Povijest Europske unije

Osnivači EU-a

Europska unija u kojoj danas živimo nastala je nadahnućem mnogih predvodnika vizionara. Bez njihova zalaganja i motivacije ne bismo živjeli u području mira i stabilnosti koji su nam danas samorazumljivi. Osnivači, od boraca pokreta otpora do pravnika, pripadali su različitim skupinama ljudi koji su vjerovali u iste ideale: ujedinjenu Europu mira i blagostanja. Osim u nastavku opisanih osnivača, mnogi drugi nadahnuli su europski projekt te su se neumorno zalagali za njegovo ostvarenje. Zbog toga je izrada dijela o osnivačima još uvijek u tijeku.

Saznajte više o osnivačima EU-a

1945. – 1959.

Mir u Europi – počeci suradnje

Cilj osnivanja Europske unije bio je okončanje učestalih i krvavih međususjedskih ratova koji su kulminirali Drugim svjetskim ratom. Od 1950. Europska zajednica za ugljen i čelik počinje gospodarski i politički ujedinjavati europske zemlje kako bi se osigurao trajan mir. Šest država osnivačica su Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Pedesete godine razdoblje su hladnog rata između Istoka i Zapada. Godine 1956. sovjetski tenkovi guše prosvjede protiv komunističkog režima u Mađarskoj, a sljedeće, 1957., lansiranjem prvog umjetnog satelita Sputnjika 1, Sovjetski Savez preuzima vodstvo u svemirskoj utrci. Iste je godine Ugovorom iz Rima osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ) ili tzv. zajedničko tržište.

Saznajte više o desetljeću 1945. – 1959.

1960. – 1969.

Lude šezdesete – razdoblje gospodarskog rasta

Šezdesetih godina prošlog stoljeća pojavila se kultura mladih. Glazbene skupine kao što su Beatlesi svojim su nastupima privlačile mnoštva tinejdžera te time pridonosile širenju kulturne revolucije i produbljivanju generacijskog jaza. To je razdoblje gospodarskog rasta, čemu je pridonijelo ukidanje naplaćivanja carinskih nameta u međusobnoj gospodarskoj razmjeni država članica EU-a. One osim toga dogovaraju zajedničku kontrolu nad proizvodnjom hrane kako bi je bilo dovoljno, no ubrzo dolazi čak i do viška poljoprivrednih proizvoda. Svibanj 1968. postaje poznat po studentskim prosvjedima u Parizu, a s generacijom 68. povezuju se mnoge promjene koje su se dogodile u društvu i ponašanju.

Saznajte više o desetljeću 1960. – 1969.

1970. – 1979.

Zajednica se širi – prvo proširenje

Pristupanjem Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine Europskoj uniji 1. siječnja 1973. broj država članica povećava se na devet. Zbog kratkog ali surovog arapsko-izraelskog rata u listopadu 1973. nastaje energetska kriza i gospodarski problemi u Europi. Padom Salazarova režima u Portugalu 1974. i smrću generala Franca u Španjolskoj 1975. nestaju i posljednje desničarske diktature u Europi. Regionalnom politikom EU-a pokrenuta su velika ulaganja u cilju otvaranja radnih mjesta i izgradnje infrastrukture u siromašnijim područjima. Jača utjecaj Europskog parlamenta u europskim pitanjima, a 1979. građani EU-a prvi put izravno biraju zastupnike u Europskom parlamentu.

Saznajte više o desetljeću 1970. – 1979.

1980. – 1989.

Mijenja se lice Europe – pad Berlinskog zida

Pojava Lecha Walese na čelu poljskog sindikata Solidarnost te štrajkovi u gdanjskom brodogradilištu obilježili su ljeto 1980. u Europi i svijetu. Godine 1981. Grčka postaje deseta država članica EU-a, a nakon pet godina EU-u se pridružuju Španjolska i Portugal. Godine 1986. potpisan je Jedinstveni europski akt. Tim ugovorom utvrđeni su temelji opsežnog šestogodišnjeg programa kojim su se željeli riješiti problemi slobodne prekogranične trgovine među državama članicama EU-a te se omogućuje stvaranje jedinstvenog tržišta. Padom Berlinskog zida 9. studenog 1989. nastaje veliki politički prevrat. Nakon 28 godina ponovno se otvara granica između Istočne i Zapadne Njemačke, a ubrzo nakon toga dolazi do ujedinjenja Njemačke u listopadu 1990.

Saznajte više o desetljeću 1980. – 1989.

1990. – 1999.

Europa bez granica

Pad komunizma u srednjoj i istočnoj Europi ponovno zbližava Europljane. Jedinstveno tržište upotpunjeno je 1993. godine slobodnim kretanjem robe, usluga, ljudi i kapitala. Devedesete godine desetljeće su obilježeno dvama ugovorima: Ugovorom iz Maastrichta (1993.) i Ugovorom iz Amsterdama (1999.). Europljani su sve zaokupljeniji pitanjem zaštite okoliša, ali i suradnje europskih zemalja u području sigurnosti i obrane. Godine 1995. EU-u pristupaju još tri zemlje: Austrija Finska i Švedska. Luksemburški gradić Schengen daje ime sporazumu kojim je postupno ljudima omogućeno da putuju bez provjere putovnica pri prelasku granica. Milijuni mladih studiraju u drugim europskim zemljama uz potporu EU-a. Komunikacija je olakšana pojačanim korištenjem mobitela i interneta.

Saznajte više o desetljeću 1990. – 1999.

2000. – 2009.

Daljnje širenje

Većina Europljana koristi zajedničku valutu euro. Napad otetim zrakoplovima u New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. postaje sinonim za rat protiv terorizma. Države EU-a počinju tješnje surađivati u borbi protiv kriminala. Deset novih članica ulazi u EU 2004. te još dvije 2007., čime nestaje politički jaz između Istoka i Zapada Europe. Financijska kriza u rujnu 2008. pogađa svjetsko gospodarstvo te potiče države članice EU-a da uspostave tješnju gospodarsku suradnju. Dana 1. prosinca 2009., nakon ratifikacije u svim državama članicama, stupa na snagu Lisabonski ugovor te su time omogućene moderne institucije i učinkovitije metode rada u EU-u.

Saznajte više o desetljeću 2000. – 2009.

2010. – danas

Desetljeće mogućnosti i izazova

Novo desetljeće počelo je s teškom gospodarskom krizom, ali i nadom da će ulaganje u nove zelene i klimatski prihvatljive tehnologije te tješnja europska suradnja donijeti trajan rast i dobrobit.

Saznajte više o desetljeću 2010. – danas

KONTAKT

Upiti o općim informacijama

Nazovite
00 800 6 7 8 9 10 11 Više informacija o službi

Pošaljite Vaša pitanja e-poštom

Detalji o kontaktima i posjetama institucijama, kontakti s tiskom

Pomognite nam poboljšati

Jeste li pronašli ono što ste htjeli?

DaNe

Što ste tražili?

Imate li prijedloga?