Vijeće Europske unije

Vijeće Europske unije, koje se neslužbeno naziva i Vijeće EU-a, sastoji se od nacionalnih ministara svih država članica koji donose zakonodavstvo i usklađuju politike.

Treba ga razlikovati od:

  • Europskoga vijeća – druge institucije EU-a u okviru koje se četiri puta godišnje sastaju čelnici EU-a kako bi raspravljali o političkim prioritetima EU-a
  • Vijeća Europe DeutschEnglishfrançaisitaliano – nije institucija EU-a.

Što Vijeće EU-a radi?

  1. Donosi zakonodavstvo EU-a.
  2. Usklađuje šire gospodarske politike država članica.
  3. Potpisuje sporazume između EU-a i drugih zemalja.
  4. Odobrava godišnji proračun EU-a.
  5. Razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.
  6. Usklađuje suradnju između sudova i policija država članica.

1. Donošenje zakonodavstva EU-a

Vijeće i Parlament imaju zajedničku posljednju riječ o novome zakonodavstvu EU-a koje predlaže Komisija.

2. Usklađivanje gospodarskih politika

Države članice odlučile su da žele opću gospodarsku politiku za Europu koju usklađuju ministri gospodarstva i financija svih država.

Želi se postići i otvaranje novih radnih mjesta te poboljšanje sustava obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Iako je svaka država odgovorna za svoju politiku, mogu se složiti oko zajedničkih ciljeva i učiti iz iskustava drugih.

3. Potpisivanje međunarodnih sporazuma

Vijeće potpisuje sporazume u ime EU-a u različitim područjima koja obuhvaćaju okoliš, trgovinu, razvoj, tekstilnu industriju, ribarstvo, znanost, tehnologiju i promet.

4. Odobravanje godišnjeg proračuna EU-a

O godišnjemu proračunu EU-a zajednički odlučuju Vijeće i Europski parlament.

5. Vanjska i sigurnosna politika

Nacionalne vlade nezavisno djeluju u tim područjima, ali surađuju na razvoju „zajedničke vanjske i sigurnosne politike”. Vijeće je glavni forum za tu suradnju.

EU nema vojsku, no radi bržega odgovora na međunarodne sukobe i prirodne katastrofe, neke države članice sudjeluju u jedinicama za brzo djelovanje čija je uloga ograničena na humanitarni rad, spasilačke i mirovne operacije.

6. Pravosuđe

Građani EU-a moraju imati jednak pristup pravosuđu na cijelom području EU-a. U okviru Vijeća ministri za pravosuđe žele osigurati da se sudske presude iz jedne države članice – primjerice one vezane uz brakorazvodne parnice – priznaju u drugim državama članicama.

Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova usklađuju policijski nadzor vanjskih granica EU-a te borbu protiv terorizma i međunarodnoga organiziranog kriminala.

Tko su članovi Vijeća?

Ne postoje stalni članovi. Na svaku sjednicu Vijeća svaka država šalje ministre zadužene za područje politike o kojem se raspravlja – primjerice ministra okoliša na sjednice o okolišu. Tada će se sjednica zvati „Vijeće za okoliš”.

Tko predsjedava sjednicama?

Vijeće ministara za vanjske poslove ima stalnoga predsjedavajućeg – visokoga predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku English (en) français (fr) .

Svim drugim sjednicama Vijeća predsjedava odgovarajući ministar države koja trenutačno predsjedava EU-om.

Primjerice, svim sjednicama Vijeća za okoliš tijekom estonskoga predsjedavanja predsjedavat će estonski ministar za okoliš.

Predsjedništva 2011. – 2020.

  • Mađarska: siječanj – lipanj 2011.
  • Poljska: srpanj – prosinac 2011.
  • Danska: siječanj – lipanj 2012.
  • Cipar: srpanj – prosinac 2012.
  • Irska: siječanj – lipanj 2013.
  • Litva: srpanj – prosinac 2013.
  • Grčka: siječanj – lipanj 2014.
  • Italija: srpanj – prosinac 2014.
  • Latvija: siječanj – lipanj 2015.
  • Luksemburg: srpanj – prosinac 2015.
  • Nizozemska: siječanj – lipanj 2016.
  • Slovačka: srpanj – prosinac 2016.
  • Malta: siječanj – lipanj 2017.
  • Ujedinjena Kraljevina: srpanj – prosinac 2017.
  • Estonija: siječanj – lipanj 2018.
  • Bugarska: srpanj – prosinac 2018.
  • Austrija: siječanj – lipanj 2019.
  • Rumunjska: srpanj – prosinac 2019.
  • Finska: siječanj – lipanj 2020.

Glasanje

U Vijeću EU-a odluke se u pravilu donose kvalificiranom većinom. Države s više stanovnika imaju više glasova, ali se glasovi ponderiraju u korist država s manje stanovnika:

  • Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina: 29 glasova
  • Španjolska i Poljska: 27
  • Rumunjska: 14
  • Nizozemska: 13
  • Belgija, Češka, Grčka, Mađarska i Portugal: 12
  • Austrija, Bugarska i Švedska: 10
  • Hrvatski, Danska, Irska, Litva, Slovačka i Finska: 7
  • Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg i Slovenija: 4
  • Malta: 3

UKUPNO: 352

Prilikom glasanja u Vijeću primjenjuje se „glasanje kvalificiranom većinom”. Kvalificirana većina ostvarena je kada:

  • prijedlog podrži većina (katkad čak i dvije trećine) od 28 država
  • prijedlog dobije barem 260 od moguća 352 glasa.

Nadalje, država članica može zatražiti da se provjeri predstavlja li većina najmanje 62 % cjelokupnoga stanovništva. Ako nije tako, prijedlog nije moguće prihvatiti.

Ako se glasa o osjetljivim pitanjima – kao što su sigurnost, vanjski poslovi i oporezivanje – odluke Vijeća moraju biti jednoglasne. To znači da već i samo jedna zemlja može uložiti veto na odluku.

Od 2014. uvodi se takozvani „sustav dvostruke većine”.

Da bi prijedlog bio prihvaćen, trebat će podršku dvije vrste većina: većine zemalja (barem 15) i većine cjelokupnoga stanovništva EU-a (države koje ga podržavaju moraju predstavljati barem 65 % stanovništva EU-a).


 Vidi također

  • Internetska stranica Vijeća Europske unije български (bg) čeština (cs) dansk (da) Deutsch (de) ελληνικά (el) English (en) español (es) eesti keel (et) suomi (fi) français (fr) Gaeilge (ga) magyar (hu) italiano (it) lietuvių kalba (lt) latviešu valoda (lv) Malti (mt) Nederlands (nl) polski (pl) português (pt) română (ro) slovenčina (sk) slovenščina (sl) svenska (sv)  
  • Studio TV novosti Vijeća Europske unije English (en)  
  • "Tko je tko" imenik EU-a  

 Preuzimanja

  • Predsjedništva Vijećem EU-a do lipnja 2020. български (bg) čeština (cs) dansk (da) Deutsch (de) ελληνικά (el) English (en) español (es) eesti keel (et) suomi (fi) français (fr) Gaeilge (ga) magyar (hu) italiano (it) lietuvių kalba (lt) latviešu valoda (lv) Malti (mt) Nederlands (nl) polski (pl) português (pt) română (ro) slovenčina (sk) slovenščina (sl) svenska (sv)  
  • Glavne promjene uvedene Lisabonskim sporazumom pdfEnglish (en)  

KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?