Navigacijski put

Više Igara u dječjem kutku

EU:

o čemu je zapravo riječ ?

U prošlom stoljeću, nakon Drugog svjetskog rata, europski čelnici odlučili su se na suradnju kako bi riješili svoje probleme. Željeli su zauvijek zaustaviti sukobe i omogućiti ljudima da ponovno izgrade svoje živote te smisle nove i bolje načine kako bi se uzdržavali i međusobno trgovali.

Europski čelnici smatrali su da je jedan način kako bi se to postiglo kontrola količine ugljena i čelika koju može primiti svaka zemlja. Ugljen je bio važan jer je bio nužan za pogon tvornica koje su proizvodile sve što je ljudima bilo potrebno, uključujući čelik za strojeve, kuće, ceste i zgrade. Ugljen i čelik potrebni su i za proizvodnju oružja i tenkova. Ako sve zemlje zajedno odluče kako će se u Europi upotrebljavati ugljen i čelik, ni jedna nacija neće moći proizvoditi oružje u tajnosti.

Čelnici su se nadali i da zemlje koje na taj način ovise jedna o drugoj neće imati razloga za sukobe jer će na cijelom takvom području gospodarstvo biti snažnije, a radna mjesta, hrana i sigurnost bolji. I uistinu su bili u pravu. Nakon više od 60 godina ratovi u Europi postoje samo u udžbenicima iz povijesti.

EU je postigao nevjerojatan napredak. Europsku uniju danas čini 28 država članica. Ona je nalik na školski razred. Kao u svakoj dobroj zajednici, oni jači pomažu onima slabijima. U razredu u kojem neka djeca više vole matematiku, a druga glazbeni odgoj, interesi zemalja EU-a međusobno se razlikuju. Za miran suživot mora postojati međusobno prihvaćanje. Svaka zemlja živi u skladu s vlastitim tradicijama, jezikom i kulturom. Taj je pristup jasno sažet u krilatici EU-a: „ujedinjeni u raznolikosti”.

Unatoč toj raznolikosti zemlje EU-a imaju zajedničke ciljeve:

  • Žele da sve zemlje EU-a napreduju i poboljšaju svoje uvjete života. EU se već može pohvaliti time što je najveći gospodarski prostor na svijetu.
  • Žele mir i sigurnost u Europi i svijetu. Umjesto oružanim sukobima, prednost u rješavanju problema daju raspravi.
  • Žele da svi građani EU-a uživaju ista temeljna prava i slobode, žive bez diskriminacije i imaju jednake prilike.

Kad smo kod toga, znate li da EU ima svoj Parlament, u koji ljudi mogu demokratski izabrati zastupnike kojima najviše vjeruju? Možda ste na vijestima vidjeli svojeg premijera ili premijerku kako se u Bruxellesu sastaje s kolegama iz drugih zemalja. Oni zajedno čine Europsko vijeće i donose važne odluke.

Europske zakone donose Europski parlament (751 izravno izabran član) i Vijeće (koje čine ministri iz svake zemlje EU-a). Europska komisija predlaže nove zakone i nadzire njihovu provedbu.

Mnoge zemlje EU-a danas upotrebljavaju zajedničku valutu, euro, zahvaljujući kojoj je jednostavnije putovati Europom a da nije nužno stalno mijenjati novac iz jedne valute u drugu. Također, građani EU-a mogu putovati bez graničnih kontrola, studirati i raditi u drugim zemljama EU-a te kupovati robu i usluge diljem EU-a.

Ali poanta EU-a nisu samo sigurnost, novac i ekonomija. On promiče i različite načine zaštite okoliša. Podupire istraživanja i mjere koji mogu dovesti do revolucionarnih znanstvenih i tehnoloških otkrića. Osim toga, EU regulira proizvodnju i pakiranje proizvoda kako bismo bili sigurni da je roba koju kupujemo kvalitetna, neovisno o njezinu podrijetlu.

EU čini mnogo toga kako biste vi i vaša obitelj bili sretni, zdravi i sigurni.

Pet zanimljivosti

  • Europsku uniju čini 28 država članica, a njih 19 upotrebljava euro kao svoju valutu.
  • Kovanice eura imaju jednu zajedničku stranu i jednu stranu s nacionalnim simbolom zemlje koja je izdala kovanicu.
  • Rođendan EU-a obilježava se 9. svibnja. Tog je datuma 1950. francuski ministar Robert Schuman predložio ideje na kojima se temelji današnji EU.
  • Jedinstveno tržište znači slobodno kretanje ljudi, proizvoda i usluga među zemljama EU-a.
  • EU ima svoju Povelju o temeljnim pravima.