Vijeće Europske unije

Vijeće Europske unije, koje se neslužbeno naziva i Vijeće EU-a, sastoji se od nacionalnih ministara svih država članica koji donose zakonodavstvo i usklađuju politike.

Treba ga razlikovati od:

  • Europskoga vijeća – druge institucije EU-a u okviru koje se četiri puta godišnje sastaju čelnici EU-a kako bi raspravljali o političkim prioritetima EU-a
  • Vijeća Europe DeutschEnglishfrançaisitaliano – nije institucija EU-a.

Što Vijeće EU-a radi?

  1. Donosi zakonodavstvo EU-a.
  2. Usklađuje šire gospodarske politike država članica.
  3. Potpisuje sporazume između EU-a i drugih zemalja.
  4. Odobrava godišnji proračun EU-a.
  5. Razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.
  6. Usklađuje suradnju između sudova i policija država članica.

1. Donošenje zakonodavstva EU-a

Vijeće i Parlament imaju zajedničku posljednju riječ o novom zakonodavstvu EU-a koje predlaže Komisija.

2. Usklađivanje gospodarskih politika

Države članice odlučile su da žele opću gospodarsku politiku za Europu koju usklađuju ministri gospodarstva i financija svih država.

Želi se postići i otvaranje novih radnih mjesta te poboljšanje sustava obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Iako je svaka država odgovorna za svoju politiku, mogu se složiti oko zajedničkih ciljeva i učiti iz iskustava drugih.

3. Potpisivanje međunarodnih sporazuma

Vijeće potpisuje sporazume u ime EU-a u različitim područjima koja obuhvaćaju okoliš, trgovinu, razvoj, tekstilnu industriju, ribarstvo, znanost, tehnologiju i promet.

4. Odobravanje godišnjeg proračuna EU-a

O godišnjemu proračunu EU-a zajednički odlučuju Vijeće i Europski parlament.

5. Vanjska i sigurnosna politika

Nacionalne vlade nezavisno djeluju u tim područjima, ali surađuju na razvoju zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Vijeće je glavni forum za tu suradnju.

EU nema vojsku, no radi bržega odgovora na međunarodne sukobe i prirodne katastrofe, neke države članice sudjeluju u jedinicama za brzo djelovanje čija je uloga ograničena na humanitarni rad, spasilačke i mirovne operacije.

6. Pravosuđe

Građani EU-a moraju imati jednak pristup pravosuđu na cijelom području EU-a. U okviru Vijeća ministri pravosuđa žele osigurati da se sudske presude iz jedne države članice, primjerice one vezane uz brakorazvodne parnice, priznaju u drugim državama članicama.

Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova usklađuju policijski nadzor vanjskih granica EU-a te borbu protiv terorizma i međunarodnog organiziranog kriminala.

Tko su članovi Vijeća?

Ne postoje stalni članovi. Na svaku sjednicu Vijeća svaka država šalje ministre zadužene za područje politike o kojem se raspravlja, primjerice ministra okoliša na sjednice o okolišu. Tada će se sjednica zvati „Vijeće za okoliš”.

Tko predsjedava sjednicama?

Vijeće ministara za vanjske poslove ima stalnoga predsjedavajućeg – visokoga predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku English.

Svim drugim sjednicama Vijeća predsjedava odgovarajući ministar države koja trenutačno predsjedava EU-om.

Primjerice, svim sjednicama Vijeća za okoliš tijekom estonskoga predsjedavanja predsjedavat će estonski ministar za okoliš.

Predsjedništva 2011. – 2020.

  • Mađarska: siječanj – lipanj 2011.
  • Poljska: srpanj – prosinac 2011.
  • Danska: siječanj – lipanj 2012.
  • Cipar: srpanj – prosinac 2012.
  • Irska: siječanj – lipanj 2013.
  • Litva: srpanj – prosinac 2013.
  • Grčka: siječanj – lipanj 2014.
  • Italija: srpanj – prosinac 2014.
  • Latvija: siječanj – lipanj 2015.
  • Luksemburg: srpanj – prosinac 2015.
  • Nizozemska: siječanj – lipanj 2016.
  • Slovačka: srpanj – prosinac 2016.
  • Malta: siječanj – lipanj 2017.
  • Ujedinjena Kraljevina: srpanj – prosinac 2017.
  • Estonija: siječanj – lipanj 2018.
  • Bugarska: srpanj – prosinac 2018.
  • Austrija: siječanj – lipanj 2019.
  • Rumunjska: srpanj – prosinac 2019.
  • Finska: siječanj – lipanj 2020.

Glasovanje

  • Sve su rasprave i glasovanja javni.
  • Za donošenje odluka uglavnom je potrebna kvalificirana većina:
    • 55 % zemalja (s trenutačnih 28 članova to znači 15 zemalja)
    • koje predstavljaju najmanje 65 % ukupnog stanovništva EU-a.

Za sprečavanje donošenja odluke potrebne su najmanje četiri zemlje (koje predstavljaju najmanje 35 % ukupnog stanovništva EU-a)

  • Iznimka su osjetljive teme poput vanjske politike i oporezivanja za koje je potrebna jednoglasna odluka (suglasnost svih zemalja).
  • Obična većina potrebna je za postupovna i upravna pitanja

 Vidi također

 Preuzimanja

KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?