjetskom valutom, eurom. Njezinom jačanju doprinosi trend donošenja zajedničkih odluka u području vanjske politike.

Unija održava partnerstva s ključnim svjetskim sudionicima, uključujući sile u usponu. Ona nastoji osigurati da se ti odnosi temelje na uzajamnim interesima i prednostima uz uzajamno poštovanje prava i obveza.

Održava redovite sastanke na vrhu sa Sjedinjenim Državama, Japanom, Kanadom, Rusijom, Indijom i Kinom. Njezinim međunarodnim odnosima obuhvaćeno je sljedeće:

  • obrazovanje
  • okoliš
  • sigurnost i obrana
  • pitanje kriminala
  • ljudska prava.

Mirovne misije

Unija je poslala mirovne misije na nekoliko kriznih žarišta u svijetu. U kolovozu 2008. posredovala je pri postizanju dogovora o primirju između Gruzije i Rusije, poslala je svoje promatrače kako bi pratili stanje (Promatračka misija Europske unije u Gruziji RUEnglish) te je žrtvama sukoba pružala humanitarnu pomoć.

Unija financira projekte na Balkanu namijenjene izgradnji stabilnih društava u sedam zemalja. Jake policijske snage i pravosuđe (EULEX Kosovo SREnglish) potpora su pri osiguravanju zakona i reda.

Sredstva za djelovanje

Službenik misije EULEX na Kosovu daje letak čovjeku u autu - © EU

EULEX pruža informacije o ulozi EU-a u obnovi Balkana

Unija nema stalnu vojsku. Ona se u skladu sa svojom Zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP) françaisEnglish oslanja na ad hoc snage svojih država članica u sljedećim područjima:

  • zajedničke operacije razoružavanja
  • humanitarne zadaće i zadaće spašavanja
  • vojni savjeti i pomoć
  • sprečavanje sukoba i očuvanje mira
  • upravljanje krizama, npr. uspostava mira i stabilizacija nakon sukoba.

Od 2003. Europska unija provela je oko 30 civilnih misija i vojnih operacija na 3 kontinenta. Svi su oni bili odgovor na krize:

  • izgradnja mira u Indoneziji nakon tsunamija
  • zaštita izbjeglica u Maliju i Srednjoafričkoj Republici
  • borba protiv gusarstva u Somaliji i području Roga Afrike françaisEnglish.

Proširuje se uloga EU-a kao sigurnosnog čimbenika.

Od siječnja 2007. u mogućnosti je provoditi operacije brzog odgovora s dvjema paralelnim zasebnim borbenim skupinama. Svaka od njih sastoji se od 1 500 vojnika. Po potrebi se dvije operacije mogu pokrenuti gotovo istodobno. Odluke o slanju borbenih skupina donose nacionalni ministri država članica koji se sastaju u Vijeću Europske unije.

Partnerstvo s istokom

S obzirom na to da se EU proširio, zemlje istočne Europe i južnog Kavkaza postali su bliski susjedi. Njihova sigurnost, stabilnost i blagostanje sve više utječu na naše. Ključni je element u vanjskim odnosima EU-a uža suradnja između EU-a i njegovih istočnoeuropskih partnera – Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine.

Bliskije veze: Sredozemlje i Bliski istok

Pripravnice afganistanske policije u učionici; jedna od pripravnica razgovara s policijskom službenicom EUPOL-a - © EU

Obuka policijskih službenica za voditeljske pozicije u Visokoj policijskoj školi u Afganistanu

Početkom Arapskog proljeća u 2011. EU je ponovno pokrenuo svoju Europsku susjedsku politiku DeutschEnglishfrançais kako bi izrazio svoju solidarnost s onima koji pozivaju na demokraciju. Osmišljena radi jačanja odnosa EU-a sa susjedima na istoku i jugu, politikom se pruža sljedeće:

  • političko pridruživanje
  • gospodarska integracija
  • povećana mobilnost ljudi.

EU nastavlja podupirati prijelaz na demokraciju u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku unatoč mnogim političkim nestabilnostima i gospodarskim poteškoćama.

Radnom skupinom EU-Tunis koordinira se europska i međunarodna potpora Tunisu na njegovom putu ka demokraciji i snažnijem gospodarstvu. Slična je radna skupina EU-Egipat osnovana u studenome 2012.

EU podupire međunarodne napore da se na drukčiji način uspostavi mir na Bliskom istoku. Daje prednost dvodržavnom dogovoru s Palestinskom državom koja graniči s Izraelom. EU, UN, SAD i Rusija („Kvartet”) surađuju kako bi obje strane postigle dogovor.

Iranski nuklearni program početkom 2013. bio je jedan od najvećih izvora međunarodnih napetosti. Ključni sporazum potpisan s međunarodnom zajednicom u studenome bio je prvi korak prema rješavanju pitanja. Bilo je to priznanje EU-u za njegovu vodeću ulogu u mirovnim pregovorima u ime međunarodne zajednice.

Azija i Latinska Amerika

EU intenzivira odnose s regionalnim skupinama u Aziji i Latinskoj Americi. Komisija je sa svojim azijskim partnerima koji se brzo razvijaju stvorila „ojačana partnerstva” s pomoću sporazuma u koje su uključeni gospodarski, politički, društveni i kulturni elementi.

Buduća članstva u EU-u : zemlje Balkana

Hrvatska je postala 28. država članica EU-a u srpnju 2013., a bivša jugoslavenska republika Makedonija (BJRM), Crna Gora i Srbija službeno su priznate kao buduće članice. Za članstvo u EU-u prijavile su se Albanija te Bosna i Hercegovina.

U 2013. došlo je do preokreta u dijalogu između Srbije i Kosova. Iako je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije 2008., odluka o njegovom međunarodnom statusu još nije donesena. Zahvaljujući predanosti EU-a u posredovanju, te su dvije strane postigle ključni sporazum u travnju 2013. To je dokaz ustrajnosti prethodne Visoke predstavnice Catherine Ashton, premijera Srbije i premijera Kosova te odlučnog rada EU-a na uspostavi mira i pomirenju na zapadnom Balkanu. Time se pokazalo i da ljudi i zemlje u Europi i dalje traže bliskije veze s EU-om.

Donošenja odluka u okviru vanjske politike EU-a

Europsko vijeće tijelo je nadležno za donošenje konačnih odluka u Europskoj uniji koje čine predsjednici država i vlada 28 država članica. Sastaju se četiri puta godišnje kako bi utvrdili politička načela i opće smjernice.

Fotografija Federice Mogherini u Europskom parlamentu

Federica Mogherini, Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednica Europske komisije

Uloga Visoke predstavnice jest učiniti vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a dosljednijom. U skladu s tim, ona predsjeda mjesečnoj sjednici Vijeća za vanjske poslove koje čine 28 ministara vanjskih poslova EU-a. Prisutna je i na sastancima Europskog vijeća te izvješćuje o pitanjima iz područja vanjskih poslova.

Za većinu odluka o vanjskoj i sigurnosnoj politici potrebna je suglasnost svih država članica EU-a.

Uloga Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) jest pružanje podrške Visokoj predstavnici. Ona djeluje kao diplomatska služba EU-a. Mrežom s više od 139 delegacija i ureda diljem svijeta promiču se i štite europske vrijednosti i interesi.

Vrh

Vrh



Ostanite povezani

Facebook

  • Informativni centar ENPIEnglish (en)

Twitter

  • ENPI Informativni centarEnglish (en)

Vrh

KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Vezane teme

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?