Audiovizualno područje i mediji


Određena pravila EU-a vrijede za audiovizualne medije (film, televizija, video, radio) kao i za svu drugu robu i usluge kako bi se osiguralo njihovo slobodno i pošteno kretanje na jedinstvenom europskom tržištu bez obzira na način odašiljanja (tradicionalna televizija, video na zahtjev, internet i dr.).

To je cilj audiovizualne i medijske politike EU-a English, osobito Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama English. Osim toga, EU svojim programom Kreativna Europa English (en) u sektor audiovizualnih medija i kulture ulaže približno 1,4 milijarde EUR.

Osnovna pravila

Dijete gleda televiziju © Shutterstock

Pravilima EU-a djeca su zaštićena od neprikladnih sadržaja.

Ciljevi

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama od država članica zahtijeva se usklađenost nacionalih zakonodavstava radi sljedećih ciljeva:

  • stvaranje usporedivih uvjeta za nove audiovizualne medije u svim državama
  • zaštita djece i potrošača
  • zaštita medijskog pluralizma English
  • borba protiv rasne i vjerske mržnje
  • očuvanje kulturne raznolikosti
  • osiguranje neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela u području medija.

Metode

Sve države članice potiču se na poštovanje minimalnih standarda u sljedećim područjima:

  • oglašivanje i promocija – osnovna i posebna pravila te ograničenja za određene proizvode (npr. alkoholna pića, duhanske proizvode, lijekove), najviše 12 minuta oglašivanja po satu
  • planirana događanja – važna događanja kao što su olimpijske igre ili svjetsko nogometno prvenstvo moraju biti dostupna široj publici (ne samo putem televizijskih kanala koji se plaćaju)
  • zaštita djece – uvrštavanje u program emisija nasilnog i pornografskog sadržaja kasno navečer ili ograničavanje pristupa s pomoću uređaja kojim se omogućuje roditeljski nadzor
  • promicanje europskih filmova i audiovizualnog sadržaja – namjena najmanje polovine vremena emitiranja europskim filmovima i televizijskim programima; promicanje europske produkcije uslugom videa na zahtjev
  • osobe s invaliditetom – društva za medije potiču se da osiguraju dostupnost svojih audiovizualnih sadržaja osobama oštećenog vida i sluha

Na javnom savjetovanju 2013. Europska komisija razmotrila je posljedice približavanja tradicionalne televizije i interneta English za Europu.

Promicanje europskog sadržaja

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama English promiče se kulturna raznolikost podupiranjem produkcije i distribucije europskih filmova i drugih audiovizualnih sadržaja:

  • od nakladnika se zahtijeva da najmanje polovinu vremena emitiranja namijene europskim filmovima i programima (ne uključujući vijesti, sportska događanja, igre, oglašivanje, teletekst i televizijsku prodaju)
  • i uslugama videa na zahtjev treba se pridonijeti promicanju europske produkcije – države članice mogu određeni dio u katalozima usluga na zahtjev posvetiti europskoj produkciji ili na drugi način osigurati da ona u katalogu bude vidljivo prikazana; osim toga, države članice mogu od pružatelja usluga videa na zahtjev zahtijevati financijsku potporu produkciji i/ili kupovini tih djela.

Na međunarodnoj razini EU je, kao potpisnik UNESCO-ove Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, osigurao izuzeće od pravila Svjetske trgovinske organizacije o slobodnoj trgovini (kulturna iznimka), kojim se državama članicama omogućuje ograničenje uvoza kulturnih proizvoda, primjerice filmova.

Javna radiodifuzija

Države članice podupiru usluge javne radiodifuzije – Ugovorom iz Amsterdama iz 1999. priznao se značaj javne radiodifuzije u ispunjenju demokratskih, društvenih i kulturnih potreba (koje se ne ispunjuju na tržištu) te sprečavanju dominacije jednog ili više velikih sudionika u sektoru.

Zbog toga je državna potpora javnim televizijskim nakladnicima izuzeta od strogih pravila EU-a o državnim subvencijama, ali uz uvjet da se sredstva upotrijebe za obavljanje javnih usluga te da privatni televizijski nakladnici nisu nepošteno stavljeni u nepovoljan položaj.

Program Kreativna Europa

Cilj sedmogodišnjeg programa Kreativna Europa English (en) jest jačanje europskih kulturnih i kreativnih sektora osiguravanjem sredstava za najmanje:

  • 250 000 umjetnika i kulturnih djelatnika
  • 2000 kinematografa
  • 800 filmova
  • 4500 književnih prijevoda.

U okviru programa uspostavit će se i nov mehanizam financijskog jamstva kojim će se malim poduzećima u tom sektoru omogućiti pristup bankovnim zajmovima u vrijednosti do 750 milijuna EUR.

Filmski studio © Shutterstock

EU podupire europsku filmsku industriju.

Ciljevi programa

  • očuvanje i poticanje europske kulturne i jezične raznolikosti i bogatstva
  • poticanje gospodarskog rasta
  • pomoć umjetničkim i kreativnim sektorima da se prilagode digitalnom dobu i globalizaciji
  • stvaranje novih mogućnosti, tržišta i publike na međunarodnoj razini.

Filmska baština

EU potiče države članice na suradnju u području očuvanja i zaštite značajnih kulturnih djela, uključujući kinematografiju. U tu svrhu EU je objavio preporuku u kojoj je pozvao na metodičko prikupljanje, katalogiziranje, očuvanje i restauriranje europske filmske baštine English kako bi se mogla prenijeti budućim naraštajima.

Vrh

Vrh



KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?